Euronjuz piše da je Rama sve iznenadio najavom da „Otvorenog Balkana“ više neće biti od 1. jula ove godine. Albanski premijer, koji je jedan od tvoraca regionalne inicijative, kazao je u intervjuu za taj medij da je „Otvoreni Balkan“ ispunio svoju misiju, te da se treba fokusirati na Berlinski proces.
Malići smatra da odluka Rame ne znači poraz ideje „Otvoreni Balkan“, već samo vraćanje u evropski okvir u kojem je ta ideja imala i ponovo dobija puni smisao.PROPAST IDEJE
– Projekat ,,Otvoreni Balkan“ i Berlinski proces su od početka smatrani komplementarnim procesima, njihov je cilj bio isti, razlikovali su se samo prema pokretačkoj motivaciji kao i po dinamici realizacije. Države koje su pokrenule projekat „Mini Šengen“, kasnije preimenovan u „Otvoreni Balkan“, bile su dio Berlinskog procesa, ali su bile nezadovoljne usporavanjem dinamike realizacije ciljeva jer je bivša kancelarka Njemačke u početku obećavala mnogo od tog procesa. To u praksi nije ispunjeno jer je istovremeno bio jako usporen i proces integracije zemalja kandidata iz Zapadnog Balkana u EU. Najdrastičniji primjer bio je neopravdano kašnjenje otvaranja pregovora o učlanjenju Albanije i Sjeverne Makedonije. Ove dvije zemlje i Srbija, koja je već bila otvorila pregovore koji su tekli sporo, dosjetili su se da mogu i same da pokušaju da ostvare više oblike međusobne saradnje kompatibilne sa evropskim standardima, koje će ionako imati kao domaće zadatke realizaciju neophodnih administrativnih, ekonomskih, političkih i drugih reformi – kaže za naš list Malići.
OPASNOST OD KRNJEG STARTA
Prema njegovom mišljenju, „Otvoreni Balkan“ je u prvoj fazi bio i promotivna poluga da se demonstrira ozbiljnost evropskih aspiracija Sjeverne Makedonije i Albanije. Međutim, napominje da je inicijativa ostala polovična.
– Bila je zamišljena za šest zemalja, a prihvatile su je samo spomenute tri zemlje, i to uz okolnost koja će se pokazati nesrećnom jer je prvi skup „Otvorenog Balkana“ održan u Srbiji, pa je zbog toga viđena kao inicijativa predsjednika Aleksandra Vučića koji ovaj projekat koristi kao instrument za okupljanje svih Srba iz regiona u jednu formaciju, kao predvorje za realizaciju ideje „srpskog sveta“. Albanski premijer je od početka branio „Otvoreni Balkan“ kao neophodan regionalni projekat koji će svih šest zemalja, uključujući i Bosnu, Crnu Goru i Kosovo, ubrzano približiti evropskim integracijama. Međutim, previdio je opasnost od krnjeg starta i primjedbe koje su dolazile iz država koje su sumnjale u zadnje namjere Srbije, a neki i Albanije, jer su u političkim projekcijama Open Balkan, uz promotora „srpskog sveta“, kao opasnost vidjeli i „albanski svet“ – kao neku moguću koaliciju dviju najmnogoljudnijih nacija koje mogu ekonomski i politički zdrobiti manje nacije i ekonomije – istakao je Malići.
PRECIJENJENI ODNOSI SA VUČIĆEM
Na pitanje da li ovakav Ramin odnos prema inicijativi kojoj je bezrezervno davao podršku proizilazi i iz narušenih odnosa sa Srbijom zbog situacije na sjeveru Kosova, Malići kaže da je albanski premijer razočaran Aleksandrom Vučićem i Aljbinom Kurtijem, ali da ideju „Otvorenog Balkana“ i dalje zastupa kao projekat koji zemlje ne mogu same realizovati bez pomoći i nadgledanja Evrope i SAD.
Malići je i mišljenja da je Rama precijenio dobre lične relacije koje je uspostavio sa Vučićem, smatrajući da će se sa popravljanjem odnosa između Albanije i Srbije stvoriti bolji uslovi za rješavanje Kosova.
Ističe da sa premijerom Sjeverne Makedonije Rama nema problema, ali da ih ima sa Kurtijem i Vučićem, te da je shvatio da samo u širem berlinskom okviru, pa i Francusko-njemačkom sporazumu koji su Vučić i Kurti načelno prihvatili, može realizovati napredak, pa i projekat „Otvorenog Balkana“.
