Ovako je, u intervjuu za Pobjedu, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač komentarisao Međuvladinu konferenciju, koja će biti održana danas u Briselu, a na kojoj će, kako se očekuje, biti potvrđena prošlonedjeljna odluka ambasadora država članica Evropske unije da Crna Gora, umjesto očekivana četiri, zatvori tri pregovaračka poglavlja. Crna Gora bi privremeno trebalo da zatvori poglavlje 7 (pravo intelektualne svojine), poglavlje 10 (informaciono društvo i mediji) i poglavlje 20 (politike preduzeća i industrije), dok je poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) na prošle sedmice održanoj sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER II), blokirala susjedna Hrvatska. Pored otvorenih pitanja koja Crna Gora od ranije ima sa Hrvatskom, na što je zvanični Zagreb Podgoricu podsjetio u novembarskom „non-paper“-u, odnosi dvije države dodatno su zaoštreni nakon odluke parlamentarne većine da, uprkos upozorenjima Brisela, u junu ove godine usvoji Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Usvajanje ovog dokumenta pratile su brojne neprimjerene izjave crnogorskih zvaničnika i provladinih medija, nakon čega je Hrvatska predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije Crne Gore Milana Kneževića proglasila za „persona non grata“.
POBJEDA: Hrvatska je blokirala zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja. Ko će, gospodine Kovač, ovakvom odlukom biti kažnjen: građani Crne Gore ili prosrpske stranke u vlasti?KOVAČ: Mi u Hrvatskoj znamo da je svaki kvalitetni iskorak suverene Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji trn u oku pobornicima tzv. srpskog sveta.
Iz hrvatske perspektive, ali i temeljem mojih nedavnih razgovora s nekim europskim prijateljima, događanja u Crnoj Gori refleksija su borbe između dviju razvojnih paradigmi. S jedne su strane zagovaratelji tzv. srpskog sveta, koji žele ometati put Crne Gore prema punoj integraciji u Europsku uniji; s druge su, pak, strane pobornici crnogorske suverenosti, koji istinski žele Crnu Goru uvesti u Europsku uniju. Sadašnja vlast djeluje kao vrsta hibrida.
Hrvatska podržava suverenu Crnu Goru i njezinu europsku ambiciju, nasuprot ideolozima tzv. srpskog sveta.
POBJEDA: Podržavaju li takvu Crnu Goru i ostale države EU? Uoči rekonstrukcije Vlade premijera Milojka Spajića, EU i SAD su ponavljale da neće blagonaklono gledati na participiranje u vlasti partija sa izrazito proruskim stavovima, čije političke poteze kontroliše predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zašto SAD to podržavaju?
KOVAČ: Zato što se na stvari gleda pragmatično: bolje „hibridna“ vlast koja ipak Crnu Goru polako, ali sigurno vodi prema članstvu u Europskoj uniji, nego neka alternativna vlast, koja bi taj proces možda faktički zamrznula.
Amerika je Vučićevoj Srbiji, koja djeluje revizionistički poput Italije i Mađarske nakon Prvog svjetskog rata, možda i pružila svojevrstan ispušni ventil na planu širenja njezina utjecaja u Crnoj Gori. Ali to je samo privremenog karaktera. Ideja političkog Zapada, predvođenog Amerikom, jest Srbiju prevesti na svoju stranu. Možda i sam Vučić intimno tome nije nesklon, iako mu evidentno godi voditi „mulitipolarnu“ politiku, surađujući privilegirano s Mađarskom, Turskom, Rusijom, Kinom, ali i s Njemačkom i Francuskom. Hoće li se planovi političkog Zapada moći ostvariti, to ćemo tek vidjeti. Srbija nije samo Vučić; tu su i Srpska pravoslavna crkva, SANU, vojno-sigurnosni establišment. I Zoran Đinđić je htio Srbiju prevesti na politički Zapad, bio je njegov odabranik, na kraju nije uspio.
POBJEDA: Znači li to da je politika Zapada „falila“ na Zapadnom Balkanu?
KOVAČ: Politika popuštanja prema Srbiji dosad nije urodila plodom, to jest nije dovela do dugoročne stabilnosti na tzv. Zapadnom Balkanu, ni do izmirenja tamošnjih naroda i država. Proklamirana politika tzv. srpskog sveta ima potencijal trajne destabilizacije Bosne i Hercrgovine, Kosova i Crne Gore. Područje južno od Save i sjeverno od Grčke nije do kraja političko stabilizirano. Amerikanci bi rekli: to je „unfinished business“.
Dugoročno održivo rješenje jest nesumnjivo integracija država Zapadnog Balkana u Europsku uniju, a koja će se prije toga reformirati, to jest prilagoditi takvom proširenju.
POBJEDA: Koliko po budućnost regiona može biti opasno insistiranje Zapada na dokazivanju da je njihova politika bila ispravna?
