Crna Gora je u posljednjih nekoliko mjeseci napravila veliki iskorak u pregovorima sa Evropskom unijom. Na Međuvladinoj konferenciji održanoj 14. jula u Briselu privremeno su zatvorena poglavlja 8 – Konkurencija i 29 – Carinska unija, čime je broj zatvorenih poglavlja dostigao 18 od ukupno 33. Samo mjesec ranije zatvorena su poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika i 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, a u martu poglavlje 21 – Transevropske mreže.

Crna Gora je sva 33 poglavlja otvorila još 2020. godine, a pregovore vodi od 2012. godine. Sada je više od polovine poglavlja privremeno zatvoreno, dok Vlada kao cilj postavlja završetak pregovora do kraja 2026. i članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine. Evropska komisija je početkom jula saopštila da je sa državama članicama već dogovoreno pokretanje izrade pristupnog ugovora, dok je predstavljen i finansijski paket koji bi se primjenjivao nakon eventualnog članstva.

Napredak je, međutim, praćen jednom politički osjetljivom tačkom koja traje duže od godinu i po – Poglavljem 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Hrvatska je u decembru 2024. uskratila saglasnost za njegovo zatvaranje, pa je ono ostalo otvoreno i nakon što je Crna Gora nastavila da zatvara druga poglavlja.

POGLAVLJE 31 OSTAJE VEZANO ZA ODNOSE SA HRVATSKOM

Blokada je uslijedila nakon pogoršanja odnosa Zagreba i Podgorice tokom 2024. godine. Hrvatska je prethodno uputila Crnoj Gori non-paper sa zahtjevima koji se odnose na više otvorenih pitanja, među kojima su status školskog broda „Jadran“, spomen-ploča u Morinju, pitanja nestalih, imovinski sporovi i odnosi povezani sa ratnim nasljeđem. Odnose je dodatno opteretila rezolucija o Jasenovcu koju je Skupština Crne Gore usvojila u junu 2024. godine.

Početkom 2025. dvije države počele su konsultacije o otvorenim pitanjima, ali rješenje nije pronađeno dovoljno brzo da bi Poglavlje 31 bilo zatvoreno. Hrvatski premijer Andrej Plenković u maju ove godine ponovio je da Zagreb podržava evropski put Crne Gore, ali da Podgorica mora ispuniti dodatne kriterijume u vezi sa Poglavljem 31, nakon čega će Hrvatska odlučivati o narednim koracima.

U međuvremenu je Crna Gora nastavila tehnički dio pregovora. Od decembra 2025. do jula 2026. privremeno je zatvoreno 11 poglavlja: 3, 4, 6, 11 i 13 u decembru, 32 u januaru, 21 u martu, 2 i 28 u junu, te 8 i 29 u julu. Zajedno sa sedam ranije zatvorenih poglavlja, to je ukupno 18.

SOKOL: GLAVNI IZAZOV I DALJE MALIGNI UTICAJ BEOGRADA

Da se Crna Gora nalazi blizu završetka pregovora, ali da će u završnici odlučivati konkretni potezi vlasti, poručio je u razgovoru za Standard poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.

“U politici, a posebno u međunarodnim odnosima, vjerodostojnost je jedan od najvažnijih kvaliteta koji neko može imati. Ona je temelj povjerenja koje se teško stiče, a lako gubi. O Poglavlju 31 je sve više puta rečeno i nema potrebe ponavljati, tako da je jasno što je potrebno napraviti. Sada smo definitivno u fazi u kojoj riječi i fraze nisu dovoljni, već su potrebni konkretni potezi sa strane crnogorske vlasti”, kazao je Sokol.

Hrvatska, prema njegovim riječima, nema strateški interes da Crna Gora ostane izvan EU.

“Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji jer je to i hrvatski strateški interes. Pri tome, naravno da se misli na suverenu i proevropsku Crnu Goru koja nije ničiji proxy, dakle niti privjesak Moskve, niti privjesak Beograda“, kazao je.

Sokol otvorena pitanja sa Hrvatskom ne vidi isključivo kao bilateralne sporove, već ih povezuje sa standardima koje EU traži od budućih članica.

“To znači da ona mora usvojiti evropske standarde ne samo deklarativno, već i u praksi. Otvorena pitanja s Hrvatskom, poput obeštećenja stradalnika Domovinskog rata, nisu primarno bilateralnog karaktera, već se tiču vrijednosti vladavine prava i dobrosusjedskih odnosa koje su temelj Evropske unije. Drugim riječima, zatvaranje poglavlja moći će se podržati kad crnogorska vlast vlastitim postupcima ispuni uslove za njegovo zatvaranje. Ako neko misli da će se problem riješiti namjernim odugovlačenjem i nekakvim vanjskim pritiscima na Hrvatsku, taj je debelo u krivu i živi u iluzijama”, istakao je Sokol za Standard.

