Video
Prema informacijama Pobjede, riječ je o zajedničkoj osnovi djelovanja koja najvjerovatnije ipak neće podrazumijevati eventualnu smjenu predsjednika Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića sa čelne pozicije Skupštine, niti napuštanje Vlade, jer „za to trenutno ne postoji apsolutna saglasnost“.
“Imamo zajednički interes, ali moramo pažljivo pripremiti svaki korak, a ne da ulazimo u neki radikalizam”, dodao je izvor Pobjede koji je potvrdio da bi neki subjekti rado željeli Mandićevu smjenu.
Ključni cilj dokumenta u kojem bi pozicije trebalo da objedine ministri Bošnjačke stranke i Albanskog foruma (kojeg čine Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna unija Albanaca), jeste kanalisanje javnih istupa Mandića, „zauzdavanje“ njegove samovolje i bahatosti koja pravi štetu nacionalnim intersima države kao posljedice pozicije na kojoj se nalazi.
MANJINSKI STAV
Portal CdM je, uz informaciju o izradi platforme, objavio kako su razgovori ovim povodom poodmakli, te da će jedan od ključnih zahtjeva biti smjena Mandića sa aktuelne funkcije, te da na to mjesto dođe neko iz Pokreta Evropa sad, Demokrata ili čak stranaka manje brojnih naroda. Oni, po tim saznanjima neće tražiti ostavke ministara iz stranaka nekadašnjeg Demokratskog fronta, kojeg je pored NSD činila i Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića. Prema istim izvorima, zahtjevi će uskoro biti ispostavljeni premijeru Milojku Spajiću.
Pobjedi je saopšteno da da će manjinske pratije od Spajića još jednom tražiti jasan stav oko svih polarizujućih pitanja.
“Ne želimo da sve ostane na nekoliko šturih izjava”, kazao je sagovornik.
Dobili smo odgovor i povodom natpisa da bi moguća platforma manjina sadržala zahtjev da Mandić bude smijenjen sa mjesta predsjednika Skupštine, ali i da li se može desiti da na to mjesto dođe neko iz manjinskih partija.
“Bilo bi interesantno znati od koga je potekla ta inicijativa ili informacija, jer sam ja o tome saznao preko medija. U našim zvaničnim saopštenjima toga nema”, bio je konkretan potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj i član Albanskog foruma.
Iz Bošnjačke stranke, pak, nijesmo uspjeli da dobijemo izjavu i saznamo njihov stav ovim povodom.
Podsjećamo, prvi zvaničan pomen zajedničke platforme partija manje brojnih naroda bio je dio reakcije njihovih predstavnika nakon „ustavnog puča“ 17. decembra prošle godine kada je Ustavni odbor preuzeo nadležnosti Ustavnog suda i konstatovao penzionisanje jednog sudije, što je Mandić sa čela Skupštine zatim i potvrdio. Iako je opozicija od njih tražila da im se pridruže u bojkotovanju rada parlamenta, politički predstavnici manjina su zajednički izrazili zabrinutost zbogt „aktuelne polarizacije političke scene u Crnoj Gori“, te odluke skupštinskog odbora nazvali „neustavnim“ i mogućom kočnicom na putu naše zemlje ka EU. Oni su se 20. decembra saglasili da „zajednički djeluju na ispunjavanju političkih prioriteta manje brojnih naroda koji autohtono žive u Crnoj Gori“, uključujući „politiku nultog konflikta sa državama iz okruženja“ i „nepristajanje na političke kompromise koji suspenduju demokratske i univerzalne vrijednosti na kojima počivaju demokratska društva i EU“.
“Želimo u narednom periodu povećati stepen međusobne koordinacije u ostvarivanju ovih političkih prioriteta, raditi na zajedničkoj strategiji političkog djelovanja, te platformi za dugoročnu saradnju političkih predstavnika manje brojnih naroda u pravcu ostvarivanja ovih političkih prioriteta. Istovremeno, pozivamo sve aktere političke scene u Crnoj Gori na dijalog u cilju prevazilaženja aktuelne političke krize izazvane zaključkom Ustavnog odbora”, stoji u zajedničkom saopštenju nakon sastanka predstavnika stranaka manjinskih naroda.
PRIJE I POSLIJE REKONSTRUKCIJE
Najavljena rekonstrukcija 44. vlade, do koje je konačno došlo krajem jula prošle godine, izazvala je brojne turbulencije kako prije, tako i poslije usaglašavanja njenog aktuelnog sastava sa 26 ministarstava, sedam potpredsjednika i premijerom.
Počelo je skupštinskim raspravama u junu povodom Rezolucije o Jasenovcu. Povodom poruka koje su se tada čule, prvi čovjek Albanskog foruma i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj je rekao da su „trenutna elementarna nepogoda koja, kao i svaka nesreća, nanosi štetu“, te kazao da će „evropska Crna Gora znati kako da sanira štetu“.
Krajem septembra, prije više zakazanih lokalnih izbora, najviši zakonodavni dom bio je ponovo arena za neprimjerene izjave tokom glasanja o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu SPC Amfilohiju. Iz sale su tada izašli ministri iz partija manjinskih naroda, a uslijedio je i niz saopštenja sa podsjećanjima na izjave kojima je Amfilohije „raspirivao mržnju“, te da „odluka o podizanju spomenika narušava multietnički sklad“.
I tokom oktobra je bilo verbalnih sukoba između Đeljošaja i Mandića u kontekstu dvojnog državljanstva.
“Jednom smo pogriješili i vjerovali Vašem potpisu i Vašoj riječi, ali više ne. A mi ćemo naći mehanizme i čekati dan da izbrišemo glas koji smo dali za Vas, odnosno za predsjednika Skupštine”, izjavio je tada čelnik AF-a.
Ni najava prvog čovjeka državnog parlamenta da će inicirati ustavotvornu skupštinu kako bi redefinisao okvir najvišeg zakonodavnog akta nije izazvao ništa više od izjave Đeljošaja da će „reagovati ako dođe do dešavanja koja mogu biti u suprotnosti sa onim što je dogovoreno“.
Preporučeno
Nakon decembarskog „ustavnog puča“, prvi put su jedinstveno reagovale sve partije koje reprezetuju autohtone manjinske narode u Crnoj Gori. No, kako ni to nije imalo efekta, ostaje nada da je čestitka „rođendana Republike Srpske“ koju je Mandić uputio 9. januara zaista pokrenula nešto više od još jednog niza „oštrih izjava“. Sada ostaje samo da sačekamo i vidimo jesu li konačno spremni da preuzmu odgovornost za krupnije korake kojima bi Crna Gora trebalo da ide ka EU. Sa ili bez opozicije.
