Video
To su Pobjedi saopštili iz Evropske komisije, objašnjavajući da je to korak koji slijedi nakon zvaničnog uspostavljanja ad hoc radne grupe čije je formiranje nedavno odobreno na Odboru stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
Iz Komisije su za Pobjedu kazali da pozdravljaju odluku država članica da započnu izradu Ugovora o pristupanju, te ocijenili da to predstavlja značajan korak na putu ka članstvu u EU.
“Time se priznaje napredak Crne Gore i podstiče ubrzavanje reformi. Takođe, otvara se mogućnost za početak izrade Ugovora, koji će sadržati snažne zaštitne mehanizme kako bi se spriječilo nazadovanje u oblasti vladavine prava i temeljnih vrijednosti”, poručuju iz EK.
Komisija je, kako su dodali, spremna da radnoj grupi, čim njen rad otpočne, dostavi sve relevantne nacrte tekstova.
“Radujemo se novoj fazi pristupnih pregovora sa Crnom Gorom. Svjedočimo trenutku kada mjesto Crne Gore unutar Evrospke unije počinje da dobija svoj jasan oblik”, zaključili su iz EK.
Da će na primjeru Crne Gore, prvi put, biti aktivirani zaštitni mehanizmi koji bi trebalo da spriječe nazadovanje u obavezama preuzetim tokom pristupnih pregovora i obezbijede da nove članice nastave da održavaju rezultate u osnovnim oblastima i ranije je naglašavalo više evropskih zvaničnika.
Programska direktorka beogradskog Centra za evropske politike (CEP) Milena Mihajlović-Denić za Pobjedu objašnjava da su zaštitni mehanizmi širi pojam od zaštitnih klauzula, koje su ugovori o pristupanju i do sada sadržali, i da podrazumijeva svaku mjeru koja se uvodi u svrhu nadzora i praćenja primjene obaveza iz Ugovora o pristupanju.
“Dakle, riječ je širem terminu od zaštitnih odredbi, koje su svakako jedan od zaštitnih mehanizama. Ne postoji neka suštinska razlika između ta dva koncepta. Jedan je širi, a drugi je uži, ali su dio istog sistema osmišljenog da se EU na efikasan način zaštiti od posljedica potencijalnog nazadovanja i nepoštovanja obaveza iz članstva. Na primer, Hrvatska je imala pojačani monitoring između potpisivanja ugovora i ratifikacije. Bugarska i Rumunija su, aktivacijom jedne od zaštitnih klauzula, imale Mehanizam za saradnju i verifikaciju, koji je trajao preko 15 godina, i podrazumijevao pojačani nadzor i izvještavanje o konkretnim oblastima vladavine prava”, navodi Milena Mihajlović-Denić.
Ona pojašnjava i da se na osnovu zaštitnih klauzula uvode konkretne zaštitne mjere ili mehanizmi.
“Ideja je da zaštitne klauzule od sada traju dosta duže, odnosno da se produži period u kojem je moguća njihova aktivacija, nakon pristupanja. Ranije je to bilo moguće samo prve tri godine, a sada bi moglo da traje i 10 godina. Druga ideja je da se opseg tih klauzula proširi, naročito da pokrije problematične oblasti vladavine prava”, navodi ona.
Programska direktorka CEP-a naglašava da je aktivacijom zaštitnih klauzula, a u skladu sa težinom povrede obaveza iz članstva, moguće uvesti i razne restriktivne mjere, poput zamrzavanja EU fondova.
“Ove klauzule Komisija može sama da aktivira. Dakle, nije neophodno da države članice glasaju o tome. U tome leži njihova efikasnost”, zaključila je Milena Mihajlović-Denić.
Preporučeno
