Video
“Ovo je najznačajniji dokument koji podnosite Parlamentu. Ako mi, uvažene kolege iz Vlade, ovdje pronađete ijednu projekciju osim javnog duga, ja ću vam kupiti najveću čokoladu. Ovo više liči na jedan seminarski rad, bez ijedne tabele”, precizirao je Konjević.
Poslanik GP URA Miloš Konatar kazao je da će platforma Crno na bijelo i GP URA sa zadovoljstvom glasati za izmjene Zakona o radu i povećanje minimalne zarade za 450 eura.
“Jedan od prvih Zakona koje smo mi predložoli bilo je povećanje minimalne zarade. Nadam se da su građani svjesni da je ovo znak promjena. I put kojim Vlada svaka treba da ide. Mi iz GP URA uvijek pričamo o tome da je cilj ove generacije političara članstvo CG u EU. Nema članstva ako imamo minimalne plate 250 do 300 eura”, kaže Konatar.
Navodi da je srećan što predlog ima cilj da pomogne onima koji imaju najmanje u Crnoj Gori.
Da imaju, kako kaže, plate koje su dostojne života u Crnoj Gori.
“Istakao bih da podržavamo i povećanje plata zdravstvenim radnicima i univerzitetskim profesorima, a ovo će uticati na povećanje plata i nastavnika, i učitelja, vatrogasaca…”, dodaje Konatar.
Postavlja se kako kaže, pitanje šta ako ne uspiju, “ja pitam šta ako uspijemo”.
“Ako ne probamo nećemo uspjeti. Građani su nas birali da pokušamo, ako treba i da rizikujemo jer je to vrijedno našeg tuda”, navodi on.
Govoreći o predlogu Zakona o ostvarivanju prava radnicima rudarske i metalske industrije, ponosan je, kaže, što može da glasa za ovaj predlog Zakona, jer se ispravlja nepravda prema tim radnicima.
“Radnici CG koji ste obespravljenji, ja najprije želim da vam se izvinim svaki put kad ste morali da dođete pred Skupštinu, da svima podignete svijest o nepravdi. Mnogo je bilo nepravde a mnogo i ostalo da se ispravi u naredom preriodu,” dodaje Konatar.
Predložio je, kako ističe, uključivanje i radnika tekstilne industrije, vunarske industrije iz Bijelog Polja.
Ministar Milatović je kazao da program Evropa sad program poreskih reformi, te da to nije nikakav populistički program.
On je, kako kaže, fiskalno neutralan.
“On sresira tri ključna problema – male neto plate, veliku sivu ekonomiju na tržištu rada i veliku poresku opterećenost na onaj dio formalne ekonomije. Ovo je poreska reforma, a ne socijalna politika”, dodaje Milatović.
Ovaj set poreskih reformi, kako kaže Milatović, čini ekonomiju konkurentnijom.
Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja istakao je da je danas najčudniji dan u parlamentarnoj praksi Crne Gore. Rekao je da je vladajuća većina itekako izvrijeđala i oštro kritikovala Vladu, te da opoziciji preostaje jedino da Vladu počnu da hvale.
“Program Evropa sad lijepo izgleda, ima sve atribute da čovjek ode kući, njime obraduje porodicu, ali još uvijek nijesmo vidjeli na koji način je to moguće ostvariti”, objasnio je Škrelja.
Dodao je da ne zna kome će ovo najavljeno povećanje plate i životnog standarda koristiti, ako imamo ovoliko datih otkaza i prisilnih slanja zaposlenih u penziju.
“Što se glasanja tiče za program Evropa sad, neka glasaju oni kojima se ovo dopada”, istakao je Škrelja.
Poslanik DF-a Dejan Đurović poručio je da ne želi da vjeruje da će potezi ove Vlade i njene odluke odvući Crnu Goru u duboka zaduženja i time uništiti budućnost naših unuka.
“Bojim se da će cijene doći do granica nedostižnog. Crna Gora nema novca za povećanje minimalnih plata, a da se prije toga isti ne usmjeri sa povećanja poreza i akciza, a povećanje poreza i akciza zahtijeva povećanje sivog tržišta. Ili mislite da će povećanje PDV-a sa 21% na 25% usloviti povećanje minimalnih zarada?”, poručio je Đurović.
