Bivši član VK: Mandat se tužiocu može prekinuti, ali samo uz utvrđivanje odgovornosti za nepočinstva

Hamilton, koji je 16 godina bio član Venecijanske komisije, a sada angažovan kao ekspert da sa aktuelnim članovima Antonijom Gasparom i Mironom Nikolatosom kreira mišljenje o tužilačkim zakonima, ističe da mandat starješinama u tužilačkom sistemu može biti okončan, ali da to mora biti urađeno tako da „osoba ima mogućnost da se odbrani, da joj se saopšti za šta je optužena i šta je navodno učinila pogrešno“.

Suština je, kako je Hamilton rekao, ne samo da se usvoji zakon koji propisuje: „Glavni tužioci se ovim razrješavaju“.

“To u stvari predviđaju predloženi akti, sve je to dotjerano i pretvoreno u navodnu reformu institucija, ali ono što je zapravo urađeno je ukidanje jedne institucije i uspostavljanje nove koja ima potpuno istu zakonsku pozadinu kao što aktuelni zakon ima”, navodi Hamilton.

Problem sa predloženim zakonom je, kako je objasnio, to što bi se jednostavno otpustio broj starješina bez procesa i suđenja.

“To je, u našem viđenju, pogrešno zato što postoji obaveza da se završi mandat, osim ako postoje opravdani razlozi da to ne bude tako. Mi smo ta vrata ostavili otvorena. Ne kažemo da se to ne može desiti, samo mora biti urađeno kroz proces koji dozvoljava pravilnu procjenu činjenica, pravilno iznošenje optužbi i priliku da se osoba koja je optužena za nepravdu odbrani”, rekao je Hamilton.

Kvalifikovana većina

Segment mišljenja opredijeljen je za uvođenje kvalifikovane većine pri izboru članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Odgovarajući na pitanje koliko je to realistično, uzimajući u obzir da je Crna Gora pokazala manjkavost u tom sistemu pri izboru čelnika institucija, a i članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, naš sagovornik je kategoričan da mora postojati takozvani mehanizam protiv zastoja.

“To je ono što je preporučeno 2014. godine, a nije usvojeno. Prepoznali smo da se kvalifikovana većina ne može uvijek postignuti. Najgori primjer smo imali u Moldaviji, gdje Vlada nije izabrana više od 12 mjeseci zato što je bila potrebna kvalifikovana većina”, navodi Hamilton.

Mehanizam protiv zastoja, prema njegovim riječima, ne znači da će se reći: „Pokušaćemo da dobijemo dvotrećinsku podršku, ako to ne uspije idemo na tropetinsku, a u krajnjem ćemo se zadovoljiti prostom većinom“.

“To tako ne funkcioniše. Način da mehanizam protiv zastoja funkcioniše je da se onim ljudima koji učestvuju u donošenju odluka stavi do znanja da ako oni ne uspiju da će im moć donošenja odluke biti oduzeta”, ističe Hamilton.

Ako ključne figure ne mogu biti odabrane u parlamentu, njihov izbor, kako je kazao, treba prepustiti fakultetima prava, univerzitetima, ombudsmanu i slično.

“Puno je mogućnosti. Svjestan sam da je teško, ali sjetimo se da je vrhovni državni tužilac izabran u Skupštini kvalifikovanom većinom. Znam da tu podršku nije dobio nedavno, ali mogu se postići dogovori”, smatra Hamilton.

Crna Gora je, prema njegovim riječima, u ovom trenutku polarizovana, ali to nije karakteristika samo država Jugoistočne Evrope, nego je to prepoznato i u takozvanim zapadnim demokratijama.

“Ako Crna Gora želi da postigne stabilnost mora se doći do situacije u kojoj ljudi neće vidjeti samo crno i bijelo, nego će biti spremni da uvide i da ljudi sa druge strane mogu biti patriote, čak i ako postoje jaka neslaganja oko politike. Mora postojati pokušaj da se postigne konsenzus”, naglašava Hamilton.

Ljudi, kako je dodao, ne treba da imaju pristup da „pobjednik uzima sve“, a dolaženje do moći ne podrazumijeva da se svi ostale „izbace van“. To, kako je ocijenio, ne vodi ničemu.

Primjena mišljenja

Venecijanska komisija, kako je rekao Hamilton, nema izvršnu moć, to je tijelo koje daje pravna mišljenja.

Odgovarajući na pitanje postoje li potencijalno posljedice, u širem smislu, za Crnu Goru ako se ne usvoje preporuke tog tijela Savjeta Evrope naš sagovornik ističe da oblast koju Evropska unija posebno posmatra u procesu pridruživanja i proširenja je vladavina prava.

“Oni, generalno govoreći, imaju tendenciju da prilično blagonaklono gledaju na stavove Venecijanske komisije, pa postoji rizik da se Crna Gora dovede u položaj u kojem je Evropska unija ili Parlamentarna skupština Savjeta Evrope ne bi vidjela blagonaklono”, kazao je Hamilton, ističući da je to njegov lični stav, ne stav Venecijanske komisije ili EU.

