Video
To je potvrdio ishod jučerašnje, 29. sjednice Ustavnog suda, koja je prekinuta i pomjerena za 25. decembar.
Podrška troje od petoro sudija nije bila dovoljna da prođe prijedlog sudije Budimira Šćepanovića da se u obiman dnevni red, sa 41 tačkom, uvrsti i odlučivanje o tome da je on ispunio uslove za prestanak funkcije, kao i da obavezna tačka bude izjašnjavanje „da li je Ustavni odbor prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno preuzeo ulogu Ustavnog suda donošenjem zaključka da je sudija Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju“.
Bez obzira na većinsku podršku za proširenje dnevnog reda (3:2), takve odluke se, prema Poslovniku, na sjednicama donose nadpolovičnom većinom od ukupnog broja sudija, dakle sa četiri glasa.
Jasno je da u takvom miljeu previše optimistično zvuče apeli premijera Milojka Spajića da bi sada Ustavni sud trebalo da objavi „svoje mišljenje o prestanku mandata sudije“.
Ustavni sud, po svemu sudeći, neće biti u prilici da zauzme stav po bilo kojem pitanju koje oštro dijeli političku i pravnu javnost. Niti da, uzimajući u obzir trenutni odnos mišljenja, razmrsi najnoviji politički „mrtvi čvor“, jedan u nizu kojim zakonodavna vlast u protekle četiri godine veže sudsku, dizajnirajući strukturu i profil druge, nezavisne grane vlasti, po svom nahođenju.
Osipanje…
Prije tri dana, predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko nije uvažila zahtjev troje sudija – Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i (sada bivše) sudije Dragane Đuranović – da se sjednica sa prijedlogom razmatranja uslova za odlazak Šćepanovića u penziju, održi prije tri dana (u ponedjeljak) i sud u zakonskom roku pripremi informaciju i o tome obavijesti ovlašćenog predlagača na vrijeme (šest mjeseci prije nastupanja uslova za penzionisanje). A to je u slučaju Šćepanovića – predsjednik države, budući da od sedam sudija, oglas za popunu dva mjesta raspisuje šef države – Jakov Milatović.
Umjesto toga, prepušteno je Ustavnom odboru, odnosno parlamentarnoj većini, da u dramatičnoj sjednici održanoj u utorak istraju na usvajanju rizične odluke kojom na sebe preuzima ustavno ovlašćenje konstatovanja ispunjenja uslova za prestanak sudijske funkcije, pozivajući se pritom na prethodni dopis Armenko da postoje uslovi za to po Zakonu o PIO , iako to nije bio većinski stav ranije sjednice Ustavnog suda održane u junu ove godine.
U takvoj atmosferi polarizacije, koja ponovo dobija političku konotaciju, kompletna opozicija, predsjednik države, esnafska udruženja pravnika i dio nevladinih organizacija ukazuju da je Odbor preuzeo što mu ne pripada, dok vlast ignoriše takve kritike i drži se kursa uz obrazloženje da sud nesmetano može da radi.
To je juče saopštio i ministar pravde Bojan Božović, koji smatra da Ustavni sud može nesmetano da radi i funkcioniše, uprkos dešavanjima na skupštinskom odboru i u parlamentu.
– Niko nije srećan zbog dimnih bombi. Ustavni odbor je odlučio tako kako je odlučio i nije prvi put da radi to u svom djelovanju. Odbor je htio da napravi neko kompromisno rješenje kako sud ne bi ostao bez kvoruma, očekujući nastavak dijaloga sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem – rekao je Božović na TVCG.
Ocjenjuje da je sve drugo politička manifestacija i nada se povratku političkom dijalogu.
“Čekamo da se raspiše poziv za dvoje sudija za Ustavni sud. Sud ima kvorum i može nesmetano da radi i funkcioniše. Nikad više nećemo imati krize”, poručio je Božović.
Klimav ustavno-pravni poredak
Predsjednik države Jakov Milatović poručio je juče da Ustavni odbor protivpravno preuzima nadležnost Ustavnog suda i da se narušava ustavno-pravni poredak u zemlji.
S druge strane, advokat Miloš Vukčević kazao je za Pobjedu da je postupak u kojem je došlo do razrješenja jednog sudije Ustavnog suda – neustavan.
“Time je počinjena direktne povreda odredaba člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore kojim se utvrđuje da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu”, kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, odluka da se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda na osnovu obavještenja predsjednice Ustavnog suda nema pravni osnov.
“Odbor ne može „zaključiti“ da li je neki sudija ispunio uslove za starosnu penziju, te su takvom odlukom članovi skupštinskog odbora definitivno izašli van nadležnosti utvrđenih Ustavom i preuzeli ovlašćenja Ustavnog suda”, naveo je Vukčević.
