Video
Ukazuje da Crna Gora već klizi u suprotnom pravcu jer u posljednje tri godine nije zabilježen nikakav napredak, tako da je EU čak uskratila podršku svim njenim projektima.
“To ukazuje na totalnu nesposobnost novih upravljača. Politika je zanat koji zahtijeva iskustvo pogotovu u ovako turbulentnim situacijama”, poručuje ona.
Moguće je, kako dodaje, da će Crna Gora ponovo na izbore, a u tom slučaju, ocjenjuje ona, DPS ima šanse da povrati svoje pozicije.
“Zato nije ni čudno što DPS i dalje slovi kao jedini oponent novoj vlasti. Činjenica je da i poslije tolike demonizacije, ali i očitih grešaka koje je DPS pravio, još uvijek slovi kao jedna od najjačih partija”, napominje Biserko.
Zapanjuje ćutanje akademske zajednice
Stava je da je Crna Gora u procjepu, te da Zapad nije imao jasno razumijevanje prilika u Crnoj Gori, litija i uloge SPC, Beograda i Moskve i samim tim je, dodaje, doprinio pobjedi nejasnih političkih ciljeva Pokreta Evropa sad (PES).
“Međutim, čini mi se, shvatili su pravu prirodu promjena i na svaki način održavaju usmjerenost ka evroatlantskim integracijama. Bez njihove ozbiljne podrške Crna Gora rizikuje period ozbiljne političke nestabilnosti. Naravno, ne treba amnestirati ni građane Crne Gore koji sve to mirno posmatraju kao da će neko drugi rješavati njihovu budućnost. Zapanjuje činjenica da se akademska zajednica ne oglašava na aktuelna zbivanja u Crnoj Gori”, naglašava Biserko.
Stava je da su SPC i Beograd značajno uticali i utiču na događanja u Crnoj Gori, jer, kako navodi, u suštini nikada nisu ni pristali na suverenu Crnu Goru.
“Đukanović je percipiran kao glavna brana njihovom prodoru što se i pokazalo tačnim. Ipak, sve je veći pritisak na Srbiju što umanjuje njenu mogućnost da djeluju u regionu, pa i Crnoj Gori. Od 2023. Crna Gora ne bilježi napredak u evropskim integracijama mada je takoreći bila pred vratima EU. Mislim da Crnoj Gori slijedi otrežnjenje i u tom smislu očekujem pozitivne pomake”, ističe Biserko.
Otvoreni Balkan od starta nije dobro primljen u regionu
Osvrćući se na odluku premijera Albanije Edija Rame da završi sa inicijativom Otvoreni Balkan i da je sada fokus na Belinskom procecu, sagovornica Analitika napominje da od samog početka nije dobro primljena u regionu.
Činjenica je, dodaje, da su do sada lansirane brojne inicijative koje nisu do kraja realizovane, ali da Berlinski proces izgleda kao najuverljivija inicijativa s obzirom na to da obuhvata čitav Zapadni Balkan i da jeste neka vrsta pripreme za članstvo u EU.
“Osim toga, Berlinski proces je strukturiran i konceptualno u skladu sa evropskim standardima i kriterijumima. Do sada su već potpisani sporazumi koji su prihvaćeni od svih zemalja Zapadnog Balkana. Važan aspekt te inicijative je dio koji se odnosi na suočavanje sa prošlošću i pomirenje, što je jedan od primarnih preduslova za mir i bezbjednost Balkana”, kaže Biserko.
Podsjeća da je EU od početka bila rezervisana prema Otvorenom Balkanu, posebno Njemačka.
“Treba napomenuti da je Berlinski proces u jednom periodu bio usporen kao što je sve vezano za Balkan bilo na margini evropskih procesa. To je svakako rezultat veoma turbulentnih promjena u svijetu u kojima Balkan nije prioritet. Tek ruskom agresijom na Rusiju EU i SAD se vraćaju na Balkan kako bi spriječili otvaranje drugog fronta kako su neki analitičari početkom 2022. najavljivali kao mogućnost. SAD je podržala Otvoreni Balkan, ali pod uslovom da bude ravnopravan za sve članice. Tu se ima u vidu pozicija Kosova kojeg Beograd ne priznaje kao nezavisnu državu, i kako stvari stoje, i neće ga priznati u dogledno vrijeme”, ističe Biserko.
Balkan nikada nije upravljao svojom sudbinom
Sagovornica Analitike kaže da nije jasno ko i šta stoji iza Ramine odluke i da li je ona definitivna.