Gledajući ovakve izazove, dodaje on, međunarodna tijela vrlo dobro razumiju poteškoće u kojima se mogu naći mnoge demokratije u nastajanju.

“Ako imate, na primjer, korumpirane institucije ili korumpirane pojedince u institucijama vjerujem da će postojati stav da to mora da se riješi, ali postoji linija: Stvari moraju biti rađene na način da se poštuje vladavina prava i ustavni principi”, istakao je Hamilton.

Venecijanska komisija usvojila je mišljenje o tužilačkim zakonima na Plenarnoj sjednici 20. marta, a izmjenama je, pored ostalog, predviđeno ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva i prestanak mandata aktuelnim članovima Tužilačkog savjeta.

Ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić uputio je zahtjev za dobijanje mišljenja Venecijanske komisije na tužilačke zakon 16. februara. Inicijalno je bilo predviđeno da se ovi akti usvoje na vanrednom skupštinskom zasijedanju 18. februara, ali se od toga odustalo nakon kritika sa evropskih adresa.

Leposavić je juče kazao, odgovarajući na poslanička pitanja, da mišljenje Venecijanske komisije nije formalno-pravno obavezujuće, ali da se ne smije ignorisati zato što će, prema njegovim riječima, proizvesti političke i pravne posljedice u odnosima Crne Gore i Evropske unije. Tužilačke zakone uz preporuke Venecijanske komisije, kako je dodao, treba usvojiti.

Probleme riješiti na zakonit i ustavan način

Postoji, prema riječima bivšeg člana Venecijanske komisije Džejmsa Hamiltona, razumijevanje tog tijela o problemima koji mogu postojati u Crnoj Gori. Ističe da autori posmatraju zakonski kontekst, institucije, ali da nemaju svoje ljude na terenu koji utvrđuju činjenice.

“Slušamo što ljudi imaju da nam kažu o određenoj situaciji. Vlada nas je uputila na više spornih činjenica kao što je, na primjer, da je državno tužilaštvo korumpirano, da namjerno nisu procesuirani određeni slučajevi, da su tužioci sarađivali sa korumpiranim osobama i tako dalje. S druge strane, predstavnici prethodne vlade kazali su da je bilo reformi koje su davale rezultata. Mi ne presuđujemo, mi nismo organizacija za utvrđivanje činjenica. Ako je situacija takva kao što to tvrdi nova većina, onda postoji problem koji treba riješiti i to smo prepoznali”, naveo je Hamilton.

Problem, kako je naglasio, mora da se riješi na zakonit i ustavan način.

„Svaka moć kvari, a apsolutna moć kvari apsolutno“

Skupštinska većina je u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu predložila da Tužilački savjet proglašava predsjednik Skupštine Crne Gore, a ne predsjednik Crne Gore, kako je to predviđeno aktuelnim aktom.

Na pitanje da li je to možda prenošenje previše moći odlučivanja na jednu stranu, uzimajući u obzir da u parlamentu poslanici već odlučuju o članovima Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, naš sagovornik je rekao da je to za razmatranje, s obzirom na to da je ideja da nijedna osoba nema potpunu moć.

“To je suština balansiranja moći. Poznata je izjava lorda Aktona: „Svaka moć kvari, a apsolutna moć kvari apsolutno“. To je tačno u svakom društvu. Genijalnost američkog društva je da svaka grana vlasti kontroliše onu drugu, tako da nijedna ne može da dominira”, naglasio je Hamilton.

Ako društvo želi da funkcioniše onda, kako je rekao, mora naučiti da sarađuje, a to je ponekad veoma teško ostvarivo.

“Kada imate jednu partiju dugo na vlasti, a to nije samo slučaj u Crnoj Gori, nego bilo gdje drugo, onda se ona navikne da kontroliše sve sama do stepena da ne želi da uključi druge strane. Istovremeno, ljudi koji su bili isključeni do sada se pitaju zbog čega bi dijelili moć sa partijom koja je do sada vladala. Takav pristup ne vodi ničemu”, smatra Hamilton.

Cilj je nezavisno tijelo sa stručnjacima

Nekadašnji član Venecijanske komisije Džejms Hamilton je rekao da ne postoji evropski standard za odabir članova Tužilačkog savjeta.

“Jedna od poteškoća u Crnoj Gori je da je to veoma malo društvo sa malim brojem stanovnika, tako da se svi poznaju. To može stvoriti probleme kada se organizuje sistem u kojem se ljudi biraju ili razrješavaju, zato što su ljudi pristrasni, imaju mišljenja i neće biti objektivni”, navodi naš sagovornik.

Venecijanska komisija je, prema njegovim riječima, izdvojila dva potencijalna problema sa Tužilačkim savjetom – politizaciju i korporativizam.

“Cilj je imati nezavisno tijelo sa stručnjacima u kom postoji balans. Znam da je to teško postići u malom društvu. Kada postoje velike podjele i snažna osjećanja sa obje strane, onda je možda neophodan eksterni sudija”, rekao je Hamilton.

Parlamentarna većina predložila je da se smanji broj tužilaca u Tužilačkom savjetu – sa šest na četiri, te poveća broja članova iz reda uglednih pravnika – sa četiri na pet.