Video
“Crna Gora je uvijek, kroz cijelu svoju istoriju, vodila prije svega odbrambene ratove. Ovo Ministarstvo se bavi par excellence odbranom države i onim što ta odbrana čini, dakle, nacionalnom bezbjednošću, strategijom odbrane, Vojskom Crne Gore i naravno, kredibilnim članstvom unutar NATO”, rekao je Krapović za Euronews CG.
On je izjavio da je vojni sukob SAD i Izraela sa jedne strane i Irana sa druge strane tema broj jedan koja preokupira pažnju globalne javnosti, prije svega, i Crna Gora u odnosu na to nije izuzetak.
“Mislim da je Crna Gora kroz ono što su nastupi i saopštenja vanjskih poslova jasno iskomunicirala svoju poziciju. U tom pravcu želim da kažem da Crna Gora podržava svoje saveznike. U prvom redu tu mislim na SAD, i osuđuje neodgovornu nuklearnu politiku Irana. U tom pravcu kao što sam rekao, pratimo situaciju i izražavamo zabrinutost zbog, prije svega, nesrazmjernog odgovora Irana u odnosu na ono što je aktuelni trenutak, napad na praktično sve zalivske zemlje oko Irana. U konkretnom slučaju Crna Gora neće biti dio bilo kakvih sukoba, ili vojnih akcija van granica Crne Gore ili van granica onoga što je euroantlantski prostor, odnosno obaveza koje je preuzela ulaskom u NATO. To je stav Ministarstva odbrane. Naravno, tu se ograničavam, jer nije ministarstvo odbrane finalni donosilac odluka u Crnoj Gori. To je i pitanje za druge instance i institucije”, kazao je Krapović, prenosi RTCG.
Kada se radi o Hormuškom moreuzu, rekao je ministar, imamo jednu jako tešku sitaciju koja će uticati na praktično svaku državu i svako društvo u svijetu.
“Radi se, prije svega, o transportu nafte, naftnih derivata, i energenata i u tom pravcu imaćemo moguće veliko povećanje cijena koje će rezultirati vrlo teškim ekonomskim efektima u odnosu na sva društva u svijetu, prije svega u odnosu na Evropu. U tom pravcu, nadam se da će se što prije stabilizovati situacija, omogućiti nesmetan prolaz kroz Hormuški moreuz. Činjenica je da postoji određeno neslaganje između predsjednika Trampa i nekih članica Evropske unije i zvaničnika zemalja koje su članice NATO, međutim u konačnom ne vjerujem da će to uticati na samo jedinstvo alijanse, ni na transatlantske odnose u bitnijem, u nekom narednom periodu”, kazao je Krapović.
Kada je u pitanju naoružavanje u regionu, naveo je da je to činjenica i aktuelni trenutak u svijetu.
“Dakle, ni to ne može zaobići region. Imamo rat na evropskom tlu poslije više decenija, imamo ogromne nestabilnosti i više sukoba na Bliskom istoku, imamo nestabilnosti u drugim djelovima svijeta i sve to svijet čini nerpedvidivijim i neizvjesnijim, više nego ikada ranije. U skladu sa tom činjenicom vjerujem da sve države, kako u regionu, tako i u Evropi i šire, preispituju svoje politike, svoje doktrine i u skladu sa time povlače poteze koji se odnose prije svega na bolje opremanje oružanih snaga, na podizanje borbene gotovosti, na modernizaciju i nabavku sistema. I to je, kao što sam rekao, činjenica u svakoj zemlji Evrope i samim tim nije moglo zaobići region”, kazao je Krapović.
U odnosu na memorandume i sporazume koje su potpisale neke zemlje regiona, kako kaže, to je njihovo suvereno pravo i ne vidi ništa problematično u saradnji između zemalja regiona i na toj vojnoj osnovi.
“A svakako ne vidim ništa problematično ni da svaka zemlja ponaosob napravi neke svoje izbore, unapređuje svoje kapacitete i u odnosu na ono što su njihovi pogledi, unapređuje svoje oružane snage i kapacitete koji će im omogućiti da odgovore na eventualne izazove koji bi u ovim turbulentnim vremenima mogli da dođu. Mislim da se to u jednom broju zemalja u regionu koristi prije svega za unutrašnju političku upotrebu i ja ih kao takve posmatram i u tom pravcu Crna Gora jednostavno niti previše komentariše, niti se previše miješa u te stvari. Mislim da je to ispravan stav”, dodao je Krapović.
Što se Crne Gore tiče, pojašnjava, izdvojeno je prošle godine nekih 2,05% BDP za potrebe odbrane.
