Video
Leposavić je u saopštenju naveo da je ASK, 6. aprila, pokrenuo novi postupak protiv njega kao javnog funkcionera, zbog navodnog kršenja člana sedam Zakona o sprječavanju korupcije.
Kako je kazao, Agencija je, ignorišući fakte i važeće pravne propise, pokrenula postupak na osnovu anonimne prijave u kojoj se navodi da je on, u vrijeme vršenja javne funkcije „javni interes podredio poslovnom i privatnom interesu Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) i četiri eparhije koje djeluju na teritoriji Crne Gore”.
Leposavić tvrdi da je ta optužba zasnovana je na činjenično neistinitim i pravno besmislenim argumentima da je raniji predlog zakonskih izmjena Srpske pravoslavne crkve (SPC), čiji je bio pravni savjetnik, „identičan“ Vladinom predlogu izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
„I da sam, radeći „u ime i za račun MCP SPC doveo poslanike u zabludu prilikom njihovog izjašnjenja“ o predloženom tekstu zakonskih izmjena“, dodao je Leposavić.
On je kazao da javni interes nalaže da građani budu upoznati sa detaljima tog postupka.
„I to ne zbog nesporno legitimnih i legalnih izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koliko zbog zabrinjavajuće neprofesionalnog i neetičnog postupanja Agencije, koja sigurnim korakom postaje simbol urušavanja legaliteta u Crnoj Gori“, naveo je Leposavić.
On je podsjetio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti donijela Skupština Crne Gore, na predlog Vlade.
Kako je kazao, predmet ispitivanja, radi utvrđivanja sukoba interesa u smislu Zakona o sprječavanju korupcije, može isključivo biti donošenje „odluke“ ili učestvovanje u njenom donošenju, pri čemu se podrazumijeva da je riječ o odluci kao pojedinačnom pravnom aktu.
Leposavić je istakao da Zakon nije pojedinačni, nego opšti pravni akt, i to bi, kako je naveo, Agenciji moralo biti poznato.
„Cjelokupan zakonodavni postupak, kao i bilo koji drugi postupak donošenja opštih pravnih akata, je, dakle, apsolutno nepodoban postupak za ispitivanje i utvrđivanje postojanja sukoba interesa bilo kojeg javnog funkcionera u takvom postupku“, kazao je Leposavić.
Iz tog razloga je, smatra on, Agencija bila dužna da predmetnu prijavu ne uzima dalje u razmatranje.
„Кad je već propustila da dosljedno primjeni važeće pravne propise i pokrenula ovaj postupak, Agencija je trebalo da utvrdi činjenično stanje i konstatuje da je predlog zakonskih izmjena SPC daleko od identičnog kasnijem zakonskom predlogu koji je Vlada dostavila Skupštini Crne Gore“, naveo je Leposavić.
Prema njegovim riječima, predlog Crkve je sadržao svega par zakonskih odredbi, dok je Predlog izmjena i dopuna nove Vlade bio i kvantitativno i kvalitativno drugačiji, „a, pri tom, usaglašen sa Ustavom, načelom ravnopravnosti i međunarodnim pravnim normama i standardima, čime su u potpunosti zadovoljene potrebe javnog interesa“
Tu, kako je kazao, se dolazi do trećeg krupnog propusta Agencije koja je prihvatila osnovanost navoda iz anonimne prijave da je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, učestvovanjem u postupku donošenja novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, povrijedio javni interes.
Leposavić tvrdi da novi Zakon, ne samo da ni na koji način nije favorizovao SPC, „već je uspostavio potpunu jednakost crkava i vjerskih zajednica, afirmisao zaštitu ranije stečenih prava i proširio katalog posebnih vjerskih prava i sloboda“.
„Njime je, pored ostalog, prvi put u istoriji Crne Gore, zakonski priznat i prepoznat institut islamske vjerske imovine – vakuf, uvedeno je pravo na posebnu ishranu u skladu sa vjerskim uvjerenjima, kao i garancija pravne važnosti ranije sklopljenih temeljnih ugovora“, naveo je Leposavić.
Kako je kazao, maksimalna zaštita javnog interesa dobila je izraz kroz odredbe novog Zakona kojima je povećan stepen zaštite kulturnih dobara u vlasništvu vjerskih zajednica.
„Ali i onim odredbama koje su potvrdile i dodatno afirmisale teritorijalni i pravni suverenitet Crne Gore u odnosu sa crkvama i vjerskim zajednicama“, dodao je Leposavić.
Agencija je, prema njegovim riječima, prekršila član šest Zakona o sprječavanju korupcije koji dozvoljava da predmet ispitivanja u takvom postupku može biti javni funkcioner samo onda kada, za vrijeme vršenja javne funkcije, „uspostavlja ili je uspostavio poslovni odnos sa fizičkim ili pravnim licem“.
„Budući da je poznato i Agenciji dostupno saznanje da, od stupanja na javnu funkciju, nijesam u poslovnom odnosu sa bilo kojim fizičkim ili pravnim licem, to je i zbog ovog razloga bila dužna da uopšte ne pokreće predmetni postupak“, kazao je Leposavić.
Kako je naveo, jedina javna korist koju ovaj postupak može imati jeste to što je Agencija „stala u red državnih organa koji SPC-u priznaju ranije stečeno svojstvo pravnog lica“.
„Time je Agencija negirala i opovrgla tvrdnju predsjednika Crne Gore koji je, u februaru prošle godine, izjavio da SPC nikada nije imala svojstvo pravnog lica u Crnoj Gori“, dodao je Leposavić.
On je kazao da je, u pisanom izjašnjenju koje je danas dostavio Agenciji, zahtijevao da bude donijeta odluka da u konkretnom predmetu nema nikakve povrede Zakona o sprječavanju korupcije.
Preporučeno
„Ovom prilikom pozivam Agenciju, i njenu direktoricu kao odgovorno lice, da prestanu sa postupanjima koja su očigledno nezakonita i profesionalno ponižavajuća“, zaključuje se u saopštenju Leposavića.