Zbog toga, prema njegovom tumačenju, hrvatska saglasnost neće doći kao politički ustupak, već kao posljedica ispunjenih uslova.

“Puno toga je rečeno i napravljeno, a sada se čeka pretvaranje riječi u djela. Određene pojave na političkoj sceni Crne Gore, a posebno ponašanje pojedinih prosrpskih elemenata u crnogorskoj vlasti, ne daju, nažalost, previše temelja za optimizam”, kaže on.

Na pitanje da li se situacija promijenila u odnosu na period kada je Hrvatska usporila zatvaranje poglavlja, Sokol kaže da je bilo mnogo razgovora i poteza, ali da se sada očekuje njihovo pretvaranje u rezultate.

“Crna Gora je zemlja kandidatkinja koja je zasigurno najbliža ulasku u Evropsku uniju. To je djelimično rezultat crnogorskih postignuća, ali, još više, posljedica eksternih okolnosti i promijenjenog geopolitičkog konteksta. Rat u Ukrajini i promjena dinamike u odnosima velikih sila ponovno su nametnuli proširenje kao jednu od važnijih tema u Briselu. EU naprosto ne želi da prostor jugoistočne Evrope ostane trajna crna rupa koju će strane sile koristiti za destabilizaciju Evrope. U tom kontekstu, Crna Gora je idealan “success story” jer je jedna od rijetkih država ovog prostora koja je ipak ostvarila određeni napredak, članica je NATO-a, geopolitički je važna jer predstavlja izlaz na Mediteran, a takve je veličine da njen potencijalni ulazak ne bi poremetio institucionalne i proračunske odnose snaga u EU. Dakle, Crna Gora je zaista blizu zaključenju pregovora, ali ono neće doći automatski, već tek onda kad se ispune svi uslovi”, navodi Sokol.

Istovremeno, Sokol smatra da politička dešavanja u Crnoj Gori i dalje stvaraju nepovjerenje u Zagrebu.

“Glavni izazov i dalje ostaje maligni uticaj Beograda koji preko vlastitih proxija u vlasti, (odnedavno) opoziciji, medijima, obrazovnim institucijama i SPC-u nastoji da destabilizuje Crnu Goru i maksimalno joj oteža evropski put. Pri tome se, kroz sabotiranje odnosa s Hrvatskom želi stvoriti slika da je Hrvatska ta koja blokira evropsku integraciju Crne Gore, mada je istina upravo suprotna. Velikosrpska ideologija ostaje najveći problem za evropski put Crne Gore, ali i za njen dugoročni opstanak kao samostalne države i nacije”, zaključio je Sokol u razgovoru za Standard.

ŠTA JE DO SADA URAĐENO

Zatvaranje 18 poglavlja predstavlja značajan pomak u odnosu na kraj 2024. godine, kada je Crna Gora imala sedam privremeno zatvorenih poglavlja.

Važno je, međutim, da se “zatvoreno” u ovom procesu ne tumači kao konačno i nepovratno. Poglavlja se privremeno zatvaraju, a EU može ponovo otvoriti određeno pitanje ako se pokaže da je potrebno dodatno usklađivanje ili da primjena pravila nije na odgovarajućem nivou. Konačan dogovor postoji tek kada su zaključena sva poglavlja i postignut ukupni sporazum o pristupanju.

Među zatvorenim poglavljima su oblasti koje neposredno uređuju poslovanje i svakodnevni život. Poglavlje 8 odnosi se na konkurenciju i pravila koja treba da obezbijede ravnopravniju tržišnu utakmicu, kontrolu zloupotrebe dominantnog položaja, kartela i državne pomoći. Poglavlje 29 uređuje carinski sistem i njegovo usklađivanje sa pravilima EU.

Poglavlje 11, zatvoreno u decembru 2025, odnosi se na poljoprivredu i ruralni razvoj. Njegova primjena obuhvata usklađivanje poljoprivredne politike, standarde proizvodnje i mogućnosti korišćenja evropske podrške. Za građane se efekti ovih reformi najviše mogu vidjeti kroz standarde proizvodnje i kontrole hrane, dok se za proizvođače otvara širi prostor za pristup evropskom tržištu i fondovima.

