Video
Ključnim oblastima u završetku procesa evropske integracije Crne Gore u Evropsku uniju upravljaće Estonka Kaja Kallas, na poziciji visoke predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku u Slovenka Marta Kos na poziciji komesarke EU za proširenje. Obje, dakle, dolaze iz nekadašnjih socijalističkih zemalja, što znači da dobro poznaju sve izazove tranzicije i evropskih integracija koje su njihove države uspješno okončale 1. maja 2004.
Kaja Kallas (1977) je pravnica po struci, nekadašnja advokatica koja se usavršavala u oblasti evropskog prava tržišne konkurencije, prva žena na dužnosti premijerke Estonije (2021-2024), a prije toga poslanica u Skupštini Estonije (2011-2014) i u Evropskom parlamentu (2014-2018).
Dužnost predsjednice Vlade Estonije obavljala je od januara 2021. do jula 2024. kada je dala ostavku zbog plana da preuzme sadašnju funkciju u EK.
Članica je, a od 2018. i predsjednica Estonske reformske stranke, liberalne političke partije desnog centra koju je 1994. osnovao njen otac Siim Kallas, kasnije premijer Estonije i evropski komesar.
Siim Kallas je 1987. bio jedan od četvorice autora plana prema kojem bi se Estonija odvojila od SSSR-a i prihvatila višestranački sistem i tržišnu ekonomiju. Nakon obnove nezavisnosti Estonije bio je predsjednik (guverner centralne) Banke Estonije, nakon toga ministar vanjskih poslova (1995-1996), finansija (1999-2002) i predsjednik Vlade (2002-2003). Bio je i poslanik u Evropskom parlamentu i komesar EK za saobraćaj (2010-2014) te potpredsjednik EK.
Kaja Kallas je žestoka zagovornica podrške Ukrajini u njenoj odbrani od agresije Rusije. Majka joj je prvih deset godina života provela deportaciji u Sibiru jer su njeni roditelji, baba i djed današnje visoke predstavnice EU, deportovani tamo zajedno s gotovo 100.000 žitelja Baltičkih republika. Kaja Kallas je kao premijerka važila za najveću estonsku zagovornicu pomoći Ukrajini. Poznata je po snažnom zalaganju za prijem Ukrajine i balkanskih država u EU.
Proširenje je geostrateška investicija koja je u interesu EU. Mislim da zaista treba da uspješne priče za pet godina u smislu proširenja. Jer to nije samo zbog prosperiteta regiona [Zapadnog Balkana], već i zbog davanje nade regionu. Radiću zajedno sa komesakom za proširenje na tome da proširenje postane stvarnost, rekla je prije dvije sedmice u Odboru za vanjske polove Evropskog parlamenta. Kazala je da se zalaže za mjerenje svake države zasebno, a ne u paketu i da je spremna da uloži mnogo energije u dijalog Srbije i Kosova i sastanke s političarima u BiH kako bi se našao model dorade Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kazala je da je uvjerena da su SAD najvažniji saveznik EU, i da će tako i ostati, a da opasnost prijeti od zemalja poput Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, da Evropa mora više ulagati u sopstvenu bezbjednost, te da je sloboda medija kamen-temeljac demokratije.
Marta Kos (1965) je bivša rekorderka Slovenije i Jugoslavije u plivanju. Studirala je novinarstvo, preselila se u Njemačku gdje je radila u Deutsche Welleu i istovremeno izvještavala za državnu televiziju. Bila je šefica Kancelarije za odnose s javnošću i portparolka Vlade Slovenije, ambasadorka u Njemačkoj, Letoniji i Švajcarskoj.
Bila je potpredsjednica Pokreta Sloboda – nove socijalno-liberalne političke stranke na slovenačkom političkom nebu osnovane 2022. na ostacima nekadašnje Stranke zelenih.
Iz partije je istupila već krajem godine u znak solidarnosti s ministricom unutrašnjih poslova Tatjanom Bobnar, karijernom kriminiloškinjom, koja je podnijela ostavku zbog miješanja predsjednika Vlade u rad policije.
Na saslušanju u Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta prije dvije sedmice je na glavnu vanjskopolitičku temu rekla da je ruska brutalna agresija na Ukrajinu snažan podsjetnik na ulogu Evropske unije – ne samo da podstiče ekonomski rat i društveni napredak, već djeluje kao zaštita od tiranije i promoter mira.
Naša dužnost je da budemo najjači saveznik naroda Ukrajine, jer zemlja ne brani samo sebe, već i vrijednosti EU. Za mene je podrška putu Ukrajine u EU apsolutni prioritet, kazala je Marta Kos.
Prvi put nakon deset godina postoji velika šansa da na kraju pregovaračkog procesa dovedemo jednu ili dvije zemlje. Mogli bismo zatvoriti poglavlja s Crnom Gorom do kraja 2026, s Albanijom do kraja 2027. Čak je i gospodin Vučić prije nekoliko dana kad je dobio Izvještaj EU rekao da je spreman da učini sve da uskladi zakonodavstvo Srbije s evropskim akijem. Mislim da je ovo veliki uspjeh. Ipak, imamo još posla, kazala je Marta Kos.
Predstavljajući svoju viziju procesa proširenja, Marta Kos je rekla da zemlje kandidati treba da pokažu snažnu političku predanost, naročito u kritičnim područjima, kao što su reforma i nezavisnost pravosuđa i borba protiv korupcije.
Neću oklijevati da predložim korektivne mjere, pogotovo u slučaju ozbiljne ili dugotrajne stagnacije ili nazadovanja. Oni koji preduzimaju potrebne reforme trebalo bi da uživaju plodove svojih napora i da napreduju u pristupanju EU. Takođe, možemo olakšati postupno pristupanje naših partnera ključnim sektorima jedinstvenog tržišta EU ako sprovedu reforme, kazala je pred Odborom za vanjsku politiku Evropskog parlamenta Marta Kos.
Rezolutno je odbacila ideju Donalda Trumpa za razmjenu teritorija između Srbije i Kosova i veoma se kritički izjasnila o njemu: ne znam šta ćemo od januara, ali Evropa treba da se oslanja na sebe i na ono što može, a ne da se oslanja na druge, kazala je.
Preporučeno
Rekla je da čvrsto vjeruje u moć civilnog društva da proziva političke lidere na odgovornost te da neće imati milosti odnosno da će imati nultu toleranciju na postupke protiv civilnog društva i novinara.
