Video
“Zatvarati 21 poglavlje u jednoj godini ne ostavlja mogućnost da imate „popravne ispite“ i da ikad više očekujete od neke od zemalja članica EU da vam „progleda kroz prste“”, ukazao je hrvatski analitičar, politikolog i novinar Davor Đenero.
On je, u razgovoru za Pobjedu, komentarisao rezultate jučerašnje Međuvladine konferencije, na kojoj je Crna Gora zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja i prešla prag o privremenoj ispunjenosti više od jedne trećine uslova za pristupanje EU.
Lijepe vijesti kojima su se javno radovali najviši zvaničnici evropske i crnogorske administracije, kao i više parlamentaranih stranaka, Đenero vidi kao priliku da se popravi ono što do sada nije dobro urađeno. Zato se zatvaranje pet poglavlja, kako kaže, „može iz dva razloga interpretirati kao ozbiljna opasnost“.
“Prvi je to što u Crnoj Gori očito nije povučena konsekvenca i nije, ni u javnosti ni u društvu, došlo do razumijevanja i spoznaje onoga što se dogodilo. A drugi problem je što u ovakvim situacijama, kao što su pregovori sa EU, uvijek ima prilika kad se mogu upotrijebiti određeni krediti i dobra volja sa druge strane, ali ta mogućnost postoji samo jednom”, ističe Đenero.
Đenero je napomenuo da blokada, odnosno rezerva za zatvaranje određenih poglavlja iz pristupnih pregovora sa EU, „nije proizašla iz nekakvog uticaja Aleksandra Vučića na francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
“Ne radi se ni o nekakvim nadstandardnim evropskim moćima predsjednika Vučića, kao što se to interpretiralo u dijelu javnosti. Radi se o tome da su se ljudi koji su vodili pregovore sa EU, a prije svega crnogorski ministar poljeprede Vladimir Joković, pokazali posve nekompetentnim za posao koji rade”, kazao je Đenero.
Smatra da Crna Gora nije smjela da dozvoli bilo kakve rezerve u postupku pristupanja EU, a da tome „ne postoji svijest“ niti među ekspertima, niti u javnosti, a ni u Vladi.
“Budžeti za poljoprivredu i za ribarstvo su oni preko kojih se isplaćuju velike subvencije EU, koji su kod postojećih članica već bili vezani sa problemima. Najveće su imali Bugarska i Rumunija, kojima je zbog toga uveden Mehanizam saradnje i verifikacije (CVM), kao vid dodatne kontrole”, podsjetio je on, te ukazao da se sve događalo nakon njihovog pristupanja EU.
Đenero je zbog toga siguran da je Francuska još ranije uputila upozorenje zbog problema sa poglavljima 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, te na ribarstvo.
“To se moglo u ovoj situaciji „pokriti“ time da se formalno privremeno zatvore pregovaračka poglavlja. Ali, znate da u pregovorima sa EU „ništa nije gotovo dok sve nije gotovo“. Ima još dovoljno vremena da se, s jedne strane, Crna Gora potpuno uskladi sa pravnom tekovinom u ta dva poglavlja. A ako to ne napravi, naknadno se može postaviti pitanje njihovog zatvaranja”, precizirao je naš sagovornik.
Komentarišući „ulogu“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, posebno njegov „patogeni uticaj na crnogorske pregovore sa EU“, Đenero ukazuje da to nije stiglo posredstvom francuske administracije.
“Išao je upravo posredstvom djela vladajuće koalicije u Crnoj Gori. Nije slučajno da se problem desio u resoru koji vodi neko iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“, odnosno bivšeg Demokratskog fronta – Socijalističke narodne partije (SNP). To je politička organizacija koja ne spada u proevropske i potpuno je logično da se ovdje dogodila ozbiljna opstrukcija”, dodao je on.
Po njemu, postavlja se pitanje što će se još dešavati u idućoj godini, kad bi Crna Gora trebalo da zatvoriti preostalo 21 poglavlje.
“Ono što je Crna Gora mogla da nauči iz ove situacije jeste da sa koalicijom – u kojoj imate Vučićeve veto-snage zagledane u Mosku, a ne u Brisel – nije moguće voditi ozbiljne pregovore, nego će se stalno dešavati skandali poput ovoga. Crnoj Gori je krajnje vrijeme da sredi odnose unutar vladajuće većine, da iz nje isključi protivevropske stranke i formira snažnu koaliciju koja bi u narednoj godini vodila Crnu Goru. A nakon toga, zajedno bi nastupili na izborima 2027. godine i osigurali da ta koalicija bude ona koja će sprovesti ratifikaciju pristupnog dokumenta”, predložio je Đenero.
Priča o kolektoru u Botunu nije posljedica vladavine DPS-a
S druge strane, postavlja se pitanje da li je prekompozicija vlasti uopšte moguća u aktuelnom političkom trenutku. Jer, najjača opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) je na referendumu u Zeti dala ključnu podršku protivnicima izgradnje kolektora u Botunu, na kojem insistira EU.
Preporučeno
“Kada je riječ o Zeti, DPS do sada nije imala obavezu kakvu bi imala kao dio vladajuće koalicije. Jedna je stvar to što je bio moguća podrška na referendumu, ali DPS nema nikakvog razloga da podržava aktuelnu administraciju u Podgorici, koja je i formirana izigravanjem izbornog rezultata DPS-a. Prema tome, pozicija DPS-a nije nešto što bi moglo biti problem, pogotovo u situaciji kad je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević taj koji kao dio vladajuće koalicije vodi kampanju protiv kolektora. I cijela ta priča sa Zetom nije posljedica vladavine DPS-a. Jer, kao što znate, Zeta je postala izdvojena opština kao dio plana o smanjenju demokratskog profila zemlje i jačanju pobjedničkih snaga s parlamentarnih izbora 2020. godine”, istakao je Đenero.
