Video
Pobjeda je u ponedjeljak, odmah nakon oglašavanja Pisonero, od Vlade i MEP-a tražila odgovore na pitanja – koje je projekte Crna Gora kandidovala, ko su bila odgovorna lica za pripremu projekata, ko je bio angažovan na izradi projekata, koliko ljudi u MEP-u radi na tim pitanjima, kao i da li smatraju da neko unutar Vlade mora snositi odgovornost zbog ovakvih rezultata…
Iako smo od vladine Službe za odnose s javnošću dobili obavještenje da je naš upit „proslijeđen Ministarstvu evropskih poslova, na uvid i dalju nadležnost“, odgovore na postavljena pitanja redakcija Pobjede nije dobila, ali se MEP juče ujutro ipak oglasio preko – provladinih Vijesti, gdje su eksplicitno saopštili, prema pisanju tog lista, „da Crna Gora još nije dostavila nikakve prijedloge projekata, tako da je dezinformacija da su isti odbijeni“.
PROJEKATA IPAK BILO
Međutim, kasnije tokom dana je iz ministarstva kojim, od kada je ostavku na tu i sve stranačke (Ura) funkcije podnijela bivša ministarka Jovana Marović, rukovodi Ana Novaković-Đurović medijima je proslijeđeno reagovanje u kojem se ipak nabraja 12 projekata koji jesu proslijeđeni EK na ocjenjivanje?!
Objašnjavajući proceduru, u naknadnom reagovanju, MEP navodi da su pisanje i priprema prijedloga projekata u nadležnosti resornih ministarstava zaduženih za oblast na koju se infrastrukturni projekat odnosi, dok je Ministarstvo evropskih poslova zaduženo isključivo za koordinaciju, odnosno podnošenje pripremljenih projekata koje dostave resorna ministarstva i komunikaciju sa nadležnim službama EK.
– Prateći ovu proceduru i pravila 29. poziva za pripremu projektne dokumentacije i 8. poziva za sufinansiranje investicija u infrastrukturu koji su raspisani u decembru 2022. godine, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo pravde i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja u urbanizma pripremili su ukupno 12 prijedloga projekata, koji su dostavljeni Evropskoj komisiji na ocjenjivanje, nakon razmatranja i saglasnosti dobijene od strane Vlade – tvrde u saopštenju MEP-a.
Kako se navodi, riječ je projektima: Unapređenje infrastrukture u ustanovama predškolskog obrazovanja u Crnoj Gori; Izgradnja dalekovoda Virpazar – Ulcinj od 110 kV; Izrada studije izvodljivosti i studije zaštite životne sredine za 400 kV interkonekciju Brezna – Crkvičko Polje – Sarajevo 20 (do granice sa BiH) sa izgradnjom nove 400/220 kV podstanice Crkvičko Polje i konekcije sa hidroelektranom Piva; Priprema glavnog projekta, studije zaštite životne sredine i ostale tenderske dokumentacije za rehabilitaciju tunela Sozina na željezničkom koridoru R2, dionica Bar-Vrbnica; Priprema glavnog projekta, studije zaštite životne sredine i ostale tenderske dokumentacije za željeznički koridor R2 Crna Gora – Albanija, za dionicu od Podgorice do granice sa Albanijom; Predškolska infrastruktura u Crnoj Gori 2 – Unapređenje energetske efikasnosti u objektima vrtića u Baru i Ulcinju; Unapređenje sistema vodosnabdijevanja na Cetinju; Obezbjeđivanje energetske efikasnosti i digitalne infrastrukture u sistemu za izvršenje krivičnih sankcija; Izgradnja dalekovoda 110 KV Vilusi-Herceg Novi sa proširenjem trafostanice Herceg Novi i rekonstrukcijom trafostanice Vilusi; Izgradnja trafostanice Brezna od 400/110 kV sa uvođenjem dalekovoda Lastva-Pljevlja od 400 kV; Implementacija CEDIS pametne digitalizacije i Istočno-mediteranski koridor: Crna Gora – Srbija R4 željeznička povezanost, dionica Bar – Vrbnica.
Potom navode, iako su prvobitno obraćanje Pisonero nazvali dezinformacijom, da percepcija Evropske komisije o nedovoljnoj spremnosti prijedloga projekata za finansiranje u okviru ovog poziva ,,ne znači i propuštenu jednokratnu šansu za njihovo finansiranje, već dodatni period u okviru kojeg će se raditi na pripremi projektne dokumentacije i ostalih preduslova za početak sprovođenja projekata“. Naravno, kako bi oni bili spremni za finansiranje – u nekom narednom turnusu.
ABAZOVIĆ I POLITIČKI PRITISAK
U međuvremenu se oglasio i premijer Abazović koji je, nakon konstitutivne sjednice Upravnog odbora Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, u razgovoru sa novinarima optužio EK da pravi pritisak na Vladu i kazao da ne želi da se raspravlja „sa gospođom Pisonero“, ali da priča o tome kako Crna Gora nije uspjela da dobije novac za projekte od EU „nekome odgovara iz političkih razloga“.
