Martinović je prilikom ispitivanja kandidatkinje Tatjane Bulatović i kandidata prof. dr Ilije Vukčevića pokušao u isti mah da odbrani tezu kako je 43. Vlada Dritana Abazovića bila nelegitimna, a sa druge druge strane Martinović tvrdi da niko, pa ni Ustavni sud, ne može da ospori odluku, po njemu, iste te nelegitimne vlade da potpiše ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom!

Sud već dao stav
I Bulatović i Vukčević su pojasnili da se, po analogiji sa već zauzetim stavovima Ustavnog suda u sličnoj materiji, Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom tretira kao opšti pravni akt i podložan je ustavno-sudskoj provjeri.

Odgovarajući na pitanje poslanika Martinovića da se odredi prema pitanju da li ugovor sa SPC podliježe ustavno-sudskoj provjeri, Bulatović je naglasila da se ne može posmatrati samo naziv nekog akta koji ga definiše kao ugovor, već njegova sadržina.

– Kad uređujemo te odnose, naziv ne znači da je on samo obligaciono-pravni odnos. Ako sadržina zadire u ustavne kategorije, onda je podložan. Ne znači da pravne posljedice moraju da budu ukidanje ili stavljanje van snage – navela je ona.

Martinović, međutim, smatra da ako SPC koja potpisuje nešto u dogovoru s Vladom, a pritom sadržaj odgovara toj vjerskoj zajednici, ne treba ga ni na koji način osporavati, niti iko može da ga ukine.

Kanidatkinja Bulatović podsjetila je, međutim, Martinovića na činjenicu da je njegova stranka podnijela ustavnu žalbu smatrajući da je prilikom formiranja 43. Vlade kršen Ustav što, prema njenim riječima, može imati reperkusije i na sam čin potpisivanja Temeljnog ugovora.

– Šta ako Ustavni sud donese odluku da 43. Vlada nije formirana po Ustavu, kako ćemo tretirati potpisivanje Temeljnog ugovora? I što ćemo ostaviti građanima ako taj segment odnosa ostavimo nedefinisan. Ovo je mnogo dublje pitanje od pitanja da li ugovor može da bude predmet analize. Znači, zavisi od akta i sadržaja osporavanja – precizirala je Bulatović.

DOMET OPŠTEG AKTA
Sa druge strane, Martinović je uporno zastupao tezu da se radi o opštem pravnom aktu, a ne pravnom poslu i da upravo zbog toga, prema njegovim riječima, o njemu Ustavni sud ne može raspravljati. Da li je bio lapsus predstavnika Demokrata (budući da je upravo Ustavni sud nadležan za opšte pravne akte) ili svjesna zamjena teza ostalo je nejasno, budući da je na takvoj kvalifikaciji Martinović istrajao i prilikom postavljanja pitanja i komentarisanja odgovora kandidata prof. dr Vukčevića.

Naime, Vukčević je takođe objasnio da se Ustavni sud, svojim stavom u odnosu na ugovor sa Islamskom zajednicom iz 2017. godine, jasno odredio prema pitanju nadležnosti.

Vukčević je pojasnio da je u tom predmetu Ustavni sud analizirao pravnu prirodu normi, koje u materijalno-pravnom smislu imaju karakter opšteg pravnog akta.

– Zato što se prije svega njime razrađuju ljudska prava iz oblasti vjerskih prava, taj ugovor se odnosi na neograničeni broj adresata i zato što iz njega mogu da proisteknu pred državnim organima pojedinačni pravni akti. Dakle, riječ je o opštem pravnom aktu – sud je prihvatio nadležnost i dok eventualno u novom postupku ne promijeni odluku to je tako – kazao je Vukčević.

Martinoviću nije bilo jasno da li je Vukčević afirmativno odgovorio na njegovu tezu, što je kasnije konstatovala i poslanica DPS Jovanka Laličić.

– Kad je Ustavni sud utvrđivao pravnu prirodu, odnosno da li je opšti pravni akt, nije mogao cijeniti samo po nazivu, već iz analize normi. Više govorim zbog crnogorske javnosti, jer smo ostali nejasni po tom pitanju – kazala je Laličić.

Vukčević je primijetio da postoji nekoliko tužbi pred redovnim pravosuđem kad je u pitanju Temeljni ugovor.

– Na osnovu zakona o Ustavnom sudu, sudije su dužne da zaustave postupak i postave prethodno pitanje Ustavnom sudu i da on nastavi taj postupak – naveo je Vukčević.

