Iz MEP-a su “Vijestima” rekli da vjeruju da je Crna Gora na dobrom putu da na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji sa EU zatvori poglavlja “na kojima je intenzivno i predano radila tokom ove godine”.

To su poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).

Na pitanje šta će biti sa poglavljem 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), čije zatvaranje je blokirala Hrvatska krajem prošle godine, iz MEP-a su odgovorili da je proces u fazi političkih konsultacija sa Hrvatskom i ishod će zavisiti od njihove procjene.

U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Savjetom EU.

“Ipak, čekamo zvaničnu potvrdu tačnog datuma od Savjeta Evropske unije i predsjedavajuće države, Danske, koja koordinira organizaciju konferencije”, kazali su.

Istakli su da je u proteklom periodu urađen veoma obiman i zahtjevan posao na ispunjavanju mjerila u poglavljima koja su planirana za zatvaranje do kraja godine.

Kako dodaju, Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa svim resornim ministarstvima i institucijama koje su nadležne za ova poglavlja, preduzelo je sve aktivnosti kako bi se obaveze u potpunosti realizovale.

“Međutim, važno je naglasiti da finalnu procjenu ispunjenosti mjerila i spremnosti poglavlja za zatvaranje donose Evropska komisija i države članice EU. Naše očekivanje je da će rezultati Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati od strane Komisije i država članica”, rekli su iz resora ministarke Maide Gorčević.

Prema procedurama, ispunjenost mjerila ocjenjivaće prvo Radna grupa Savjeta EU (COELA), pa Komitet stalnih predstavnika država članica (COREPER II), a zatim mjerila idu na ministarski nivo.

Zvaničnik briselske administracije “Vijestima” je rekao da termin Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom još nije utvrđen i da će to u velikoj mjeri zavisiti od napretka u Radnoj grupi COELA, gdje se još razmatraju nacrti zajedničkih pozicija EU (EUCP) za relevantna poglavlja.

“Kada se postigne saglasnost na nivou radne grupe, ti tekstovi idu na potvrdu na COREPER, i tek kada COREPER odobri zajedničke pozicije, Međuvladina konferencija će biti zvanično potvrđena, uključujući i datum održavanja”, objasnio je izvor “Vijesti”.

ZA PET POGLAVLJA 15 ZAVRŠNIH MJERILA

Pet poglavlja čije se zatvaranje očekuje krajem godine, ima ukupno 15 završnih mjerila, koja su, kako kažu iz MEP-a realizovana.

Poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga) ima četiri završna mjerila. To su usvajanje i dostavljanje Evropskoj komisiji liste regulisanih profesija u skladu s relevantnom pravnom tekovinom, zatim usklađivanje svih studijskih programa na kojima se stiču kvalifikacije za regulisane profesije u Crnoj Gori sa zahtjevima Direktive 2005/36/EZ i njenim relevantnim izmjenama. Završno mjerilo je i usvajanje horizontalnog zakona o uslugama kojim će se prenijeti Direktiva o uslugama 2006/123/EZ, kao i izmjena nacionalnog zakonodavstva u cilju ukidanja svih zahtjeva za državljanstvom za pristup i uživanje slobode pružanja usluga, izuzev zahtjeva za državljanstvom opravdanim i proporcionalnim sa članom 51 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije (UFEU) (ove izmjene treba da budu primjenjive najkasnije datumom pristupanja).

Poglavlje 4 (Sloboda kretanja kapitala) ima tri završna mjerila, a prvo je da Crna Gora u ovoj oblasti dovrši usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU i pokaže da će biti u mogućnosti da ga u potpunosti sprovodi danom pristupanja, osiguravajući otklanjanje preostalih ograničenja kretanja kapitala. Drugo mjerilo je da Crna Gora uskladi podzakonska akta Zakona o platnom sistemu s pravnom tekovinom EU i pokaže da će biti u mogućnosti da u potpunosti sprovodi Regulativu (EC) 924/2009 i Regulativu (EU) 260/2012 od dana pristupanja. Treće mjerilo je u vezi s oblastima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, gdje Crna Gora treba da dovrši neophodno usklađivanje s pravnom tekovinom EU i pokaže kroz bilans ostvarenih rezultata da ima adekvatne administrativne kapacitete da implementira i sprovodi relevantno zakonodavstvo na zadovoljavajući način.

Poglavlje 6 (Privredno pravo) ima četiri završna mjerila. Prvo je da usvoji Zakon o tržištu kapitala i relevantne podzakonske akte, kojima će se naročito uskladiti sa Direktivom o transparentnosti, a drugo da donese novi Zakon o privrednim društvima i relevantne podzakonske akte, usklađene s pravnom tekovinom iz oblasti kompanijskog prava, naročito uvodeći odredbe o prekograničnom spajanju.