– Rama i Vučić se oko Kosova nijesu slagali od početka, ali je albanski premijer vjerovao da će Beograd zbog višeg, državnog interesa priznati realnost na Kosovu. Do toga nije došlo, naprotiv, Vučić se vratio tvrdom stavu. Tome je, naravno, doprinio i kosovski premijer Aljbin Kurti, koji nema uopšte sluha za realnu politiku i iz moralnih pobuda, a i zabluda tjera inat sa zapadnim silama držeći im lekcije iz demokratije, nespreman i nesposoban da prihvati kompromisno rješenje za status srpske manjine na Kosovu, koje je inače državna obaveza Kosova iz sporazuma postignutih u ranijim fazama briselskog dijaloga – stava je Malići.
Na pitanje ko će biti najviše razočaran činjenicom da u OB neće moći da ispuni svoje ciljeve, Malići odgovara da nema razočaranja ako Berlinski proces bude imao uspjeha.
– OB nije imao nekakvu svrhu po sebi, koja onda propada zbog njenog napuštanja. Odluka Rame ne znači poraz ideje, već samo vraćanje na evropski okvir u kojem je ta ideja imala, a i ponovo dobija svoj puni smisao – zaključio je za naš list Malići.
UPITNA PODRŠKA
„Otvoreni Balkan“ su, pored Rame, 2019. godine pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev. Kao cilj inicijative istaknuto je međusobno unapređenje slobode kretanja roba, usluga i ljudi, ali dio stručne javnosti i opozicija u Crnoj Gori tumači da se iza nje kriju velikodržavni projekti, odnosno namjera Srbije da zavlada onim prostorom koji zove „Velika Srbija“.
Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora tada su odbile da pristupe toj inicijativi. Međutim, od crnogorske vlade podrška ulasku u taj savez stiže kada na njeno čelo dolazi premijer Dritan Abazović u aprilu prošle godine.
Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar više puta je potvrdio da SAD podržavaju „Otvoreni Balkan“, kao i da su spremni da pomognu regionalne inicijative, ukoliko ne ometaju evropske integracije.
Sa druge strane, Evropski parlament je u novembru prošle godine u Rezoluciji za Crnu Goru preporučio snažnu rezervisanost prema bilo kojoj regionalnoj, ekonomskoj inicijativi koja ne uključuje svih šest zemalja i koja nije bazirana na EU pravilima, poput „Otvorenog Balkana“.
Istog mjeseca potpredsjednica Vlade Crne Gore, ministarka evropskih poslova i funkcionerka Abazovićeve Ure Jovana Marović podnosi ostavke na sve tri funkcije, a jedan od ključnih razloga je upravo ova regionalna inicijativa.
U obrazloženju ostavke, Marović je uputila na Analizu o prednostima i manama učešća u „Otvorenom Balkanu“, u kojoj argumentuje zašto ta inicijativa nije dobra za evropski put Crne Gore.
– Imajući u vidu da je „Otvoreni Balkan“ još u eksperimentalnoj fazi, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, Crna Gora ne bi trebalo da donosi odluku – piše u analizi.
Odlazeći premijer se nije držao te ocjene, već je nastavio da propagira članstvo Crne Gore u OB, a u tome mu se priključio i Jakov Milatović uoči i po stupanju na dužnost predsjednika države, iznoseći podatak da 60 odsto građana želi da Crna Gora uđe u „Otvoreni Balkan“, ne navodeći na koje istraživanje se poziva, ko ga je sproveo i po kojoj metodologiji.
Vučića šokirala Ramina izjava: Ubrzo sastanak
Odluka Edija Rame o „Otvorenom Balkanu“ naizgled je šokirala predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u razgovoru za TV Prva rekao da ne vjeruje u ono što je albanski premijer rekao i upozorio na skori sastanak kako bi se sve razjasnilo.
Preporučeno
– ,,Otvoreni Balkan“ je autonomna i autohtona ideja ljudi sa Balkana. To je izraz naših želja i odnosa, a ne nešto što radimo pod tuđom vlašću – rekao je srpski lider, donekle zamjerivši Rami zbog prethodnih tvrdnji da je upravo on pokretao inicijativu „Otvoreni Balkan“.
Video