Video
Milatović je podsjetio da je od parlamentarnih izbora prošlo četiri mjeseca, i da su se u međuvremenu dogodili konstituisanje parlamenta, davanje mandata Milojku Spajiću da formira vladu i pregovori partija.
“Ta treća faza trahje već dva i po mjeseca. Kao predsjednik, što je bilo do mene, uradio sam u rekordnom roku. Dalje je odgovornost kod onih koji pregovaraju”, rekao je Milatović.
On se pita zašto vlade već nema.
“Valjda je nama najviše u interesu da imamo vladu. Ja bih tu vratio loptu”, podvukao je Milatović.
On navodi da građani biraju poslanike, koji onda u parlamentu biraju vladu.
“Kako vlada bude radila, tako će ih građani kazniti ili nagraditi. Taj princip treba da primjenjujemo. Ponekad se stiče kao da vlada princip kvazikolonijalnog, a ja mislim da treba da vlada princip da građani biraju”, kazao je Milatović, ističući da je to evropska Crna Gora.
“Proširenje EU je za nas priritet broj jedan. Prenosim poruku, dobru poruku da bi Crna Gora morala da postane naredna članica EU. Jedan od razloga je da je najlakše i primiti u EU, već koristi EU, uskladila se sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, izvela je mirnu smjenu vlasti, radi na pobošljanju životnog standarda građana i nema krupna otvorena pitanja sa susjedima. Bio sam na samitu čovjek koji donosi dobre vijesti”, rekao je Milatović u intervjuu TVCG.
On je podvukao da je promjena vlasti nešto što se desilo prvi put demokratskim putem, i da je to samo koristilo našem evropskom putu. Saglasan je da bi pregovaralka struktura morala da bude bolja i efikasnija, a podsjetio je da nemamo glavnog pregovarača.
Milatović je rekao da je već treći put imao priliku da se susretne sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je i inicijator Evropske političke zajednice. Naveo je da su to bili korisni razgovori.
“Ulazak Crne Gore kao 28. članice EU bila bi priča koja je važnija od same Crne Gore, i to bi bila sjajna poruka drugima u regionu, ali i Ukrajini i Moldaviji. Znamo da je posljednja članica koja je primljena Hrvatska prije deset godina. Bila je izgubljena politička dimenzija ovog procesa. Nakon ruske agresije, mislim da su u EU razumjeli da treba vratiti političku dimenziju”, rekao je Milatović.
On je naglasio da je važno naći konseznus u parlamentu i imenovati čelnike pravosuđa jer bi i decembru na Međuvladinoj konferenciji mogli već da počnemo da zatvaramo poglavlja. Naredne godine, naglašava, moguće je zatvarati i složenija poglavlja, poput onog o državnoj pomoći i konkurenciji.
Proces, ističe, zahtijeva sinergiju i Crna Gora bi mogla da za tri godine uradio svoj dio posla a da Evropski parlament u 2027. godini već ratifikuje naše pristupanje.
“Pa da bi Crna Gora 2028. godine mogla da bude članica EU a to bi se poklopilo i sa novim budžetom EU što bi nam svakako bilo veoma korisno”, istakao je Milatović.
On kaže da je njegova predložena platforma “Za Crnu Goru u EU” nešto oko čega bi trebalo da se okupe i vlast i opozicija. Smatra bi to bila važna poruka Briselu i da bi to pokazalo konsenzus.
“Pozvaću sve predstavnike parlamentarnih subjekata da razgovaramo o platformi. Ona je tako napisana da bi oko nje trebalo da se skupi cjelokupan politički spektar”, rekao je Milatović.
On je naglasio da je u Deklaraciji iz Granade, gdje je bio održan i samit EU, proširenje u fokusu, što je vrlo važno.
Milatović smatra da bi opšta podrška Platformi bila važan signal, a napominje da je taj dokument podržan od najvažnijih zvaničnika EU i evropskih lidera, uključujući predsjednika Francuske Emanuela Makrona, njemačkog kancelara Olafa Šolca, predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Podsjetio je da je važan izazov borba protiv organizovanog kriminala. Šef crnogorske države kaže da su uhapšeni zbog saradnje sa kriminalcima upravo oni koji su bili zaduženi da se bore protiv kriminala.
Milatović je saopštio da je intenzivirao i komunikaciju sa konkretnim državama članicama EU, kako bi ih uvjerio u važnost crnogorskog članstva.
Po njegovom sudu, članstvo Ukrajine bi donijelo do toga da zemlje istočne Evrope, koje sada primaju novac, postanu zemlje koje daju novac.
“To je pitanje koje ćemo morati da detaljnije analiziramo”, istakao je Milatović.
Preporučeno
Spoljna politika je, kaže, uvijek rezultat unutrašnje politike.
