Istovremeno, Milatovićev razlaz sa Spajićem izazvaće, bez ikakve dileme, veliku političku krizu unutar aktuelne parlamentarne većine, koja bi mogla da uzdrma opstajanje i rad 44. Vlade Crne Gore.

OSTAVKA MILATOVIĆA

Juče po podne, ne klasičnim, zvaničnim saopštenjem, već iznenadnom objavom na društvenoj mreži Iks, Milatović je obrazložio osnovne razloge zašto je odlučio da odbaci sve funkcije u stranci koju je osnovao juna 2022. godine sa Milojkom Spajićem.

”Prilikom osnivanja Pokreta ‘Evropa sad’, građanima smo obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog o politikama koje su inkluzivne i održive. Istovremeno, obećali smo da će kompetencije i lični integritet predstavljati odlučujuće faktore pri zapošljavanju i napredovanju. Takođe, obećali smo drugačiju političku kulturu, utemeljenu na uvažavanju različitosti i afirmisanju evropskih vrijednosti”, kazao je Milatović.

Potom je još aktuelni zamjenik predsjednika PES-a iznio vrlo lošu ocjenu o dosadašnjem djelovanju partije, naročito nakon osvajanja vlasti na parlamentarnim izborima.

”Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja Pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u Pokretu”, napisao je Milatović.

Potom je objasnio da će, zbog svih dostignuća, PES ostati ,,važan dio“ njega jer su „zajedno ispisivali istoriju demokratskih promjena u zemlji“.

”Kao i do sada, isključivo vođen interesima građana, kao predsjednik Crne Gore sve svoje kapacitete usmjeriću ka realizaciji ključnih državnih prioriteta”, obećao je na kraju objave Milatović.

ODGOVOR SPAJIĆEVE EKIPE

Samo dva sata nakon Milatovićeve objave uslijedio je odgovor ljudi iz vrha PES-a lojalnih Spajiću, koji očito ima jasnu većinu u rukovodstvu stranke.

”Odavno je primjetna namjera Jakova Milatovića da opstruira rad 44. Vlade Crne Gore i PES-a, što je kulminiralo današnjim Tviter napuštanjem partije”, poručili su u Pokretu „Evropa sad“.

Nadaju se, kako su istakli, da će zbog javnog interesa aktuelni predsjednik smoći snage da se „izdigne iznad ličnih netrpeljivosti i da će se voditi interesima građana, za razliku od dosadašnjeg postupanja, i da neće izlaziti iz svojih ustavnih nadležnosti“.

”Vjerujemo da je zato dobro što je Milatović shvatio da je vrijeme da napusti PES, kako društvo ne bi trpjelo zbog ličnih nezadovoljstava. Ovo je način da se odnosi grade na novim osnovama koje će, nadamo se, biti kvalitetnije”, podvukli su u toj partiji.

Iz PES-a nijesu propustili da populistički podsjete javnost na neke nedavne poteze Spajićeve vlade u koje su ubrojali ,,dijalog sa opozicijom“ te ,,uspješan popis“, kao i ,,povećanje minimalnih penzija na 450 eura“…

Iz saopštenja Pokreta „Evropa sad“ jasne su dvije političke činjenice: da sukob odavno tinja mimo javnosti, ali i da je objava Milatovića dokaz da zamjenik predsjednika nema većinu u rukovodstvu PES-a.

RAZLOZI PADA

Sada je izvjesno da onaj javni sklad unutar parlamentarne većine, izglasavanje sudije Ustavnog suda, izbor vrhovnog državnog tužioca, konsultacije premijera i predsjednika o imenovanju ambasadora, dogovor o političkim imenovanjima u državnim preduzećima – bio je samo igrokaz za evropske partnere.

Fascinantne riječi pohvale Fon der Lajen, Varheljija, Borelja i drugih evropskih birokrata, ali i američkih poput O’Brajena, ponovo su Crnu Goru lansirale kao ,,zvijezdu pristupnih pregovora“ i ,,već viđenu“ prvu članicu EU od zemalja Zapadnog Balkana. Sada se vidi kratkovidost crnogorskih zapadnih prijatelja.

