Video
Skupština je posljednje sedmice prethodne godine usvojila prijedlog Vlade premijera Milojka Spajića da državni budžet za ovu godinu smanji na 3,79 milijardi eura, što je oko 240 miliona eura manje nego 2025.
Prvobitni prijedlog sredstava koja su dodijeljena državnom parlamentu, na čijem je čelu Andrija Mandić, bila su projektovana na 14,54 miliona eura, ali je u „foto-finišu“, pred samo odlučivanje o konačnom sadržaju budžeta, stigla izmjena koja je znatno uvećala ovu sumu. Na iznos koji je već bio 5,54 miliona eura veći od prvobitno planirane za 2025. godinu, dodato je još oko milion i po. Time je usvojeni dokument potvrdio da se najavljeno „stezanje kaiša“ odnosi na većinu u državnoj administraciji – ali ne i na političare.
Skupština
Za rad Skupštine, uključujući poslanike i sve službe te institucije, prema detaljima raspodjele novca iz državne kase opredijeljeno je 15,63 miliona eura.
“Amandmanom XI vrši se korekcija kod Skupštine Crne Gore u ukupnom iznosu od 1.084.005,63 eura, a za isti iznos se umanjuje tekuća budžetska rezerva u okviru Ministarstva finansija”, precizirano je u aktu kojim je Vlada zatražila izmjene u odnosu na prvobitnu verziju budžeta.
Umjesto da iznos od 14,49 miliona eura iz 2025. godine bude uvećan za 450.000 eura, u finalnoj verziji je korekcija narasla za 1,15 miliona eura.
No, poslanici – njih 81 – za vršenje funkcije imaće na raspolaganju 4,1 milion eura umjesto prvobitnih 4,3 miliona. To konkretno znači da će za rad kancelarije svakog od njih biti izdvojeno 50.500 eura na godišnjem nivou.
Najveće smanjenje odnosi se na rad 12 poslaničkih klubova, koji će umjesto na 1,68 miliona eura, moći da računaju samo na 880.000 eura. Preciznije, umjesto da na mjesečnom nivou dobiju ukupno 140.000 eura, moraće da se zadovolje sumom od oko 73.300 eura.
U budžetu Skupštine je obavezna stavka finansiranje jedinog preostalog državnog štampanog medija, nedjeljnika „Koha javore“ sa 157.500 eura. Ovaj iznos nije mijenjan u odnosu na prvobitnu projekciju, ali je za oko deset odsto manji nego u 2025. godini.
Uvećanja
S druge strane, obezbjeđivanje multimedijalne i produkcijske podrške više nema budžet od „samo“ 855.000 eura, već će sa 1,31 miliona eura podržavati rad parlamenta.
Pojedinačne stavke na koje će se trošiti su ne manje interesantne: za izradu jednog od softvera određeno je 250.000 eura, za investiciono održavanje još 314.000 (što je dvostruko više od prvog iznosa), dok će se za zakup opreme dati čak 170.000 eura (umjesto prvobitnih 55.000).
I rashodi za usluge prilikom organizacije događaja su znatno uvećane – sa 342.000 na čak 542.000 eura.
Među planiranim troškovima je razvoj parlamentarnog informacionog sistema koji će – umjesto sa 687.949 eura – biti podržan sa 10.000 eura više. Riječ je o nastavku višegodišnje digitalizacije zakonodavnog procesa, koja treba da uđe u završnu fazu, a čime bi poslanicima bilo omogućeno da elektronski prate kompletnu dokumentaciju tokom cjelokupnog zakonodavnog postupka: od prijedloga, preko izvještaja sa odbora, pa do sjednice i rezultata glasanja – sve na jednom mjestu. Njime se, takođe, poslanicima omogućava da ovim dokumentima pristupe sa bilo kog mjesta i u bilo koje vrijeme.
Skupštinska administracija
Ako sve ovo izgleda kao velika korekcija između prve i posljednje verzije budžetskih sredstava kojim će raspolagati Skupština, evo najveće stavke. Više od polovine svih sredstava, odnosno 7,95 miliona eura, ići će za administrativne potrebe parlamenta i njegovih zaposlenih. Riječ je o stavci koja je u odnosu na prve najave veća za skoro 1,4 miliona eura. U okviru toga, za plate zaposlenih je određeno 4,58 miliona eura, ili 330.000 eura više. Za oko 60 odsto su uvećani i iznosi za reprezentaciju i usluge prevoza. Isplate za ugovore o djelu neće iznositi 380.000 nego 550.000 eura, a rentiranje objekata je čak tri puta skuplje u ovoj kategoriji i dostiže 226.200 eura. Kad je riječ o kapitalnim izdacima, investiciono održavanje koje je trebalo da košta 337.250 eura, u finalnoj verziji je postalo 800.000 eura, a izdaci za opremu su 100.000 eura veći.