“Sjeverna Makedonija, na primjer, još uvijek smatra da je to dobra inicijativa. Treba imati u vidu i pokušaj Rame da se nametne kao akter procesa normalizacije između Beograda i Prištine. Tome je poslužio i njegov predlog za rješenje sjevera Kosova koji je podnio Francuskoj i Njemačkoj. Aleksandar Vučić je, kako je sam istakao, iznenađen Raminom odlukom. U suštini, Otvoreni Balkan je najviše odgovarao Beogradu kao najvećoj i centralnoj zemlji Zapadnog Balkana. Treba imati u vidu da su u toku brojni procesi na Balkanu, kojima rukovode razni međunarodni centri. Balkan, nažalost, nikada nije upravljao svojom sudbinom, sem donekle u drugoj Jugoslaviji. Raspadom Jugoslavije pojavili su se razni pretendenti koji preko Srbije žele da nametnu svoja rješanja”, ističe Biserko.
Dodaje i da Zapad postaje sve kritičniji prema Beogradu zbog negativnih trendova unutar Srbije, ali i zbog nepromjenjivog odnosa prema Rusiji čije je prisustvo i uticaj u Srbiji veoma jak.
“Očigledno je da je i sve manje razumijevanja za ponašanje Beograda prema Kosovu, mada to javno nije toliko naglašeno. Beograd je pao u vlastitu zamku što će neminovno završiti nekim rješenjem ili haosom”, kaže ona.
Abazović radio u pravcu OB, kao i novi predsjednik države
Upitana kako će se Ramin stav po pitanju Otvorenog Balkana odraziti na odnos premijera Crne Gore i predsjednika Srbije koji su veličali ovu inicijativu, ističući da je njen jedini cilj bolja regionalna uvezanost i saradnja, Biserko navodi da je Crna Goranakon izbora 2020. ušla u turbulentnu fazu koja će trajati još neko vrijeme.
“Proevropska orijentacija nove vlasti je veoma neubjedljiva i bez nadzora Kvinte i NATO bi sigurno već osporila Đukanovićevo nasljeđe. Kvinta naknadno razumije suštinu litija i sada se postavila kao čuvar njegovog nasljeđa. Tehnički premijer Abazović bio je naklonjen Otvorenom Balkanu i sve je radio u tom pravcu, kao i novi predsjednik države. To nije iznenađujuće, s obzirom na njihovu “naklonost” Beogradu i Aleksandru Vučiču“, kaže Biserko.
Podsjeća da je Đukanović jasno razumijevao suštinu te inicijative i bio je protiv od samog početka.
„Nova elita pokušava na svaki način da uništi DPS kroz podizanje optužnica protiv njegovih ministara za smiješno malu sumu, jer očigledno nemaju dokaze za ništa ozbiljnije. Neutralisanjem DPS bi, smatra se, bio otvoren put ka daljoj srbizaciji”, izričita je Biserko.
Otvoreni Balkan je, kako dodaje, i Rami i Vučiću jedna vrsta ličnih ambicija u kreiranju nove realnosti na Balkanu i zauzimanju vodećih pozicija.
“Međutim, Otvoreni Balkan nema fond koji bi podržavao zamišljene projekte, što Berlinski proces ima. Osim toga, Rama djeluje kao neko ko je zainteresovan za članstvo u EU i stoga bira brži put. To nije slučaj sa Aleksandrom Vučićem koji nije suštinski orijentiran za evropski put Srbije. Osim toga, Albanija sve više postaje jedan od glavnih oslonaca NATO i SAD na Zapadnom Balkanu, te u tom smislu treba sagledavati i ponašanje Rame”, napominje Biserko.
Sjever Kosova u pravnom i bezbjednosnom vakuumu
Osvrćući se na situaciju na Kosovu i izjavu britanske poslanice Ališe Kerns da SPC izvozi oružje u toj zemlji, te kako cijeni pristup američke administracije i EU prema Kosovu i Srbiji, Biserko navodi da su SAD su zainteresovane da što prije stave tačku na kosovsko pitanje, ali da u toj žurbi ima i grešaka.
“Prije svega kada izjednačavaju odgvornost dvije strane, što nikako ne odgovara stvarnosti. Beograd stalno provocira i diže tenzije očekujući da drugu stranu navuče na nekakav incident kako bi imali opravdanje da zauzmu i sjever Kosova. Beogradska propaganda o protjerivanju Srba sa Kosova u suštini najviše šteti Srbima koji su taoci Beograda. Povučeni su iz institucija, a zatim su spriječeni da izađu na izbore“, ukazuje Biserko.
Kurti je, podsjeća, održao izbore na sjeveru uz podršku Zapada, koji je tvrdio da će Srbi učestvovati na izborima jer im je Vučić to obećao.
Preporučeno
„Priznali su te izbore i kada su se Srbi pobunili onda su okrivili Kurtija. Sjever Kosova je u pravnom i bezbjednosnom vakumu, a po brojnim tvrdnjama i izvještajima je i kriminalno gnijezdo koje dnevno donosi milionske zarade. Poslanica Ališa Kerns očigledno raspolaže informacijama koje ukazuju na uključenost SPC u nedozvoljene radnje. Ona je odmah proglašena neprijateljem Srbije i navodno je pokrenuta istraga protiv nje. Imajući u vidu aktivnosti SPC u regionu, ovakve aktivnosti nisu iznenađenje”, zaključuje Biserko.