Jučerašnji javni rat unutar PES-a potvrđuje staru političku istinu: ono što je sklono raspadu, raspada se neminovno, ponekad i na iznenađenje samih aktera sukoba. A posljedice, to je već izvjesno, biće politička destabilizacija i rat doskorašnjih saveznika unutar parlamentarne većine.

Zato je važno analizirati i neposredne razloge koji su doveli do Milatovićeve objave rata u PES-u, ali i ona suštinska, programska i, još važnije, interesna mimoilaženja.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Milatović se na taj korak odlučio nakon što je saznao za planove unutar PES-a o hitnim izmjenama Statuta stranke kojima bi bilo ukinuto mjesto zamjenika predsjednika. Umjesto zamjenika, planirano je da se uvede funkcija potpredsjednika partije; birala bi se dva ili tri potpredsjednika, među kojima bi jedno mjesto bilo rezervisano za ženu.

Istovremeno, takva izmjena organizacione strukture u vrhu bi znatno oslabila političku poziciju Milatovića, što on nije htio da čeka ,,skrštenih ruku“.

Sve je to aktuelnog predsjednika države uvjerilo da je većina u vrhu stranke okrenuta Spajiću, kojem Milatović odavno prigovara ,,samovoljno ponašanje“, odsustvo ,,strategijskog promišljanja“, ali i neke poslovne dilove, koje Milatović ocjenjuje ,,vrlo problematičnim“.

”Milatović je prije desetak dana rekao svojim saradnicima da više nikada neće biti dio izborne liste sa Milojkom Spajićem, sa kojim se trajno razišao u svakom pogledu”, tvrdi jedan izvor Pobjede.

Drugi izvor Pobjede iz PES-a saopštio je i da nijesu ,,tako idilično“ protekle konsultacije Milatovića i Spajića o imenovanju ambasadora. Predsjednik države tražio je da, unutar kvote PES-a, on odluči o dva amabasadorska prijedloga, što nije naišlo na odobravanje Spajića i ekipe.

Istovremeno, svojevrsni cirkus u petak o imenovanju PES-ovog kandidata za člana borda direktora EPCG, jedanaestočasovna burna pretponoćna pregovaranja i konačni odabir – sve je to bilo ,,okidač“ za Milatovićevu jučerašnju akciju.

To je istovremeno i uvod u veliku političku krizu u Crnoj Gori koja bi mogla da ima značajne posljedice i na budućnost 44. Vlade Crne Gore, ali i da otvori priliku za neka nova savezništva stranaka.

MILATOVIĆEVA STRANKA

Osnivanje sopstvene stranke ili pokreta je, po tvrdnjama izvora Pobjede bliskih predsjedniku države, najrealnija opcija daljeg nastavka Milatovićeve karijere.

”Milatović u potpunosti kontroliše rad danilovgradskog odbora PES-a, računa i na znatan dio podgoričke filijale stranke, odnosno na lojalnost Izvršnog odbora Podgorice, kao i na neke odbore na sjeveru Crne Gore. Milatović očekuje i javnu podršku poslanica PES-a u Skupštini Crne Gore Radinke Ćinćur i Jevrosime Pejović, ali nije isključeno da mu se pridruži još neki važan funkcioner ili funkcionerka PES-a”, tvrdi izvor Pobjede.

Izvjesno je, takođe, da Jakov Milatović odavno kuje planove za formiranje svoje stranke, a u Spajićevom taboru tvrde da je, još kao zamjenik predsjednika PES-a, imao kontakte, ali i neku vrstu pregovora sa bivšim funkcionerima SNP-a, Markom Kovačem, Danijelom Đurović, Miomirom Vojinovićem, Nebojšom Vuksanovićem, za koje se spekulisalo da kreću u formiranje nove političke stranke. Da li je i Milatović dio te političke slagalice – brzo će se saznati.