U oblasti javnih finansija, Crna Gora je u januaru zatvorila Poglavlje 32. Evropska unija je u dosadašnjoj procjeni posebno isticala napredak u sistemu unutrašnje finansijske kontrole, upravljanju rizicima, internoj reviziji i menadžerskoj odgovornosti.

OSTAJE JOŠ 15 POGLAVLJA

Poslije julskog zatvaranja Crna Gora ima 15 otvorenih poglavlja. Među njima su i najzahtjevnija – 23 i 24, koja čine osnovni dio pregovaračkog klastera „Temeljna pitanja“.

Poglavlje 23 obuhvata pravosuđe i osnovna prava, uključujući nezavisnost i efikasnost pravosuđa, borbu protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava i funkcionisanje institucija. Poglavlje 24 obuhvata pravdu, slobodu i bezbjednost, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, migracije, azil, upravljanje granicama i policijsku i pravosudnu saradnju.

Upravo su 23 i 24 razlog zbog kojeg se napredak Crne Gore ne može mjeriti samo brojem zatvorenih poglavlja. Evropska komisija je još 2024. konstatovala da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za ova dva poglavlja i da je time otvorena mogućnost za novu fazu pregovora, ali je istovremeno naglašeno da će za zatvaranje biti potrebno pokazati rezultate u primjeni reformi.

Osim 23, 24 i 31, među otvorenim su poglavlja 1 – Sloboda kretanja robe, 9 – Finansijske usluge, 12 – Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, 14 – Saobraćajna politika, 15 – Energetika, 16 – Oporezivanje, 17 – Ekonomska i monetarna politika, 18 – Statistika, 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 27 – Životna sredina i klimatske promjene i 33 – Finansijske i budžetske odredbe.

OD PREGOVARAČKIH POGLAVLJA DO ČLANSTVA

Vlada želi da do kraja 2026. završi pregovore, dok se 2028. postavlja kao godina mogućeg članstva. Da bi taj rok bio ostvariv, osim nastavka usklađivanja zakona i zatvaranja tehnički spremnih poglavlja, moraće da budu riješena i pitanja koja zavise od političke saglasnosti svih država članica.

Poglavlje 31 upravo pokazuje razliku između tehničkog i političkog dijela procesa. Crna Gora može nastaviti da ispunjava obaveze, zatvara druga poglavlja i približava se evropskim standardima, ali za formalno zatvaranje svakog poglavlja potrebna je saglasnost država članica.

Brisel se, takođe, priprema za mogućnost budućeg članstva Crne Gore, pa se u evropskim institucijama traže kadrovi koji govore crnogorski jezik, kao i asistenti za posao na pristupnom ugovoru i prevođenju evropskih propisa.

Odbor stalnih predstavnika država članica EU, odobrio je formiranje ad hoc radne grupe koja će se baviti izradom Ugovora o pristupanju Crne Gore. Grupa će koordinirati pravnu i tehničku pripremu dokumenta, uključujući pitanja eventualnih prelaznih perioda i zaštitnih mehanizama. Sam početak rada na ugovoru, međutim, ne znači da su pregovori završeni, dokument se priprema paralelno sa završnicom pregovaračkog procesa, dok njegovo konačno usaglašavanje dolazi tek nakon zatvaranja svih poglavlja i ispunjavanja uslova za članstvo.

Za EU bi ulazak Crne Gore imao i ograničen finansijski efekat. Evropska komisija je procijenila finansijski efekat mogućeg članstva Crne Gore na oko 3,2 milijarde u okviru predloženog budžeta EU, uz obavezu Podgorice da, kao i ostale članice, doprinosi zajedničkom budžetu. Komisija istovremeno predviđa prelazak sa pretpristupne pomoći na fondove namijenjene državama članicama, kako bi se finansiranje nakon pristupanja odvijalo bez prekida. Ipak, riječ je o finansijskom okviru zasnovanom na predlogu budućeg višegodišnjeg budžeta EU, pa konačni iznosi zavise od njegovog usvajanja, kao i od ispunjavanja svih uslova za članstvo.

Premijer Milojko Spajić 2026. opisuje kao godinu prekretnice i očekuje da pregovori budu zaključeni do kraja godine, čime bi se otvorio prostor za ratifikaciju pristupnog ugovora u državama članicama.

Sa oko 620.000 stanovnika, članstvom u NATO-u i eurom kao valutom, Crna Gora bi bila jedna od najmanjih članica Unije, ali i država sa dugim iskustvom u euroatlantskim integracijama. Do članstva, međutim, ostaju zahtjevne reforme, posebno u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i politička pitanja koja prate završnicu pregovora.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.