Video
Kako su kazali, osim broja novozaposlenih, kompanije u državnom vlasništvu kriju i imena lica i iznos zarada koja im isplaćuju, pravdajući takvu praksu zaštitom privatnosti ili proglašavajući informacije za poslovnu tajnu.
-Kako Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ne predviđa obavezu da državne kompanije dostavljaju Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) podatke o novozaposlenim tokom izbornog procesa, MANS je te podatke zatražio koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama.
Tako su Elektroprivreda i Aerodromi Crne Gore u potpunosti ignorisali zahtjeve za informacijama i nisu odgovorili niti na jedan upućeni zahtjev o broju ljudi koje su zaposlili tokom ove i prethodne godine. Ove državne kompanije su nastavile da ignorišu zakonsku obavezu čak i nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLPSPI) donijela odluke kojima im nalaže da odgovore na upućene zahtjeve-naveli su iz MANS-a.
Dodaju da rudnik uglja već više od godinu dana informaciju o novozaposlenim proglašava za poslovnu tajnu, a ta praksa se nije promijenila čak ni nakon što je AZLPSPI poništila takvo rješenje Rudnika.
-Umjesto pune primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u ovoj kompaniji su se pozvali na interni dokument – Pravilnik o poslovnoj tajni.
Javno preduzeće Morsko dobro je nakon lokalnih izbora prošle godine prestalo da dostavlja podatke o novozaposlenim, a do tada su imali praksu da prikrivaju neto iznose licima koje su zapošljavali. Podatke o iznosima zarada kriju i u Pošti Crne Gore koja kontinuirano odbija da saopšti informaciju o neto zaradama lica koje angažuje po ugovoru o djelu, tvrdeći da su zarade koje isplaćuju lični podatak. Sa druge strane kćerka kompanija EPCG,Solar gradnja i dalje odbija da dostavi ugovore sa novozaposlenim, što je praksa koju ima i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koji zabranu pristupa informacijama iz ugovora pravda navodnom zaštitom privatnosti- dodaju iz MANS-a.
Ovakva praksa, smatraju oni, pokazuje ne samo da državne kompanije ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, već da se ulažu značajni napori da se od javnosti sakriju informacije koje bi mogle ukazati na moguće zloupotrebe državnih resursa uoči izbora.
-Puna transparentost ovih podataka je potrebna zbog činjenice da je takozvano partijsko zapošljavanje prepoznato kao jedan od ključih mehanizama za uticaj na birače, ali i zbog činjenice da je nakon smjene vlasti 2020. godine upravljanje državnim kompanijama ponovo preuzeo kadar koji je na te pozicije instaliran zahvaljujući partijskoj trgovini i podjeli političkog plijena. Obaveza da se ograniči zapošljavanje u izbornom periodu uz punu transparentnost informacija, za državne kompanije nije uvedena sa posljednjim izmjenama Zakona o finansiranju politilčkih subjekata i izbornih kampanja, prije svega zahvaljući prethodnoj vlasti- navode u saopštenju.
Danas, kako kažu, tri godine nakon smjene te vlasti, jasno je da izborna reforma ne odgovara ni novoj političkoj većini, te da je javni interes i dalje podređen partijskom.
Preporučeno
MANS poručuje da će i u narednom periodu nastaviti da institira da sve državne institucije, ali i državne kompanije u punom kapacitetu poštuju obaveze kada je u pitanju transparetnost njihovog rada, naročito onda kada se radi o trošenju novca građana i raspolaganju državnim resursima.
