Video
Predsjednik je o toj temi danas razgovarao sa predstavnicima nevladinog sektora i različitih udruženja.
“Upravo smo završili sastanak sa predstavnicima brojnih NVO i različitih udruženja koji su mi kao predsjedniku pisali, a na temu sporazuma koji je potpisan u oblasti turizma i nekretnina sa UAE. Predstavnici NVO i različitih udruženja iznijeli su svoje stavove i pokazali zabrinutost kad je u pitanju sporazum”, kazao je on.
Zahvalio im je na aktivnoj ulozi koju, kako je rekao, imaju u ovom prilično netransparentnom odnosu vlasti prema sporazumu.
“Volio bih danas da, nakon ovog sastanka, pošaljem apel Skupštini da se diskusija u odnosu na sami sporazum koji je došao u Skupštinu, ne desi dok ne dobijemo jasne stavove od Evropske komisije ali i od nadležnih agencija u Crnoj Gori, poput Agencije o sprečavanju korupcije i Agencije za zaštitu konkurencije u odnosu na sami sporazum. Mislim da je veoma važno ispoštovati pravne preduslove i dobiti jasne stavove, prije nego počne diskusija u Skupštini Crne Gore. Mislim da je to fer i demokratski način i stanovište koje sam danas prenio predstavnicima nevladinog sektora”, kazao je Milatović.
Predstavnica NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević kazala je da pomenuti Sporazum u potpunostit degradira naše zakonodavstvo i podzire institut javnog nadmetanja.
“Pored toga što govorimo o području koje je od međunarodnog značaja i nije samo nasljeđe Crne Gore i naših budućih generacija, omogućavanje investitoru da zakupi Veliku plažu ili bilo koju drugu teritoriju unutar Crne Gore, bilo na jugu ili sjeveru, omogućiti da se postane ne samo zakupac lokaliteta na 90 godina, već prenijeće se pravo vlasništva”, kazala je ona.
Ističe da ovo nije samo primjer dugoročnog zakupa koji će u jednom trenutku isteći, već se vrši pitanje prava vlasništva.
“Ovo je spomenik prirode koji je proglašen istim zbog svog velikog značaja kad je biodiverzitet u pitanju. Ukoliko bismo poredili značaj koji on ima za ptice, to bi, ukoliko bismo napravili paralelu sa brojem stanovnika u Crnoj Gori, bilo nekih 400.000 stanovnika iseljenih sa nekog područja”, kazala je Janjušević i dodala da se postavlja pitanje “da li Vlada stremi ka evropskim integracijama ili će ići dva koraka unazad”.
Zenepa Lika iz Udruženja dr “Martin Šnajder Jacobi” (MSJA) iz Ulcinja, kazala je da je Ulcinju potreban javni prostor, i da on ne smije biti uskraćen građanima Ulcinja.
“Velika plaža je svih građana Crne Gore. Ovaj prostor ne smije da se da jednom čovjeku da izgradi svoje ideje. Mi Ulcinjani se 30 dana osjećamo ugroženi. Apelujem na sve poslanike Skupštine da se zaustave. Moramo da vršimo dijalog i razgovaramo. Radi se o budućnosti Ulcinja i cijele Crne Gore. Apelujem na vas da u četvrtak ne dižete ruku za izdaju Crne Gore”, kazala je Lika.
Ekološka aktivistkinja Elida Adrović poručila je da ovo nije samo stvar Ulcinja već cijele Crne Gore.
“Sama činjenica da tražimo pomoć EK za naša pitanja govori o tome koliko treba sami sebe da branimo od nas. Ovdje je riječ o izdaji same Crne Gore od onih koje smo mi birali. Molim poslanike da prije svega upoznaju ljepote Crne Gore. Kad kažemo 99 godina to je dovijeka. Jednom uništen prostor je zauvijek uništen. Uništili smo Budvu, imamo toliko problema sa kojima moramo da se nosimo kad je u pitanju ekologija”, kazala je Adrović.
Pozvala je poslanike da kad donose odluke misle na građane, a ne na svoje pozicije i plate.
Preporučeno
“Ne želim da budućnost Crne Gore bude u rukama onih koji nam ne misle dobro”, zaključila je Adrović.