U konačnom, samo iznajmljivanje opreme i objekata je stavka koja je uvećana za dva i po puta, pa se od 163.000 eura stiglo do 414.200 eura.
Partije
Podsjećamo, iz državne u kase partija i njihovih parlamentarnih predstavnika „preliće“ se 20,71 miliona eura. Taj iznosi predstavlja 4,57 odsto budžetskog segmenta Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru. Iz Vlade preciziraju da se najveći dio novca odnosi na aktivnosti svrstane u program Parlamentarna demokratija, a za koji je planirano nešto više od 18,3 miliona eura. U obrazloženju je napomenuto da je na aktivnost Finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini Crne Gore za ovu godinu prenijet iznos neizmirenih obaveza iz prošle, a koji zvanično iznosi 4,44 miliona eura. Ova razlika nastala je kao posljedica novog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, zbog čega je država obavezna da u ovoj godini strankama isplati i taj dug i redovna sredstva što ukupno iznosi 8,32 miliona eura.
Pomenutim zakonskim aktom iznosi za parlamentarne stranke su od 25. jula prošle godine postali skoro dvostruko veći. Naime, ova stavka koju poslanici ne vole da pominju, omogućila im je da sada imaju na raspolaganju čak 0,8 odsto planiranih ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova (tzv. tekući budžet). U istoj srazmjeri uvećani su i iznosi koje dobijaju ženske stranačke organizacije. Pošto nakon ove odluke nije bilo rebalansa budžeta za tekuću godinu, država je po ovom osnovu dužna partijama. Dakle, od ukupno 12,76 miliona koje bi trebalo da dobiju, u ovoj godini će se strankama iz budžeta prenijeti 8,32 miliona.
S druge strane, kada se pomenuti dug oduzme od 18,3 miliona eura planiranih za redovan rad parlamentarnih stranaka 2026, to znači da će njihov zajednički budžet dostići čak 13,86 miliona eura ili 1,1 milion više nego u 2025. godini.
Prema projekcijama koje su prezentovane u prijedlogu budžeta, parlamentarni subjekti će i 2027. odnosno 2028. godine moći da računaju na nešto veće iznose. Tako će njihov budžet u izbornoj 2027. biti 13,97, a godinu kasnije 14,08 miliona eura. Od pomenutih iznosa za naredne tri godine, strankama će direktno pripasti 17,49 miliona, odnosno 13,15 i 13,25 miliona eura. Njihove ženske organizacije prve godine zajedno imati 810.079 eura, a naredne dvije godine za po 10.000 eura više.
Srušene projekcije za izdvajanja iz budžeta
Centar za građansko obrazovanje (CGO) komentarisao je činjenicu da su iznosi iz državnog budžeta namijenjeni parlamentu u kontinuitetu rasli od 2021. do ove godine, i to ukupno 78 odsto.
“U 2021. godini iznosio je 8,78 miliona eura, da bi već 2022. porastao na 9,99 miliona, odnosno za 13,9 odsto. U 2023. dostiže 10,95 miliona, a 2024. godine 11,39 miliona eura. Najveći skok zabilježen je prošle godine: na 14,49 miliona eura ili 27,2 odsto više nego godinu ranije. Za 2026. planirano je novo povećanje na 15,63 miliona eura, što je 7,8 odsto više u odnosu na prethodnu godinu”, preciziraju iz ove nevladine organizacije.
No, nakon godina rasta, iznos koji će parlament imati na raspolaganju naredne godine trebalo bi da bude znatno manji. Prema projekciji koja prati ovogodišnji zakon o Budžetu Crne Gore, 2027. godine će za Skupštinu biti opredijeljeno deset odsto manje, odnosno 14,15 miliona, dok bi iz državne kase 2028. trebalo da bude opredijeljeno nešto više novca – nepunih 14,4 miliona eura.
Preporučeno
Treba ukazati i na činjenicu da je prošlogodišnja projekcija za parlament predviđala kako će ove godine Skupština dobiti milion manje od onoga što joj je na kraju dodijeljeno. Preciznije, trebalo je da joj bude opredijeljeno 14,68 miliona eura, dok je za narednu najavljen 14,91 milion.