Treće mjerilo se odnosi na dovršavanje usklađivanja s Direktivom o ponudama o preuzimanju, a četvrto na potpuno usklađivanje zakonodavstva u oblasti računovodstva i statutarne revizije, uključujući podzakonske akte, s pravnom tekovinom EU. U okviru četvrtog mjerila je i obaveza da Crna Gora uspostavi nezavisno tijelo za javni nadzor, koje će se finansirati na adekvatan način, i sistem kontrole kvaliteta u cilju usklađivanja s pravilima o statutarnoj reviziji.

EU OČEKUJE NAPREDAK U OSNIVANJU INTEGRISANOG KONTROLNOG SISTEMA

Poglavlje 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) ima dva mjerila. Prvo je da Crna Gora podnese implementacioni plan za uspostavljanje Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema (IAKS), koji će biti u potpunosti operativan do dana pristupanja.

“Plan mora obuhvatiti sve buduće akcije neophodne radi potpunog uspostavljanja svakog pojedinog dijela sistema i njihove međusobne integracije, uključujući prezentaciju trenutnog stanja, buduće ciljeve s jasnim vremenskim rokovima realizacije, plan donošenja zakonodavstva koje nedostaje, precizne proračune neophodnih budžetskih sredstava i ljudskih kapaciteta, kao i identifikaciju mogućih nedostataka, s predlogom odgovarajućih rješenja. Crna Gora mora pokazati zadovoljavajući napredak u osnivanju IAKS-a, uključujući i uspostavljanje Sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS)”, navodi se u prvom mjerilu.

Drugo mjerilo predviđa obavezu da Crna Gora podnese implementacioni plan za uspostavljanje Agencije za plaćanje, koja će biti u potpunosti operativna do datuma pristupanja.

“Uzimajući u obzir standarde u pogledu nezavisnosti, pouzdanosti, odgovornosti i ispravnoga finansijskog poslovanja, plan treba sadržati prikaz trenutnog stanja, buduće ciljeve s jasnim vremenskim rokovima realizacije, plan donošenja zakonodavstva koje nedostaje, precizne proračune neophodnih budžetskih sredstava i ljudskih kapaciteta, uključujući i planove obuka, kao i identifikaciju mogućih nedostataka, s predlogom odgovarajućih rješenja. Crna Gora mora pokazati zadovoljavajući napredak u osnivanju Agencije za plaćanje”, navodi se.

Poglavlje 13 (Ribarstvo), takođe ima dva mjerila, a prvo se odnosi na usvajanje zakonodavnog okvira koji obezbjeđuje značajan stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU za oblast ribarstva i obezbjeđivanje da će Crna Gora biti u stanju da u potpunosti primjenjuje Zajedničku ribarsku politiku nakon pristupanja.

Drugo mjerilo podrazumijeva jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta Crne Gore koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom i obezbjeđivanje da će zahtjevi EU, koji se tiču inspekcije i kontrole, biti u potpunosti ispunjeni na dan pristupanja.

Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.

Zatvoreno je poglavlje 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).

Poglavlje 31 zavisi od Hrvatske

Iz MEP-a su istakli da što se tiče Poglavlja 31, sve što je bila obaveza Vlade Crne Gore i nadležnih institucija je u potpunosti ispunjeno.

“Tehnički dio je završen i sa naše strane ne postoji nijedan preostali neispunjeni zahtjev ili mjerilo. U ovom trenutku, proces je u fazi političkih konsultacija sa Hrvatskom i ishod će zavisiti od njihove procjene”, kazali su.

Crna Gora, kako su dodali, ostaje u stalnoj komunikaciji sa Hrvatskom i partnerima iz EU kako bi se prevazišla preostala politička pitanja i omogućio dalji napredak.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31. I hrvatska i crnogorska strana su u prethodnih nekoliko mjeseci više puta saopštavale da je dogovor blizu, a “Vijesti” su pisale da bi trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje nelegalno postavljene spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru.

Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da bazen nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.

Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, za koji Zagreb tvrdi da je njegov, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.

Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru kod Prevlake.

U međuvremenu je riješeno jedno od spornih pitanja, odnosno završen je proces poklanjanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Zagrebu, ali je otvoreno novo – imovina pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori.

Zagreb je početkom oktobra poslao Crnoj Gori diplomatsku notu kojom upozorava da se riješi pitanje koje je jednako važno za hrvatsku zajednicu u državi, ali i za samu Crnu Goru ako želi u EU – da vrati imovinu “koju je raznim mahinacijama i čudnim upisivanjima u katastarske i druge planove tokom agresije na Hrvatsku otela pripadnicima autohtone hrvatske manjine”.