Rekao je da umjesto štednje i investivcija, Vlada projektuje rekordan rast ekonomije, u vrijeme kada svi ostali konzervativno smanjuju stope rasta, jer ovo je vrijeme, kako kaže, “svjetskog hlađenja ekonomije”.
“Ovo je samo najbolji marketing ikada napravljen”, zaključio je Đurović.
Poslanik SDP-a Raško Konjević poručio je predstavnicima Vlade da Parlament ne može tek tako vjerovati Vladinim obećanjima na riječ.
“Ovo je najznačajniji dokument koji podnosite Parlamentu. Ako mi, uvažene kolege iz Vlade, ovdje pronađete ijednu projekciju osim javnog duga, ja ću vam kupiti najveću čokoladu. Ovo više liči na jedan seminarski rad, bez ijedne tabele”, precizirao je Konjević.
“Vi idete na potpuno ukidanje doprinosa na zdravstveno osiguranje”, dodaje on.
Kako ističe, domaći poreski ekspert kojeg je Vlada angažovala, ocijenio je da je poreski postupak normiran na pogrešan način. Takođe, ekspert ocjenjuje da uvođenje ovakvih poreskih stopa znači, de fakto, konfiskaciju imovine, precizirao je Konjević.
“Ovo je rekao ekspert kojeg ste vi angažovali, a ne ja”, poručio je Konjević.
Jovan Jole Vučurović DF kazao je da su veoma nezgodan protivnik onima koji žele da devastiraju, pljačkaju i diskriminišu narod.
“Sve što je dobro za građane CG DF to podržava, podržaćemo i ovaj predlog. Df neće podržavati da se uvode neki novi nameti na građane i privredu i dodatno zaduživanje. Nagledali smo se 30 godina svega i svačega”, kaže Vučurović.
Navodi da su danas u poziciji da zaštite građane, da ne postanu žrtva neke nove otimačine.
Vučurović kaže da DF nije konsultovan prilikom planiranja budžeta i određenih drugih akata.
“Jedan razlog je da populističke metode kakve gledamo prethodnih mjeseci koriste se da bi se stvorila platforma za novu političku organizaciju u Crnoj Gori. Potpuno im je nebitno što se koristi teška situacija građana, nego se preko propangandističkih poteza stvara platforma za lansiranje nove političke organizacije. Ako nisam u pravu spreman sam da se izvinim. Ta politička platforma je u Mojkovcu, za ono što nam danas plasira, dobila nekih šest odsto glasova. Drugi razlog je da se oslabi Demokratski front”, navodi on.
“Niko se nije ogradio od izjave koju je u Skupštini izgovorio ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović”, rekao je Vučurović i poručio da je DF neuništiv.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) smatra da je program populistički, a kaže da je “najgore od svega što i najveći dio parlamentarne većine smatra da je budžet populistički”.
“Nije ni čudo da građani budu zbunjeni. Ne mogu da vas razumijem, kakve rizike ste vi spremni da preuzmete na sebe. Hoće li sjutra neko da vas juri na ulici zato što nema penzije, plate ili smo ušli neke ozbiljne rizike. Preuzećete odgovornost, ali nemojte da mislite da ćete u tome imati drugove”, kazao je on.
Poslanik Momo Koprivica (Demokratska Crna Gora) kaže da je populizam kada se daju lažna obećanja u susret izborima, kao što je u okviru predizborne kampanje bivši režim obećao otvaranje 40 hiljada radnih mjesta, a od toga ništa nije bilo.
“To je sijanje lažnih obećanja sa ciljem dobijanja glasova na izborima bez ikakvog utemeljenja i pokrića”, istakao je on.
Nova parlamentarna većina se od stare razlikuje što je, kako je kazao, donijela na početku mandata donijela set socio-ekonomskih zakona.
Ministar Milatović kazao je da se pogubnost prethodnog ekonomskog modela vidi u nekoliko brojeva.
