Krivokapić: Biću premijer do 2024. godine, pokušaj vođenja hladnog rata sa Srbijom

Iako je privreda Crne Gore u najvećoj mjeri zavisna od dolaska turista, dio puta kroz opasan kanjon rijeke Morače ostao je ovog ljeta bez gornjeg sloja asfalta, a put usporavaju i brojni semafori zbog radova na dionicama ka jednom od graničnih prelaza sa Srbijom. Ipak, u javnosti se o ovim temama uopšte ne govori – čak i usred dugo čekane turističke sezone, tema je politička kriza vlade Zdravka Krivokapića koja u Skupštini nema podršku većine koja ju je izabrala.

“Kao premijer, sigurno mogu da riješim probleme na terenu – ali sve što se tiče političkih problema je mnogo neizvjesnije. Problem Crne Gore je što se često tokom sezone dešavaju radovi i to usporava turiste – ove godine je tako jer je projektima bilo definisano, ali za sljedeću sezonu ćemo to sigurno drugačije riješiti”, naveo je Krivokapić.

Na pitanje da li računa da će biti premijer i za sljedeću turističku sezonu, Krivokapić je jasan.

“Ja računam do 2024. godine”, kaže Krivokapić u razgovoru za BBC na srpskom.

Zdravko Krivokapić došao je na mjesto premijera poslije izborne pobjede crnogorske opozicije 30. avgusta 2020. godine i dugotrajnih pregovora o koaliciji tri liste – Demokratskog fronta (DF), koju je on predvodio, Demokrata i liste Crno na bijelo.

U međuvremenu, zbog neslaganja sa politikom vlade u koju nisu ušli političari iz redova DF, ova lista prestala je da podržava prijedloge vlade u Skupštini, ali nije formalno srušila kabinet Zdravka Krivokapića.

Privreda u doba političke nestabilnosti

Premijer Krivokapić uvjerava da je isključivo privreda ono što interesuje njegov kabinet.

Projekcije Svjetske banke pokazuju da je crnogorska privreda u 2020. godini pala daleko najviše u cijelom regionu – gotovo 15 odsto, dok je prvo sljedeće po padu Kosovo sa 8,8 odsto, a u Srbiji je taj pad dva odsto.

“Mi smo do jula ostvarili impozantan rezultat, smanjili pad za devet odsto – to je najbolji rezultat u Evropi, ali mi se ne takmičimo u tome šta je najvažnije u Evropi, već kako građani žive”, navod Krivokapić.

Zbog potpunog izostanka prihoda od turizma u 2020. godini, jer je prethodna vlada držala granice zatvorenim za regionalne turiste tokom najvećeg dijela ljeta, nova vlada odmah na početku pribjegla je zaduživanju što premijer opisuje kao obezbjeđivanje sigurnosti i rezervi za eventualne poremećaje.

“Postojala je fama u narodu da, ako dođe do smjene vlasti, neće biti plata i penzija. Osnovni zadatak ove vlade bio je da obezbijedi sigurnost i mi smo u tome uspjeli – iako su ekonomski parametri pokazali da treba smanjiti plate i penzije, mi nismo to uradili”, ističe Krivokapić.

Ono što nova vladajuća većina nije uspjela bilo je da donese budžet na vrijeme – dokument je izglasan tek polovinom godine, a do tada je država bila u režimu privremenog finansiranja.

Zbog političke krize i sada je nejasno kako će se nadalje upravljati i finansijama i projektima – bez skupštinske većine, vlada ne može da donosi ključne odluke iako premijer tvrdi da ima plan do kraja mandata.

“Imamo tablu na kojoj smo nacrtali kako Crna Gora treba da izgleda 2024. godine – infrastrukturno premrežena putevima, možda i kroz završetak još jedne dionice auto-puta, kritičnog puta za Sarajevo, realizacije Jadransko-jonske magistrale. Veliki potencijal Crne Gore je i afirmacija kontejnerskog transporta iz Luke Bar i to bi dalo ekonomsku isplativost puteva”, kaže Krivokapić i dodaje da očekuje i velika ulaganja u energetski sektor.

Kohabitacija u Crnoj Gori

Ipak, tema politike dominira Crnom Gorom, a posebno je pažnja usmjerena na regionalne odnose.

Iako je sam Krivokapić najavljivao poboljšanje odnosa sa Beogradom, koji su bar u javnom polju bili narušeni u vrijeme vlade Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, desilo se upravo suprotno.

