Martinović je ocijenio da nema dileme da ponuda vrha crnogorske vlasti, da se odloži primjena Zakona o slobodi vjeroispovjesti dok se Ustavni sud Crne Gore i Sud za ljudska prava u Strazburu ne izjasne o ovom pravnom aktu, nije protivustavna kako to tvrde iz MCP.

“Nema dileme da nije protivustavno. Svaki zakon se ne primjenjuje onog dana kada se izglasa, nego se odredi datum od kada on počinje sa primjenom. Imali smo i određene sistemske zakone, čija je primjena bila određena da će početi i godinu dana nakon što su bili usvojeni. Dakle, ovaj Zakon je stupio na snagu, on je u primjeni, ali to ne znači da se u Skupštini ne može donijeti odluka da se primjena tog zakona odloži, odnosno da se sa primjenom zakona sačeka do određenih odluka sudova. Dakle to uopšte nije ni neka novina ni nešto što ne postoji u pravnom sistemu Crne Gore”, pojasnio je podgorički advokat.

On, međutim, smatra da se u ovom slučaju radi o čistoj neprincipijelnosti SPC u Crnoj Gori, koja sa jedne strane ne želi da podnese inicjativu za ocjenu ustavnosti Zakona a sa druge tvrdi da je taj isti pravni akt neustavan. Nepominje da tako nešto može samo da utvrdi Ustavni sud Crne Gore.

“To je najveća neprincipijelnost koja može biti. Da li je nešto ustavno ili neustavno mi o tome možemo samo iznijeti stavove, ali konačan sud, jedina institucija koja je ovlašćena i koja može sa snagom primjene takve odluke donijeti takvu odluku je Ustavni sud. Tu dileme nema. Svako je ovlašćen da podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti. Međutim, ja mislim da je cijela priča kod SPC ta što ona neće podnijeti inicijativu jer bi tada priznala Sudove Crne Gore, a ona cijelo svoje djelovanje usmjerava ka tome da crnogorske institucije ne postoje. Osim toga, nema veze što nema predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud u punom kapacitetu donosi odluke tako da to ne treba da ih brine”, poručio je Martinović.

Kada je u pitanju Sud u Strazburu, Mitropolija je juče saopštila da u nadležnosti te instance nije ocjena ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa, već pojedinačnih akata, koji bi bili donijeti prilikom primjene zakona, što je, prema riječima Martinovića, teoretski tačno.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

ĐEKA ZA STANDARD: Ujedinjenje svih Albanaca bilo bi dobra stvar, ali su trenutno male šanse za to

“Tu su u pravu, to je teoretski tačno. Međutim praktično, oni mogu da iskoriste pravne ljekove koji su im dati prema ovom sadašnjem zakonu i da poslije toga idu u Stazbur. Ukoliko su oštećena strana oni mogu, a očigledno smatraju da je njihovo pravo oštećeno a ne nekoga drugoga, jer oni tvrde da je njima pojedinačno pravo svojine povrijeđeno tim Zakonom, mogli bi i Strazburu da se obrate, naravno kada iscrpe sva postojeća pravna sredstva”, zaključio je Martinović.