– Ne pravim dramu od bilo čega, nijesu stvari u Crnoj Gori perfektne, ali ako im je cilj da politički prave pritisak na Vladu zakasnili su, izbori su prošli – rekao je Abazović, dodajući da ,,moramo biti bolji i da moramo da povlačimo više novca iz EU fonda“, pozivajući EU da bude fleksibilnija, kako ne bi ulazile „treće strane“.
– Inače će ulaziti, kao što ulaze, ne u Crnu Goru, u Crnu Goru najmanje, ali na druga mjesta. Ulazi kapital trećih strana – rekao je on.
Za to što investicioni projekti nijesu prošli, Abazović je optužio Ministarstvo kapitalnih investicija, jer je veliki broj njih vezan za ovaj resor.
– U ovom ciklusu nijesmo uspjeli, svi moraju da rade bolje, ali ne mogu ljudi da rade bolje kad se bave izborima i ne idu na posao, nego idu po terenu – kazao je Abazović.
MKI TVRDI DA JE BILO 11 PROJEKATA
Očigledno ponukan ovakvim premijerovim stavom oglasio se i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović koji je kazao, što je saopštila i Pisonero – da Crna Gora ima koristi od tri projekta tehničke pomoći u okviru ovog poziva za pripremu investicija u sektoru saobraćaja i energetike, ističući da je riječ o projektima u oblastima za koje je aplikacije pripremalo njegovo ministarstvo.
– Ministarstvo kapitalnih projekata je izuzetno zadovoljno činjenicom da su nam ovom prilikom odobrena sredstva u vrijednosti od 5,4 miliona eura za projekte tehničke podrške. Kada su u pitanju investicioni projekti neophodno je da javnost zna da se radi o projektima za koje se, za razliku od projekata tehničke podrške, obezbjeđuje sufinansiranje, što znači da je za njih uslov da značajan procenat od ukupne vrijednosti tih projekata država mora da obezbijedi, odnosno finansira kroz kreditno zaduživanje kod neke od međunarodnih finansijskih institucija – kazao je Ibrahimović.
On tvrdi da je za ovaj paket podrške Crna Gora podnijela – u okviru poziva za tehničku podršku pet projektnih aplikacija, od čega četiri Ministarstvo kapitalnih investicija i jedan Ministarstvo prosvjete, dok je u okviru poziva za sufinansiranje investicija za sprovođenje infrastrukturnih projekata kroz ZIO Crna Gora podnijela ukupno sedam aplikacija od čega po jednu Ministarstvo pravde, prosvjete, ekologije i prostornog planiranja i urbanizma i tri Ministarstvo kapitalnih investicija.
– Crna Gora je, dakle, podnijela ukupno 11 aplikacija od čega sedam iz MKI i četiri aplikacije iz svih ostalih ministarstava. Od ukupno 11 aplikacija iz Crne Gore odobrena su sredstva samo za tri projekta sa kojima je apliciralo MKI – zaključio je Ibrahimović.
Pozivi na odgovornost
Istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić kaže da Crna Gora u odnosu na ostale zemlje regiona inače dobija najmanje novca iz WBIF, te da je od kada fond postoji dobila svega 219 miliona eura sa najvećim procentom podrške, kako kaže, potrošenim na tehničku pomoć, a ne na investicione projekte.
– To nam govori da postoji značajan problem u tome koliko je Crna Gora u mogućnosti da apsorbuje sve finansijske mogućnosti koje nam se pružaju. Nacionalna investiciona komisija, vladino tijelo koje treba da priprema i predlaže projekte, između ostalog i za ovaj instrument finansiranja, po našim informacijama se nije sastala od decembra 2021. godine! To je značajan problem i pitanje za Vladu je što je uradila da ojača naše nacionalne okvire za predlaganje i praćenje projekata – kazao je Sošić za Novu M.
On napominje da Crna Gora inače ima problem sa kapitalnim projektima, te da je i nacionalni kapitalni budžet sastavljen od „mahom nezrelih projekata“ koji su tu samo kao lista želja i političkih usluga koje poslanici i Vlada prave određenim interesnim grupama, a ne kao stvarni projekti koje treba zaista sprovesti.
Iz Centra za građansko obrazovanje ukazali su da zbog nebrige i neprofesionalnosti članova ove vlade direktnu štetu trpe građani i građanke kojima se ograničava
kvalitet života, i pozvali buduću vladu da utvrdi odgovornost onih zbog čijeg djelovanja Crna Gora ostaje bez značajne finansijske podrške EU.
– To što Vlada Crne Gore nije uspjela produkovati nijedan kvalitetan projekat koji bi bio uvršten u finansijski paket od 2,1 milijardu eura, koliko je Evropska unija opredijelila za 14 projekata na Zapadnom Balkanu, predstavlja još jedan izraz njene nestručnosti, neposvećenosti i manjka kvalitetnog kadra na različitim nivoima – poručili su iz CGO.
Preporučeno
I funkcioner Pokreta „Evropa sad“, koji bi prema rezultatima izbora trebao biti glavni činilac buduće vlade, Filip Ivanović ocijenio je ,,da se radi ili o nesposobnosti ili o namjernom propustu” te da neko za to mora da odgovara i pozvao na što skorije formiranje kabineta.