Istovremeno, ne ulazeći u političke motive odluke Demokrata da ospore odluku Skupštine o izboru nove, 43. Vlade, Vukčević je pojasnio da je ta stranka pronašla adekvatan model da problematizuje akt izbora predsjednice parlamenta upravo kroz ustavnu žalbu.

– Smatram da ste donijeli dobru odluku da odaberete ustavnu žalbu, jer je riječ o aktu najviših političkih organa, koji se donose na osnovu ovlašćenja koji se crpe iz Ustava – naveo je on.

Martinović je istrajao na pitanju da li smatra da je, kao što to zastupaju Demokrate, 43. Vlada bila nelegitimna, što su i praktično potvrdili podnošenjem ustavne žalbe, ali je Vukčević ocijenio da se ne može od njega očekivati da se određuje kada sjutra, potencijalno, može da dođe u situaciju da odlučuje o toj žalbi Demokrata.

Iako je više puta Martinović naglasio da su problematizovali legitimitet 43. Vlade, sa druge strane u polemici sa Luiđem Škreljom, poslanik Demokrata je insistirao kako nema za DPS crnje političke situacije nego što je situacija u kojoj je nelegitimna Vlada koju je podržao DPS potpisala Temeljni ugovor.

ČIJA JE ODGOVORNOST
Odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Miluna Zogovića koji su najveći izazovi sa kojima se suočava crnogorsko pravosuđe – da li se osjeća smanjenje političkog uticaja na sudsku vlast i o dinamici rada Ustavnog suda, Bulatović je kazala da su izazovi veliki, ali da je sve u rukama poslanika i parlamenta, kada je riječ o izboru članova Sudskog savjeta i Ustavnog suda.

Na pitanje poslanika DPS Luiđa Škrelje mogu li se održati izbori bez Ustavnog suda u punom kapacitetu, Bulatović je kazala da je tu rješenje jednostavno – da se na predstojećem zasijedanju Skupštine dvotrećinski izaberu sudije Ustavnog suda.

Bulatović je ocijenila da parlament snosi odgovornost zašto najviša sudska instanca u zemlji danas nema kvorum, odnosno ne radi u punom kapacitetu pa dolazi u situaciju da ne može da odgovori na brojne izazove koji se nameću.

– Kreirana je pogrešna percepcija o radu suda jer on funkcioniše u okrnjenom sastavu – navela je Bulatović i naglasila da se to ne bi dogodilo da je Ustavni sud radio u punom sastavu, sa sedam sudija koliko treba da ima.

Prema njenim riječima, Ustavni sud je sada dospio u žižu javnosti jer radi smanjenim kapacitetom, a tu se težište prebacilo na parlament.

– Da je zamjena, odnosno popunjavanje sudija išlo onim tempom kako je kome isticao mandat, ne bi ta institucija danas bila u žiži – kazala je Bulatović.

Izbori već sporni sa stanovišta Ustava, ali već održani u Beranama i Ulcinju u istim uslovima
Ako bi se držali prava i pravne države, predstojeći izbori su već sporni sa stanovišta Ustava, kazao je prof. dr Ilija Vukčević analizirajući situaciju u kojoj nedostatak kvoruma u radu Ustavnog suda ima direktne reperkusije na održavanje izbora.

On, međutim, pojašnjava da cijela situacija u našim uslovima ima dvije strane medalje.

– Ako bi radili onako kao treba, izbori ne bi trebalo da se održe 23. oktobra. Državna izborna komisija bi trebalo da ide sa informacijom da se oni odgode. DIK ima 72 sata da napravi kalendar izbornih radnji… Dakle, već je moguće da izborno pravo nekog građanina neće moći biti zaštićeno – kazao je Vukčević.

On je pojasnio, međutim, da Ustavni sud nije imao, niti je mogao da donese validne odluke koje su se ticale izbora u Beranama i Ulcinju u maju.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

DRAMA U ULCINJU: Žena autom PREGAZILA PSA nakon što je njen ljubimac napadnut, POKUŠALA DA POBJEGNE iz države

TIVĆANIN STRADAO kod Brajića: POLICIJA SUMNJA NA SAMOUBISTVO

Budva-Cetinje: POGINULA JEDNA OSOBA

– Tri su izborne žalbe stigle Ustavnom sudu i nije mogla biti donijeta odluka ni kada je bilo četiri sudije, jer se glasalo 3 naprema 1. Pa se ništa nije desilo. Zato, ako bi htjeli da ovo bude pravna država, ovi izbori su već sporni sa stanovišta Ustava, ali eto, naša dosadašnja praksa pokazala je da to može da se odigra, iako ja smatram da treba da se popuni Ustavni sud – kazao je Vukčević.