“Javna rasprava o izmjenama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice sprovodi se na način koji jasno ukazuje na namjeru da se proces opstruira i da se ključne odluke donesu bez adekvatne stručne i građanske participacije”, navodi Mašković.
Kako je kazao, umjesto da se radi na izradi potpuno novog PUP-a, što je logičan i odgovoran korak s obzirom na to da postojeći plan ističe za 15 dana, vlast forsira izmjene i dopune koje prvenstveno služe interesima malog broja privilegovanih pojedinaca.“Tačkaste promjene ucrtavaju zelene površine kao građevinsko zemljište, pretvaraju najkvalitetnije poljoprivredne zone poput Sadinama u građevinske, i stvaraju prostor za izgradnju na Veljem brdu, bez ikakvih studija i analiza uticaja na životnu sredinu, ekonomiju ili demografiju”, rekao je Mašković.
Prema njegovoj ocjeni, Projekat izgradnje na Veljem brdu, predstavljen uoči izbora, očigledno ima cilj da omogući enormnu zaradu nekolicini investitora, a da pri tom devastira prirodu i resurse Podgorice.
“Plan o izgradnji desetina hiljada stanova u nepostojećem “novom gradu” bez jasnog urbanističkog koncepta, sa infrastrukturnim i ekološkim rizicima, predstavlja recept za novu urbanističku katastrofu. Ovo nije razvojni plan; ovo je dokaz potpune neodgovornosti vlasti prema budućnosti Podgorice i njenih građana”, kazao je Mašković.
Ocjenjuje kako se, PUP Podgorice se mijenja bez usvajanja Prostornog plana Crne Gore, koji je istekao prije četiri godine.
“Ovo predstavlja direktno kršenje zakonskih obaveza Vlade. Takođe, Glavni grad je već dao dva negativna mišljenja na predložene izmjene, dok se ignorisanje stručnih mišljenja i građanskih zahtjeva nastavlja. Usvajanje ovog plana značilo bi kraj svih moratorijuma na gradnju i otvaranje vrata za nekontrolisanu urbanizaciju, što će trajno uništiti zelene i javne površine u gradu”, rekao je odbornik ES-a.
Preporučeno
Ukoliko ovaj dokument bude usvojen, dodaje Mašković, građani Podgorice suočiće se sa posljedicama ove katastrofalne politike Demokratskog fronta i Pokreta Evropa sad – nestankom zelenih površina, gužvama u saobraćaju, nedostatkom parkinga, degradacijom životnog prostora i ekološkom devastacijom.