KERNS: Pokušaji da se Crnogorci odbace kao narod bez jasnog identiteta su – pogubni

Uticajna britanska poslanica nedavno je pokrenula inicijativu kojom se od Sjedinjenih Američkih Država traži da promijene pristup u odnosu na Kosovo i Srbiju i da, kako je navela, međunarodna zajednica ,,osigura da ne usvajamo politike za Balkan koje su pristrasne prema Beogradu, a na štetu drugih aktera na Balkanu“.

Kada je u pitanju Crna Gora i odnos zvaničnog Beograda prema našoj zemlji, Kerns ističe da to što je Srbija priznala Crnu Goru, stavlja je u drugačiju situaciju od one na Kosovu, ali naglašava da su pokušaji da se Crnogorci odbace kao narod bez jasnog identiteta – pogubni.

POBJEDA: Jedna ste od potpisnika pisma-inicijative kojom se poziva na promjenu odnosa Zapada prema Srbiji i Kosovu. Kako navodite u dokumentu, „pokušaji Srbije da poremete demokratske izbore na Kosovu moraju biti javno kritikovani kao strano miješanje sa opipljivim mjerama koje su preduzete da bi oni bili odgovorni ako nastave da podrivaju slobodne i fer izbore“. Da li primjećujete ove pokušaje samo u vezi sa Kosovom ili mislite da je to dio politike Beograda i prema Crnoj Gori?

KERNS: Od sticanja nezavisnosti Crna Gora se suočila sa spoljnim uplitanjem, a sa ciljem da se poremeti njen evroatlantski put i uspjeh. Nažalost, ovo dolazi kako sa Balkana, tako i iz Rusije – posebno u pogledu napora da se crnogorsko pridruživanje NATO-u izbaci iz kolosijeka.

Pokušaji da se Crnogorci odbace kao narod bez jasnog identiteta su pogubni, međutim priznanje Crne Gore od strane Srbije stavlja je u sasvim drugačiju situaciju od one na Kosovu.

POBJEDA: Pomenutu inicijativu potpisali ste zajedno sa drugim, važnim kreatorima evropske politike. Koliko očekujete da će ona biti djelotvorna i da će uticati na promjenu kursa Vašingtona prema Beogradu?

KERNS: Inicijativu koju sam pokrenula do sada je potpisalo deset predsjednika odbora za spoljne poslove, uključujući Sjedinjene Države i Njemačku, kao i visoki političari u Francuskoj, Kanadi i Parlamentu Evropske unije. Sveukupno, predstavnici dvadeset zemalja, kao i država Evropske unije, su je potpisali, pokazujući količinu međunarodne zabrinutosti koja postoji zbog trenutne situacije na Zapadnom Balkanu. Ovo je jedina inicijativa, koja je u posljednjoj deceniji uspjela da obezbijedi tako široku podršku o nekom pitanju, a da to nije Ukrajina.

Svrha pisma je bila da pomogne u poboljšanju vjerovatnoće zaštite mira na Balkanu i sprečavanja upadanja u sukob. Pismom se poziva na ravnotežu u postupanju dvije strane i da odvraćanje bude suština zaštite stabilnosti. Želimo da Srbi i Kosovari žive u miru, a ne u strahu od mržnje i sukoba.

POBJEDA: Da li mislite da u slučaju odnosa SAD i EU prema Srbiji i Kosovu postoji dihotomija u odnosu na to šta je zvanični stav SAD od onoga što izražavaju izaslanici zaduženi za Zapadni Balkan?

KERNS: Vjerujem da u Velikoj Britaniji, SAD i EU raste shvatanje da sadašnji pristup međunarodne zajednice ne funkcioniše, i nadam se da će ova zajednička izjava podstaći sve uključene strane da procijene zašto je to tako. Potreban je balans.

POBJEDA: Da li ono što ste rekli u pismu odražava i stav Dauning strita 10?

KERNS: Pismo odražava samo stav onih koji su ga potpisali, ne i naše Vlade. Nedavno smo ispitivali premijera o Zapadnom Balkanu na sjednici Odbora za vezu u Donjem domu i bila sam zadovoljna što on ostaje privržen Velikoj Britaniji u KFOR-u i promociji spoljne politike zasnovane na vrijednostima na Zapadnom Balkanu. Za to postoji međustranačka podrška u Parlamentu i Vlada to razumije, ali moramo da budemo sigurni da činimo sve što možemo da sačuvamo mir.

POBJEDA: Tokom nereda na sjeveru Kosova, prošlog mjeseca, rekli ste da se „kolima hitne pomoći švercuje oružje preko granice iz Srbije u pravoslavne crkve“. Kako generalno gledate na ulogu crkve u političkim procesima u Srbiji, Crnoj Gori, pa i Republici Srpskoj, gdje su predstavnici Srpske pravoslavne crkve izuzetno politički aktivni?

KERNS: Nadam se da na Balkanu možemo da se odmaknemo od etnički podijeljene politike i aktera koji podržavaju tu politiku, kako bismo pomogli u jačanju kohezije i smanjenju sukoba.

POBJEDA: Predsjednik Srbije je odgovorio na pomenuto pismo koje ste inicirali i rekao da ga „zapadni parlamentarci napadaju jer pomaže srpskom narodu u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori“. Da li ,,odbranu srpskog naroda“ Vučić koristi kao paravan za velikodržavne projekte i interese?

KERNS: Svako treba da ima mogućnost da živi u miru kako želi i ovo pismo nije napad ni na jednog Srbina koji živi u Bosni i Hercegovini, na Kosovu ili u Crnoj Gori. To je poziv vladama da priznaju da je etnonacionalizam u porastu i da to ugrožava sigurnost svih.

Želim da svi na Balkanu imaju mogućnost da žive bez prijetnji etničkog nasilja. Javno sam govorila u znak podrške srpskim zajednicama na sjeveru Kosova i pozvala britansku vladu da učini više da podrži njihov osećaj da su saslušani i podržani. Takođe sam i direktno, premijeru Kurtiju, predočila potrebu da se to uradi.