Video
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković poručio je danas u Skupštini da se predloženim rebalansom budžeta ne uvodi se novo zaduženje koje će povećati javni dug Crne Gore već da se naprotiv ranije podignuti kredit mijenja onim koji je povoljniji za nas, da ekonomska politika Vlade daje veoma dobre rezultate, da Vlada već treću godinu za redom tekuću potrošnju finansira iz izvornih prihoda budžeta te da Vlada radi na rasterećenju privrede i povećanju zarada i penzija.
„Predloženim izmjenama Zakona o budžetu za 2019. godinu ne uvodi se bilo kakvo novo zaduženje koje će povećati javni dug Crne Gore u narednim godinama. Naprotiv – ovdje je riječ o pažljivo osmišljenim mjerama otplate državnog duga, sa ciljem zamjene dijela dospjele glavnice povoljnijim sredstvima. … Ekonomska politika Vlade daje veoma dobre rezultate, nažalost, govorili ste o nekim s pravom o nekim nedostatnostima i slabostima, ali me čudi da nijeste govorili makar u naznakama i o rezultatima. Dakle, poboljšana je pozicija Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu, povećani su izvorni prihodi budžeta, pooštrena štednja i kontrola u dijelu rashoda, što doprinosi stvaranju suficita tekućeg budžeta. Mogli ste to makar iz korektnosti pomenuti”, rekao je Marković na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje poslanika Raška Konjevića iz Poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije.
Kako je dodao, usmjereni su na jačanje fiskalne stabilnosti i povećanje konkurentnosti ekonomije. U tom kontekstu je i stvaranje pretpostavki za refinansiranje glavnice postojećeg javnog duga koji dospijeva na naplatu u 2020. godini – a što je i osnovni cilj predloženog rebalansa. Pošto postojeći dio duga dospijeva 2020. godine i iznosi oko 530 miliona eura, od čega se 321 miliona eura odnosi na euroobveznice emitovane 2015. godine, Vlada i Ministarstvo finansija pažljivo prate kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu.
Preporučeno
“A ovih dana i sedmica uslovi za emisiju euroobveznica za zemlje u razvoju su veoma povoljni. Zbog toga smatramo potpuno opravdanim da se sredstva za otplatu duga koji dospijeva naredne godine obezbijede uz što niže troškove. Time će se doprinijeti postepenom svođenju javnog duga na ispod 60% BDP u toku 2022. godine. Mogu da uvjerim i Vas i građane da ova finansijska operacija neće biti „teret o vratu” novim generacijama, kako ste Vi govorili, već je u pitanju promišljena i pravovremena reakcija, oslonjena na odgovornu ekonomsku politiku koju vodimo. A kao i svuda u svijetu, po čemu se Crna Gora dakle ne razlikuje ni od jedne druge države, razvoj zemlje se dijelom oslanja na kreditna sredstva, i u toj činjenici ne može biti ništa sporno. Pa je blagovremena otplata, uključujući i plasman obveznica, mjera odgovornosti države u ovom trenutku, ali i viza za buduće aranžmane sa kreditorima. U ovom kontekstu, ističem da je tokom mandata ove Vlade otplaćeno preko 1,2 milijarde eura javnog duga, a naredne godine planiramo otplatu još 520 miliona eura“, rekao je premjier.
Marković je naveo da je samo prošle i pretprošle godine ostvaren suficit tekućeg budžeta u iznosu od oko 115 miliona eura, od kojih cijelih 100 miliona u 2018. godini, a povećanje duga u posmatranom periodu je usmjereno isključivo na finansiranje razvoja kroz kapitalne projekte.
„To su projekti koji imaju snažne multiplikativne efekte na ekonomiju, poput projekta izgradnje autoputa. Povećanje javnog duga u iznosu od 600 miliona eura u periodu od 2016. godine, koje pominjete u svom pitanju, dominantno se odnosi upravo na povlačenje sredstava za izgradnju prioritetne dionice autoputa i drugih razvojnih projekata finansiranih iz kapitalnog budžeta. Dakle, ponoviću ono što sam istakao i tokom Premijerskog sata prethodnog mjeseca. Izgradnja prve dionice auto-puta, zajedno sa ostalim investicionim projektima, uticala je na povećanje bruto investicija u zemlji, što je sve doprinijelo ekonomskom rastu od blizu 5% koji smo ostvarili u posljednje dvije godine. Očekuje se da će nivo BDP-a, u 2021. godini, u odnosu na 2015. godinu, biti realno veći za oko 20,0%. Snažna investiciona aktivnost u zemlji, koja je jednim dijelom finansirana iz kredita, ubrzala je ekonomski rast i približila bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Crnoj Gori nivou od blizu 50% onog evrospkog prosjeka, što je najviše u regionu, daleko najviše u region, Srbija je tek na 40 posto“, kazao je Marković.
