Video
Tada, međutim, nije bilo mjesta za Krcića, možda i zbog toga da mu ne bi „kvario“ gotovo jednonacionalni sastav ,,apostolsko-ekspertske“ vlade.
UTUK NA UTUK
Zdravko Krivokapić se ipak sjetio ovog rođenog Plavljanina, kada mu je, nakon provedene konkursne procedure, stigao prijedlog odlazećeg ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića da se na mjesto direktora Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima imenuje Seid Hadžić, čovjek koji je od marta prošle godine bio vršilac dužnosti u toj upravi.
Hadžić, inače funkcioner u Stranci pravde i pomirenja koja je članica koalicije ,,Crno na bijelo“, kako je Radulović obrazložio, bio je prvorangirani na konkursu za popunu te funkcije. Krivokapić je to ignorisao i predložio da se Šefket Krcić imenuje za vršioca dužnosti direktora Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima na period od šest mjeseci.
U Krivokapićevom prijedlogu navodi se da predlaže Krcića jer je dosadašnjem vršiocu dužnosti direktora Uprave prestao mandat zbog isteka vremena od šest mjeseci na koje je bio raspoređen na tu poziciju.
Odluka još uvijek nije objavljena na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore. Krivokapić je ignorisao i činjenicu da je Šefket Krcić prije dvije godine stekao uslove za penziju pa po sili zakona ne može biti državni službenik.
,,IDEALISTIČKI FILOZOF“
Krcić je, kako se u biografiji navodi, bošnjački ,,idealistički filozof“, pisac i izrazito opozicioni kritički liberalni intelektualac i politički analitičar. U prijedlogu se ističe da je obavljao brojne rukovodeće pozicije i da je sada predsjednik Matice Bošnjaka.
Rođen je u Plavu 1953, gdje je odrastao i završio klasičnu gimnaziju. Bio je redovni profesor filozofije, etike i estetike na Univerzitetu u Novom Pazaru i prorektor Internacionalnog univerziteta.
Bio je i predsjednički kandidat u Crnoj Gori.
Šefket Krcić je jedan od osnivača Muslimanske građanske inicijative. Podržao je Pokret za zajedničku državu i odvraćao Muslimane-Bošnjake u Crnoj Gori da na referendumu 21. maja 2006. godine glasaju za nezavisnu državu. U toj kampanji Krcić nije štedio rukovodstvo Bošnjačke stranke, koji su u Pokretu za nezavisnost imali značajnu ulogu. Kada je Crna Gora povratila svoj suverenitet i postala samostalna država, Krcić se zalagao za objedinjavanje Sandžaka čime bi Crna Gora, ali i Bosna i Hercegovina ostale bez značajnog dijela teritorije.
Oštro je napao tadašnjeg lidera Bošnjačke stranke Rafeta Husovića, kada je nakon izbora 2009. godine sklopio sporazum sa Đukanovićevim DPS-om.
KRCIĆEVE ZASLUGE
Na predsjedničkim izborima 2013. pozvao je Bošnjake da glasaju za predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta Miodraga Lekića.
– Želim da mladi Bošnjaci shvate da je narod kojem pripadaju nezaštićen. Isto tako, i Srbi su u Crnoj Gori do 2019. bili nezaštićeni, ali ih je mitropolit Amfilohije pokrenuo litijama. Danas je nemoguće Srbe asimilovati u Crnogorce, dok su Bošnjaci u dremežu i prijeti im asimilacija od zelenih Crnogoraca – kazao je Krcić u intervjuu beogradskoj Politici 9. januara ove godine, najavljujući da će sa grupom bošnjačkih intelektualaca formirati novu bošnjačku političku organizaciju.
I još nešto, Dino Krcić i Zlatko Šabotić, sinovi Šefketa Krcića i Smaja Šabotića i Muslimanska građanska inicijativa podržali su koaliciju DF-a „Za budućnost Nikšića“ i nosioca liste, četničkog kleronacionalistu Marka Kovačevića.
Preporučeno
Ovo je samo djelić „zasluga“ Šefketa Krcića u projektu razaranja Crne Gore. Zbog toga i ne čudi što ga se Krivokapić napokon „sjetio“. Doduše, posljednjeg dana vladavine. Ali, što bi se reklo: „Nikad nije kasno“.