“Ja nisam neprijatelj bilo koga, a posebno ne mogu biti neprijatelj Srbije. U političkom smislu, dešavaju se čudne relacije, posebno otkad je protjeran ambasador (Vladimir) Božović, a od ove vlade se očekivalo da uradi nešto po tom pitanju dok mi samo želimo da primjenjujemo zakon jer je u istoriji bilo samo dva slučaja vraćanja ambasadora poslije protjerivanja”, ističe Krivokapić.

Krivokapić odnose sa Srbijom opisuje kao pokušaj vođenja “hladnog rata”.

“Hladni rat suštinski ne postoji već je to odnos politike koji se preslikava na druge subjekte. Beograd izričito podržava Demokratski front i tako dokazuje da njima nisu bitni oni koji se zaista nalaze na vlasti nego oni koji su projektovani kao najbolji predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori”, navodi Krivokapić.

Kada srpski ministar policije Aleksandar Vulin kaže da je zadatak ove generacije političara da objedini sve Srbe gdje god da žive u “srpski svet”, crnogorski premijer uzvratiće da ta ideja nije na dnevnom redu.

“Mi treba da gledamo kako će naša budućnost da bude svjetlija, a ako se stalno budemo dijelili po tome ko je veći Srbin ili Crnogorac, gdje je srpski svet, kako on izgleda, provešćemo previše vremena u nadgornjavanju, a zanemarićemo osnovne probleme. Vlade Srbije i Crne Gore onda treba da budu pune istoričara, a ne eksperata, kakvu ja vodim”, navodi.

Ipak, na opasku da je u kratkom mandatu njegove vlade bilo vremena i za pitanja iz istorije, poput donošenja skupštinske Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Krivokapić će reći da nema želju da “bilo kome zabada trnove”.

“Rezoluciju o Srebrenici nije pokrenula vlada, stalno smo ponavljali da postoji Deklaracija iz 2009. godine, slična je i u Srbiji. Mislim da takva pitanja treba rješavati dobrom komunikacijom – moja baba je stalno govorila riječ je lijek, a komunikacija sa Srbijom izostaje po tim pitanjima”, kazao je Krivokapić.

Smatra Krivokapić da je komunikacija izostala i kod odluke Vlade Crne Gore da donira 400 vakcina protiv kovida-19 Kosovskim bezbjednosnim snagama, što je takođe dovelo do lavine komentara iz Srbije.

Naglašava da je donacija dio ispunjavanja obaveza iz članstva u NATO-u i odgovor na zvaničan zahtjev KFOR-a, a da su sve ostalo – dezinformacije.

“Građani često od tih dezinformacija ne mogu da saznaju šta je tačno. A najlakše je sve svaliti na leđa nekog premijera koji se i ne brani od optužbi da je izdao crkvu, Srbe, da nije ispunio obećanja”, kazao je Krivokapić.

Velika očekivanja poslije izbornog rezultata opozicije na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima veoma brzo su se raspršila.

Iako je u predizbornoj kampanji izbjegnuto napadanje među tri opozicione kolone, odmah poslije glasanja postalo je jasno da razlike nisu male, mada je najveće iznenađenje bilo distanciranje Zdravka Krivokapića od liste koju je predvodio, a čija je stožerna stranka Beogradu bliski Demokratski front.

“Da biste bili razočarani, morate biti nečime očarani – a ja nikad nisam imao to očaranje. Da li sam imao neke pogrešne predstave – apsolutno jesam”, priznaje Krivokapić.

Kaže da je još u julu 2020. godine želio da odustane od političkog angažmana jer tvrdi da političari iz DF-a nisu poštovali dogovoreno.

Dodaje da ga je na izbornoj listi zadržao tadašnji mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je u međuvremenu preminuo.

“Suzu nisam pustio kad se moj otac upokojio, a za mitropolitom su suze same navirale. To je bio čovjek nevjerovatne snage, znanja, umijeća, vjere, duhovnosti, filozof, pjesnik, teolog, čovjek neponovljivih darova i njega nisam iznevjerio – zavjete koja sam mu dao, ispunio sam”, navodi Krivokapić.

Otuda djeluje još nevjerovatnije da je najteži trenutak u Krivokapićevoj premijerskoj karijeri iznenadni večernji let za Beograd u maju 2021. godine, kada je tokom zasijedanja Sabora Srpske pravoslavne crkve razgovarao sa patrijarhom Porfirijem o temeljnom ugovoru kojim bi trebalo definisati odnose države i crkve u Crnoj Gori.

