Kako je bilo i očekivano, Mandić je reagovao promptno nakon dobijanja IBAR-a i ispunio želju svog saborca Kneževića da se o rezoluciji odlučuje na Vidovdan.

DAN POSLIJE

Prijedlog lidera Nove srpske demokratije, koji je politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, svojevrsna je reakcija na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici o kojoj se nedavno izjasnila Generalna skupština Ujedinjenih nacija.

Zbog najave donošenja rezolucije o Jasenovcu, Hrvatska je nedavno uručila protestnu notu Crnoj Gori, apostrofirajući neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe, „instrumentalizovanost Hrvatske za tamošnju unutrašnju politiku“ i pozvala crnogorsku vlast da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti put države prema Evropskoj uniji (EU).

Ukoliko ova inicijativa dobije potrebnu podršku u parlamentu, Kovač smatra da će Hrvatska morati odlučno da odgovori, ali ne tako što će naštetiti odnosima onih koji žele iskrene dobrosusjedske odnose.

“Hrvatska će morati odgovoriti odrješito, ali to neće napraviti na štetu odnosa između Hrvata i nacionalnih Crnogoraca i svih onih u Crnoj Gori koji žele iskrene dobrosusjedske odnose”, kategoričan je Kovač.

Postoje, kako kaže bivši šef hrvatske diplomatije, tri dimenzije prijedloga rezolucije koju su potpisala 43 poslanika parlamentarne većine, osim albanskih nacionalnih stranaka.

“Prva se odnosi na one u crnogorskoj politici koji ustraju na njenom usvajanju, a to su prosrpski orijentisani političari, ne nacionalni Crnogorci. Tu dolazimo do drugog aspekta. Prosrpski političari u Crnoj Gori sprovode nalog „vožda“ tzv. srpskog sveta, to jest predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je iskazao nezadovoljstvo nedavnim glasanjem Crne Gore o rezoluciji o Srebrenici na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija”, istakao je Kovač.

Treća dimenzija, dodaje on, tiče se samog cilja usvajanja rezolucije o Jasenovcu – zavađanje nacionalnih Crnogoraca i Hrvata.

“Prosrpskim inicijatorima i sprovodiocima očekivanja Aleksandra Vučića nije uopšte stalo do iskazivanja pijeteta prema žrtvama već do narušavanja odnosa između nacionalnih Crnogoraca i Hrvata. To je pobornicima „srpskog sveta“ trn u oku”, ocijenio je Kovač.

To što Mandić nije „časio časa“ da prijedlog rezolucije stavi pred poslanike, dan nakon što su se crnogorski zvaničnici slavodobitno pohvalili rezultatima u Briselu, a on od evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija primio čestitku za „izuzetno liderstvo“, Kovač vidi kao dokaz da čelniku parlamenta nijesu prioritet evropske integracije.

“Očito im je (Mandiću i Kneževiću) važnije da sprovode politiku tzv. srpskog sveta nego da rade na integraciji Crne Gore u Evropsku uniju. Jedno s drugim nije kompatibilno”, istakao je on.

CIRKUSKI NAČIN

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je da bi bilo lijepo čuti premijera Milojka Spajića čija je zahvalnost Hrvatskoj, kako kaže, juče stigla u konkretnom smislu.

Ističe jasan stav HGI i po pitanju Jasenovca i NDH kao i Republike Hrvatske koja svake godine, kako kaže, komemorira taj tragičan period.

“Čuli smo juče premijera Milojka Spajića – da će Crna Gora usvojiti svaku moguću rezoluciju. Time se pokazuje kao čovjek koji nije premijer – već neko za pijačnom tezgom. On misli da se može na nonšalantan i cirkuski način odnositi prema svojim partnerima, prema onima koji su pomagali i pomažu evropsku integraciju Crne Gore. To ima svoj rok i ja vjerujem da će Hrvatska, koja nije blokirala IBAR, znati na pravi način da procesuira sve ovo”, ocijenio rekao je Vuksanović za Antenu M.

Poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugošu nije iznenadio razvoj događaja nakon dobijanja IBAR-a, ali ga interesuje zašto su se ostali podnosioci rezolucije „sakrili“ iza Mandića.

“Zahvaljujem prijatelju što je prije četiri dana predvidio scenario većine… Nakon dobijanja IBAR-a i projektovanog ideološkog zatišja, većina se vraća na ideološka fabrička podešavanja, političku trgovinu i ucjene kao njihov ključni kohezioni faktor – rezolucija o Jasenovcu, smjena Milovića (to im takođe služi kao predmet trgovine i ucjena) i rekonstrukcija Vlade u koju ulaze… (e tu je kao u čuvenom ,,Muzičkom toboganu“ manje stolica nego aspiranata na iste… mada stolice se mogu dodavati, jer ako može imati preko 20 članova, logika ove većine je da može Vlada lagano i do 30 članova)… Zanimljivo je i pitanje zašto su se ostali podnosioci rezolucije o Jasenovcu sakrili iza vođe većine Mandića i nijesu i oni potpisali sa njim prijedlog za dopunu dnevnog reda…”, poručio je Mugoša na mreži Iks.

SABOTAŽA

Diplomata i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) Miodrag Vlahović zatražio je reakciju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

“Dan poslije. Ponavljam što svi znamo: cilj je da se dodatno naruše odnosi sa Hrvatskom. Vaše mišljenje, reakcija, gospođo ambasadorice Popa”, poručio je Vlahović na mreži Iks, ističući da bi Pokret ,,Evropa sad“ spriječio ovu sabotažu da „imamo odgovornog premijera i ministra vanjskih poslova“.

Na dnevnom redu današnje sjednice, kako je ranije najavljeno, naći će se izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023, kao i izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu.

Među prijedlozima za dopunu dnevnog reda je i Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević predložio je da se na dnevni red uvrsti i prijedlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini.

Camaj: Iniciraćemo rezoluciju o stradanju Albanaca u Crnoj Gori

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj najavio je u izjavi za Televiziju E da će poslanici te stranke podnijeti inicijativu u Skupštini o rezoluciji o stradanju albanskog naroda u Crnoj Gori.

Camaj je istakao da je riječ o slučajevima od 1915. kada je stradao veliki broj pripadnika albanskog naroda u Crnoj Gori iz, kako je kazao, isključivog razloga zato što su Albanci.

Od kada su teritorije gdje žive Albanci pripojene Crnoj Gori, kada se Crna Gora formirala počinjeno je dosta tih zlodjela – negdje od početka 1915. pa završno sa 2016. kada se desio „Orlov let“. Ono što je najgrublje, mislim da je Barski masakr, gdje je nastradalo oko 3.000 Albanaca nevinih od jugoslovenskih, odnosno crnogorskih partizana. Svakako, imamo zločin u Hotima 1919. gdje je ubijeno oko 100 Hota, ni za što, samo zato što su bili Albanci. Jednostavno, mislim da se u odnosu na ta pitanja mora odrediti Skupština i da idemo naprijed time što ćemo skinuti rđu sa prošlosti – kazao je Camaj.