“To je najviše ikada do sada u istoriji Crne Gore. U odnosu na taj budžet nekih 43% smo potrošili za modernizaciju i opremanje oružanih snaga. Dakle, za nabavku novih sistema, za nabavku naoružanja, za nabavku uniformi, borbenih kompleta, bespilotnih letjelica i svega onoga što je aktuelni trenutak”, kazao je Krapović.
Vezano za mogući obavezni vojni rok, rekao je, još ovdje takvu odluku nijesmo donijeli.
“Mi se oslanjamo na ono što je profesionalni sastav, prije svega vojske i eventualno na neku buduću rezervu i aktuelnu koju želimo bolje valorizovati. Međutim, razmatramo i potencijalno moguće uvođenje i šta bi bilo potrebno za uvođenje obaveznog vojnog roka. Svakako, prva stavka u odnosu na ono što je potrebno je da vidimo što je to što je mišljenje javnosti, što je mišljenje građana, što je mišljenje nevladinog sektora i mnogih drugih koji se bave tom problematikom i da osjetimo da li je to nešto što javnost i građani Crne Gore u potpunosti prihvataju”, rekao je Krapović.
Kada je u pitanju brod Jadran, rekao je da to nije glavna tačka sporenja između dvije zemlje.
“Negdje je u razgovorima dva premijera je dogovoreno, i naravno dva ministarstva vojnih poslova koji dominantno vode taj dijalog sa našim saveznicima iz Hrvatske, da pitanja Prevlake i školskog broda Jadran jesu zaista velika i nije za očekivati njihovo rješavanje na kratak rok, ali samim tim da ta dva pitanja, s obzirom da su takvog karaktera, neće uticati na ono što je integracioni put Crne Gore i njeno pristupanje Evropskoj uniji”, kazao je Krapović.
On je najavio da će crnogorska komisija za Jadran biti formirana u vrlo bliskom periodu.
“U narednih sedam dana ili sljedećih dvije nedjelje, na vladi će biti donijeta ta odluka i vjerujem da ćemo brzo, u dobroj vjeri, započeti taj razgovor i taj dijalog sa našim saveznicima. Naravno, u potpunosti spremni da iskomuniciramo sve ono što su stanovišta Crne Gore”, kazao je Krapović.
Kada je u pitanju funkcionisanje Savjeta za odbranu i bezbjednost, naglasio je da taj Savjet čine tri člana.
“Prije svega vidim problem, i to moram javno i vrlo otvoreno da kažem, isključivo kod jednog člana, odnosno kod predsjedavajućeg Savjeta za odbranu i bezbjednost, dakle, predsjednika države, Jakova Milatovića. Koji u kontinuitetu od formiranja 44. vlade i mog dolaska na mjesto ministra odbrane, pokušava da se bavi nečim što nije nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, a pogotovo nije nadležnost predsjednika države. Dakle, on ima jasno propisane svoje nadležnosti kroz Ustav i kroz zakon. Takođe, to ima i Ministarstvo odbrane. U kontinuitetu predsjednik Milatović pokušava da se bavi kadrovskim pitanjima, mikromenadžmentom i mnogim drugim pitanjima kada se radi i o Vojsci Crne Gore i Ministarstvu odbrane, što, naravno, ja kao član vlade ne dozvoljavam, niti ću dozvoljavati u nekom budućem periodu”, poručio je Krapović.
To što Milatović radi, tvrdi on, je direktno urušavanje sistema odbrane i Vojske Crne Gore kroz kontinuirano uzurpiranje nadležnosti, odnosno pokušaje uzurpiranja nadležnosti Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore.
Preporučeno
“I kada ja, naravno, ne dozvolim tako nešto, onda predsjednik Milatović pribjegava nedonošenju, odlaganju odluka, odlaganju sjednica Savjeta. Sve to, naravno, ima za posljedicu da ljudi u sistemu ne bivaju na vrijeme ni postavljeni, ni unaprijeđeni, ni razriješeni, da se stvari ne odvijaju normalnim tokom, da se ne donose odluke na vrijeme, recimo o učešću vojske Crne Gore u vježbama, da moramo da odložimo određene vježbe, da gubimo, da tako uslovno kažem, obraz i kredibilitet i kao vojske i države, kao posljedicu takvog činjenja predsjednika države. Sve to zajedno, po mom mišljenju, čini urušavanje sistema odbrane na nekoj, rekao bih, svakako, političkoj agendi, jer se radi o političaru, i u tom pravcu, tu sa tim stvarima kompromisa neće biti”, rekao ke Krapović.