Milatović nije prisustvovao stranačkim organima stranke, nakon što je 9. oktobra prošle godine paralelno organizovao sjednicu Izvršnog odbora, Odbora glavnog grada PES-a. Istovremeno je tada održana sjednica poslaničkog kluba kojom je predsjedavao Milojko Spajić. Isključena poslanica Jevrosima Pejović bila je na sastanku Izvršnog odbora podgoričkog odbora PES-a pozvana – od strane Milatovića.

Pobjeda je tada pisala da je na čelu podgoričkog odbora PES-a upravo Jakov Milatović i da prisustvo isključene poslanice Pejović sastanku dijela podgoričkog odbora faktički znači i raskol u PES-u jer je postalo izvjesno da dio podgoričkog odbora, uključujući i Milatovića, ne priznaje odluke Predsjedništva.

Milatović je nakon toga kritikovao proces formiranja Vlade tražeći da njen dio bude koalicija ZBCG, a potom i netransparentnost programa „Evropa sad 2“. Prije nekoliko dana je i javno podržao prosvjetare, što je od rukovodstva Vlade ocijenjeno kao nož u leđa.

To je, međutim, samo djelić buduće aktivnosti sada već politički spremnog na djelovanje Jakova Milatovića.

TEŠKO VRIJEME ZA 44. VLADU

U vremenu koje slijedi premijer Milojko Spajić će biti na velikim iskušenjima da održi funkcionisanje Vlade: Jakov Milatović će svakako ići na strateško partnerstvo sa Demokratama Alekse Bečića, ali i saradnju sa SNP-om Vladimira Jokovića, koji su mu politički bliskiji od kripto-maga Spajića.

Premijer i predsjednik PES-a već je na velikim iskušenjima što se tiče kontrole bezbjednosnog sektora. Tu je evidentno da se Demokrate, koje iz izvršne vlasti pokrivaju sistem bezbjednosti, iz petnih žila trude da sačuvaju ljude koje je postavio njihov nekadašnji koalicioni partner, bivši premijer Dritan Abazović. Time i da sačuvaju nezgodne i optužujuće istine o radu Abazovićevih ministara Filipa Adžića i Ane Novaković-Đurović.

Još više i značajnije, da se nekako iz fokusa Specijalnog tužilaštva izmjesti ,,minuli rad“ Rada Miloševića i drugih funkcionera Ure u poslovima šverca cigareta. Ali i da se ne razotkriju veze domaćih agenata ANB-a sa funkcionerima BIA.

Istini za volju, Bečić i Šaranović nijesu mogli da spriječe smjenu Abazovićevog političkog intimusa Artana Kurtija iz ANB-a, ali su se zato potrudili da aktuelni direktor Agencije Boris Milić ne bude zamijenjen nekim rješenjem koje bi predložio Andrej Milović, ,,komita“, kako ga podrugljivo zovu iz Demokrata i Ure.

Novi politički odnosi unutar parlamentarne većine, koji će biti totalno izmijenjeni nakon Milatovićevog istupa, značajno će otežati poziciju Milojka Spajića.

Sada će još više biti zavisan od lidera koalicije ZBCG Andrije Mandića i Milana Kneževića, ali će morati i da gradi, što prije, mostove saradnje sa Bošnjačkom strankom Ervina Ibrahimovića, kako bi znatno umanjio uticaj Bečića i njegovih ljudi u Vladi Crne Gore.

Biće to teško vrijeme izazova za Milojka Spajića i njegov dio PES-a. Ali i za Crnu Goru, jer je očito da političke stabilizacije – neophodne za zatvaranje desetak poglavlja u junu ove godine kako su obećali iz Bisela – neće biti. A time ni ubrzanog puta ka Evropi.

To nijesu dobre vijesti za Crnu Goru, ali jesu za vlast u Srbiji, koja u velikoj mjeri utiče na poteze stranaka parlamentarne većine, naročito partija Andrije Mandića i Milana Kneževića. Da li se ovim potezom odbacivanja PES-a i najavom formiranja svoje stranke i Jakov Milatović kandiduje za novog, a vrlo direktnog, saveznika politike vlasti Aleksandra Vučića?

Biće sve jasnije, valja sačekati samo prvu krizu funkcionisanja vlade Milojka Spajića.