Kako je juče ocijenjeno iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko dozvolila je da bude instrumentalizovana zarad političkih interesa vladajuće većine i tom prilikom prekršila je niz imperativnih propisa, pa i sam Ustav.
“U demokratskom društvu, čak i ukoliko nije svjesno u ovom učestvovala, ona bi sada sama odstupila ili bila razriješena funkcije predsjednice i sudije Ustavnog suda”, naveo je u saopštenju koordinator Programa za ljudska prava u CGO Damir Suljević.
Ukazao je da Ustav Crne Gore, Zakon o Ustavnom sudu i Poslovnik o radu Ustavnog suda jasno propisuju procedure za utvrđivanje ispunjenosti uslova za prestanak funkcije nekog od sudija. To podrazumijeva da se sudije Ustavnog suda o tome usaglašavaju na sjednici prije obavještavanja Skupštine.
“CGO ukazuje da predsjednica Ustavnog suda nije smjela da se stavi iznad tih normi, nezavisno od toga kakvo lično i profesionalno mišljenje ima o određenoj pravnoj stvari, već je morala, upravo zbog svoje pozicije, biti prva u poštovanju odredaba i procedura”, naveo je Suljević.
Prethodno je na obavezu da se što hitnije Ustavni sud odredi o nastaloj situaciji ukazao i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović.
On je ukazao da bi Ustavni sud, u cilju zaštite svoje ustavne funkcije, morao hitno održati sjednicu i decidno se odrediti da li je skupštinski odbor, kao tijelo Skupštine, uzurpirao nadležnosti Ustavnog suda iz čl. 154 stav 3 Ustava Crne Gore i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu.
Posebno je apostrofirao zabrinjavajuću činjenicu da pored uzurpacije nadležnosti, Odbor u istoj situaciji donosi dijametralno suprotstavljene odluke i pored principa koji važi još od rimskog prava – da se u istoj pravnoj situaciji istovjetno postupa.
To se odnosilo na činjenicu da je u istoj godini Ustavni odbor postupio suprotno u odnosu na prestanak mandata bivšem predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću, koji je u penziju otišao po Zakonu o radu, dok se za Đuranović primjenjuje Zakon o PIO.
Tužilaštva se drže službene dužnosti
Povodom ustavno-pravne krize u zemlji i činjenice da je opozicija zatražila pozornost Vrhovnog državnog tužilaštva koje bi, kako smatraju, trebalo da isprati epilog sjednice Ustavnog odbora, iz tužilačke organizacije su dali uopšten odgovor da po službenoj dužnosti prate i cijene sve situacije u državi.
“Državna tužilaštva prate dešavanja i u skladu sa svojim nadležnostima reaguju u svim situacijama u kojima postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Ukoliko nadležna državna tužilaštva ocijene da je potrebno formirati predmet povodom bilo kog konkretnog slučaja, o tome će blagovremeno obavijestiti javnost”, saopšteno iz VDT-a.
Armenko brinu „nepotpune informacije“
Kako je saopšteno nakon juče prekinute sjednice Ustavnog suda (US), dvoje sudija je bilo protiv dopune dnevnog reda pa i pored tri glasa podrške, prijedlog sudije Budimira Šćepanovića da je Ustavni sud u obavezi da odlučuje o njegovom penzionisanju, kao i o tome da li je Ustavni odbor „preuzeo ulogu Ustavnog suda“ nije prošao jer nije bilo potrebne većine.
Oni koji su glasali protiv izrazili su stav „da je zbog složenosti navedenih pitanja“, i potrebe da Ustavni sud argumentovano i temeljno donese zaključke i odluke u pogledu ovakvih zahtjeva, potrebno prethodno pribaviti cjelokupnu dokumentaciju „o načinu na koji je do sada Ustavni sud obavještavao nadležne predlagače o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudija Ustavnog suda“.
“Navedeno je da bi trebalo utvrditi da li je to uvijek bilo predmet glasanja na sjednici, kakve su sadržine bila obavještenja, da li su uvijek obavještenja prethodila konstataciji prestanka sudijske funkcije, kao i da se analizira da li su, i do kada, bile podudarne norme Zakona o radu i Zakona o PIO imajući u vidu ustavno određenje u pogledu prestanka funkcije sudija Ustavnog suda”, navodi se u saopštenju US.
Najavljeno je da će ova pitanja razmatrati na posebnoj sjednici Ustavnog suda 25. decembra 2024. godine.
Preporučeno
“Predsjednica je uz navedeno predložila otvaranje ove sjednice za javnost kako se diskusija o ovim pitanjima ne bi izmjestila u medije i time bila podložna mogućnosti plasiranja nepotpunih informacija, o čemu će takođe biti zakazana posebna sjednica”, zaključuje se u saopštenju.