KOVAČ: Pokazalo i pokazuje se da politika popuštanja ne šteti samo europskoj budućnosti Srbije, nego i mogućnosti dugotrajne političke stabilizacije Zapadnog Balkana. Uvjeren sam da to naši američki, ali glavni europski partneri i te kako znaju.
POBJEDA: Ima li predsjednik Srbije razloga da se toliko raduje pobjedi predsjednika Trampa?
KOVAČ: Vjerujem da Donald Trump ima iskrenu ambiciju promijeniti Ameriku, kojoj su potrebne strukturne reforme ako želi dugoročno ostati dominantna velesila ovog svijeta. Također, vjerujem da Donald Trump ima ambiciju promijeniti odnose u svijetu. Imat će snažnu startnu poziciju. Vrijeme će pokazati koliko će u tome moći uspjeti.
Svima nama koji pripadamo političkom Zapadu u interesu je da Amerika bude stabilna i snažna, ali i da dođe do smirenja tenzija na relaciji Washington – Peking – Moskva i šire, to jest između „globalnog sjevera“ i „globalnog juga“. Samo ako mudrom politikom prvenstveno Amerike, Kine i Rusije dođe do njihovog „Ausgleicha“, do svojevrsne nagodbe, moći ćemo na duže razdoblje svjedočiti prestanku sukoba na Bliskom istoku, rata Rusije protiv Ukrajine i opasne konfrontacije oko Tajvana, ali i stabilizaciji i pravednom poretku na Zapadnom Balkanu, uklopljenom u reformiranu Europsku uniju.
POBJEDA: Ne očekujete, dakle, da predsjednik Tramp „oživi“ projekat Otvoreni Balkan?
KOVAČ: Očekujem da se države članice Europske unije konačno trgnu i, u obliku globalnog dogovora s Amerikom, preuzmu glavnu odgovornost i dirigentsku palicu u dovršetku procesa stabilizacije i političke europeizacije tzv. Zapadnog Balkana.
POBJEDA: Dio srpske opozicije je u Briselu, gdje intenzivno razgovara sa evropskim parlamentarcima i visokim zvaničnicima EU, tražeći od njih da „uskrate podršku“ predsjedniku Vučiću. Može li srpska opozicija u tom smislu probuditi EU?
KOVAČ: To je par excellence pitanje za srbijansku opoziciju.
POBJEDA: Pitanje za Vas je – vjerujete li liderima proruskih stranaka u Crnoj Gori, koji ponavljaju da će upravo oni zemlju uvesti u EU, i to zajedno sa Pokretom Evropa sad (PES), na čijem je čelu „proevropski“ premijer Milojko Spajić?
KOVAČ: Upravo oni tvore sadašnju crnogorsku vlast koja je, kao što sam pojasnio, hibridnog karaktera. Vjerujem da su najpredaniji zagovornici ulaska Crne Gore u reformiranu Europsku uniju pobornici suverene Crne Gore.
POBJEDA: Premijer Spajić tvrdi da ima ambiciozan plan – Crna Gora u EU 2028. godine. Koliko je to realno?
KOVAČ: Integracijski proces vrlo je zahtjevan. Treba imati ambiciju, to je conditio sine qua non; ali treba nadasve ispunjavati pregovaračke kriterije, njegovati dobrosusjedske odnose i pritom imati na umu da na kraju tog mukotrpnog procesa postoji i postupak potvrđivanja pristupnog ugovora u svim državama članicama i Europskom parlamentu, ali i u samoj Crnoj Gori. U slučaju Hrvatske, to je trajalo dvije godine. Pregovore je Hrvatske zaključila krajem lipnja 2011. Pristupila je Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Evo, sada Vi to izračunajte i primijenite na Crnu Goru.
U potezima službenog Zagreba nema „rukopisa Podgorice“
POBJEDA: Predsjednik parlamenta Andrija Mandić pozvao je nedavno predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da posjeti Crnu Goru. Kako tumačite ovaj poziv – kao gest dobre volje ili kao provokaciju?
KOVAČ: Moj stranački kolega Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, dovoljno je dugo u politici tako da će znati dešifrirati što se krije iza tog „poziva“.
POBJEDA: „Prema informacijama kojima raspolažem, a pošto je odnos hrvatskih političara i pripadnika bivšeg režima bio dobar, sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori o budućim odnosima rukopis je Podgorice“, kaže Andrija Mandić. Prema Vašim saznanjima, postoji li uopšte ta vrsta koordinacije?
KOVAČ: Ta mi vrsta „koordinacije“ nije poznata, ali je nekolicini mojih europskih prijatelja – oni me u to uvjeravaju – i te kako poznata realnost koordinacije gospodina Mandića i njegovih istomišljenika sa službenom Srbijom u okviru politike tzv. srpskog sveta.
POBJEDA: Koliko je Hrvatska zaista pomogla i koliko pomaže Crnoj Gori na putu ka EU?
Preporučeno
KOVAČ: Hrvatska načelno snažno podržava put Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji. Međutim, na crnogorskim vlastima jest da pokažu iskrenu predanost pregovaračkom procesu i time rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom. Gdje ima volje, ima i puta.
Video