“Javni dug je 2006. godine iznosio 700 miliona eura, 2012. se popeo na milijardu i 700 miliona eura, a prije mandata ove vlade na 3 milijarde i 700 milion eura. Plaćene kamate su 2006. iznosile 24 miliona, 2012. iznosile su 60 miliona, a 2020. 110 miliona eura plaćenih kamata. Broj nezaposlenih od 2006. porasta sa 40.000 na 48.000 2020.”, kaže Milatović.
“Stopa PDV-a sa 16 procenata popela na 21 odsto. Prosječna neto zarada 500 eura 2012. i 500 eura 2020. Prosječna penzija 280 eura 2012. a 288 eura 2020. godine. Stopa rizika od siromaštva 25 odsto 2012. i 2020. svaki četvrti građanin Crne Gore”, naveo je Milatović.
Dodao je da brojevi ne lažu.
Poslanik Petar Ivanović (DPS) pitao je Milatovića da navede koliki je javni dug sada, te pitao kako je Spajić mogao da se zaduži po većoj kamatnoj stopi od prosječne kamatne stope u Crnoj Gori za obveznice koje su, kako je rekao, emitovane tajno, ali organizovano.
Milatović je objasnio da su 750 miliona eura obveznice uzeli iz razloga što je u ovoj godini vratili 400 miliona eura duga.
“150 miliona je iskorišćeno za finansiranje deficita za ovu godinu, a ostatak će biti iskorišten za deficit za narednu godinu”, navodi on.
Ivanović kaže da se javni dug povećao, jer su uzeta sredstva kako bi se vratio prethodni dug.
Pitao je da li je kamatna stopa u CG bila veća ili manja od prosječne kamatne stope u Crnoj Gori, dodavši da na to pitanje nije dobio odgovor.
Andrija Popović iz LP navodi da su napravili plan ako bi ova Vlada ostala na vlasti do 2024. te da u tom slučaju CG ne bi imala privatnog sektora.
“Teško je ne podržati povećanje minimalne zarade pored ovakvih cijena. 450 eura će biti ono što je prije par godina bilo 250 eura. Moram istači strah od gubitka radnih mjesta. Naročito mikro, mala i srednja preduzeća i zanatske radnje, neće moći da isplaćuju taj iznos. CG preko noći ne postaje Švajcarska”, kaže on.
Jelena Božović iz DF-a kazala je da će ta partija podržati povećanje minimalne zarade, ali da jeste to rizik.
Smatra da program Evropa sad nije nikakav reformski program koji treba da poboljša život građana, već se radi o populističkoj demagogiji Demohrišćanske partije koju planiraju da osnuju Spajić, Milatović i Krivokapić i u te svrhe koriste novac građana.
Milatović je ponovio da je Evropa sad set poreskih reformi koji je na način na koji ga je Vlada predložila, fiskalno neutralan.
“Država rupu koju preuzima puni poreskim opterećenjima. Ubrzanjem akciznog kalendara, uvođenje pravednijeg oporezivanja u zemlji”, dodao je.
Ponavlja da se nije država zadužila ni u ovoj, a ne planira da se zaduži ni u narednoj godini.
“330 eura neto znači 560 eura bruto. 560 eura bruto znači isti iznos u okviru programa Evropa sad. Jedino mogu biti ugroženi oni koji isplaćuju munimalnu zaradu od 250 do 300 eura”, objašnjava on.
Poslanica Zdenka Popović podržala je ostvarivanje prava za podršku licima koji su bili zaposleni u rudarskoj i metalskoj industriji.
Uvjerava radnike da je ovo samo prvi korak, te da nema više punjenja džepova bogatih.
Poslanica Aleksandra Vuković (DPS) kazala je da se navodnom voljom građana vlast kocka. Istakla je da bi DF vatru da dodiruje tuđim rukama, rukama Vlade Crne Gore.
Nikola Bajčetić je kazao da se plaši da će ova socijalna demagogija i populizam dokrajčiti CG.
“Nije bilo za očekivati nakon 30 godina vladanja da danas teče med i mlijeko, bilo je očekivano da veći dio Vlade ne bude na visini zadatka”, navodi Bajčetić.
Ističe da će program podržati, ali se boji da će neka druga Vlada možda smanjivati i plašim se “da ne budemo imali Grčku sjutra”.
Preporučeno