U Podgoricu se vratio bez potpisa i sa etiketom “izdajnika naroda i crkve” u dijelu medija u Srbiji.

Kaže da je od toga napravljen pravi scenario, a na pitanje ko ga pravi, Krivokapić ističe da to pitaju na drugoj adresi.

“Adresa su političari iz Crne Gore koji su ekspozitura Srbije, a to rade određene strukture iz Srbije koje su sve isprojektovale. Ako je ta režija bila, zašto me neko nije s tim upoznao do kraja? Valjda jedan premijer treba da štiti i državu i crkvu, posebno ako su one odvojene, a to jeste tako u Crnoj Gori”, poručuje Krivokapić.

S druge strane, sam Krivokapić tvrdi da mu je u Crnoj Gori spremano hapšenje u slučaju da je potpisao Temeljni ugovor u Beogradu.

“Vlada mora biti upoznata sa takvim dogovorom jer ovo nije diktatorski sistem pa da o svemu odluči jedan čovjek već je snaga ove vlade da nijedna odluka nije donijeta bez rasprave. Ja nikad neću potpisati nijedan dokument koji nije u skladu sa zakonima i ja sam to oduvjek govorio”, ističe-

Lustracija – propuštena prilika ili nemoguća misija

U intervjuu za BBC na srpskom samo dan poslije izbora 30. avgusta, Zdravko Krivokapić tvrdio je da je lustracija jedan od ciljeva nove vlade.

Gotovo godinu dana kasnije, od najava da će se preispitati odgovornost prethodnog režima Mila Đukanovića, nije ostalo – ništa.

“To pitajte one koji su predstavnici struktura koje sam ja predvodio – zašto najveću pažnju posvećuju ovoj vladi, a ne bivšem režimu. Jedan vrsni političar mi je rekao da mu DPS i DF izgledaju kao dvije strane novčića – pismo i glava, pa igraju kako kome odgovara”, ističe Krivokapić.

Kaže da je, umjesto nesprovodive lustracije, vlada riješila da radi na Zakonu o porijeklu imovine i izmjenama Zakona o porezu koji bi trebalo da ukažu na one koji su se nelegalno obogatili.

“Nismo uspjeli da dvije ključne poluge sistema uspostavimo u punom kapacitetu – tužilaštvo i pravosuđe, koje je u većini u v.d. statusu. Tu niko nije zagrebao do kraja i ništa se neće desiti do promjena u tim oblastima”, navodi.

Da li je Zdravko Krivokapić postao političar?

Zdravko Krivokapić nije uobičajeni primer premijera u balkanskim zemljama. Kao nestranačka ličnost, ne kontroliše nijednog poslanika u crnogorskom parlamentu. Zbog toga, mnogi su pomislili da će osnovati svoju političku partiju.

“Ja u ovom trenutku nemam vremena da se bavim osnivanjem partije jer je to veliki i zahtjevan projekat koji podrazumijeva maksimalnu posvećenost. Ja sam u ovom trenutku maksimalno posvećen problemima koje rješava Vlada, definisanju novih javnih politika”, ističe Krivokapić.

Uz naglasak na trenutnom nedostatku vremena, profesor Mašinskog fakulteta kaže da politika ipak nije njegov svijet.

“Ja tu intimno ne pripadam, prije pripadam svijetu politike grčkih filozofa kod kojih nad politikom vlada etika. Nažalost, to nije tako u realnim okolnostima – često se događa odstupanje i od dogovorenog, a ja sam sve ispunio iako mi je zbog građana Crne Gore žao što sam neke dogovore ispoštovao mada su bili protiv mojih principa, a sve zarad mira u kući”, navodi.

Međutim, upravo iz kuće, ali Krivokapićeve privatne, stiglo je i otvoreno pismo njegovih ćerki koje žive u Beogradu. Tvrdile su da im je bezbjednost ugrožena poslije serije tekstova tabloida bliskih vlastima u Srbiji o njihovom ocu.

“Ja prihvatam da na ovoj funkciji doživim bilo kakvu blamažu, ali je teško prihvatiti da vaša porodica strada jer ste vi prihvatili odgovoran i izazovan posao u teškom istorijskom trenutku. U toj metodologiji rada onih koji se bave uticajem, najprije ide uticaj na ličnost, pa na porodicu, a onda na djelove porodice – uvjek se ide na najslabiju tačku”, ističe Krivokapić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić garantovao je Krivokapićevim ćerkama punu bezbjednost i poručio im da su dobrodošle, a da o svojoj ugroženosti treba da se obrate državnim organima u Srbiji.