Video
Milatović je u intervjuu za bečki Standard kazao da su parlamentarni izbori koji se danas održavaju u Crnoj Gori samo svojevrsni nastavak onoga što se dešavalo na predsjedničkim izborima.
“Mislim da bi bilo dobro da DPS Mila Đukanovića ostane u opoziciji i nastavi da se reformiše i u narednom izbornom ciklusu”, kazao je Milatović.
Na pitanje: “Da li biste onda radije podržali koaliciju sa strankama koje su prosrpske i prokremljovske nego sa DPS-om”, Milatović je odgovorio “Za mene kao predsjednika veoma je jasno i veoma važno da se zemlja drži svoje spoljnopolitičke agende, koja je već 100 odsto usklađena sa EU.
Na konstataciju Standarda da Kremlj pokušava da širi lažne vijesti da bi vodio hibridni rat na Balkanu i na pitanje šta, kao šef jedne NATO države preduzima da sprečitu infiltraciju Milatović je kazao da smatra da su bezbednosni rizici u Crnoj Gori potpuno isti kao u Austriji.
“Međutim, nama kao mladoj demokratiji, malo je teže nego u nekim zapadnoevropskim zemljama nositi se sa ovim izazovima. U tom kontekstu, članstvo Crne Gore u NATO je veoma važno jer dobijamo tako značajnu podršku. Prošle godine sajt crnogorske vlade bio je masovno napadnut, a tehnički kapaciteti Crne Gore bili su relativno slabi. Za oporavak od napada imali smo tri strateške podržavaoca: USA, Francusku i Sloveniju. Uz svu tu pomoć koju smo dobili i od Evropske Komisije te zajedničkim naporima Slovenije i Francuske, sada radimo i na uspostavljanju regionalnog sajber centra sa sjedištem u Crnoj Gori”, kazao je Milatović.
Predsjednik Crne Gore je kazao da je u promjenim vlasti postignuta najbitnija stvar na putu jačanja valdavine prava u zemlji.
“Institucije pravosuđa bile su povezane sa bivšom vladajućom strankom, koja je prema međunarodnim izvještajima bila povezana sa organizovanim kriminalom. Za umiješanost u organizovani kriminal i korupciju trenutno se terete bivši predsjednik Vrhovnog Suda, bivši predsjednik Privrednog Suda, zamjenik Specijalnog Tužioca i jedan broj ljudi iz Uprave Policije. Takođe bi trebalo da pokrenemo meki proces provjere svih pojedinaca u pravosuđu, uključujući tužioce i sudije. Naše pravosuđe je trenutno najslabija karika u mozaiku”, dodao je Milatović.
Milatović je na pitanja o ulozi Crne Gore u aktuelnom geopolitičkom momentu kazao da trenutno pet do šest procenata stanovnika Crne Gore potiče iz Ukrajine.
“Mnogo ljudi je pobjeglo iz Rusije i našlo mir širom Evrope i ostatka svijeta, uključujući i Crnu Goru. Neki od njih su već imali svoje nekretnine u Crnoj Gori. Imamo oko pet procenata Rusa i pet procenata Ukrajinaca. Obje grupe su sa sobom donijele ljudski kapital i nešto finansijskog kapitala. Zbog toga vidimo značajan porast depozita u našem bankarskom sistemu a i to je bio jedan od razloga zašto je naš turistički sektor pokazao prilično dobre rezultate ranije ove godine uprkos vansezoni. Kada je reč o pranju novca i svim problemima koje ova kriza može donijeti, dobijamo veliku podršku EU. U potpunosti dijelimo naše informacije sa našim partnerima iz EU. Centralna Banka je u kontaktu sa našim partnerima i aktivno je preduzela niz mera za poboljšanje filtera kako bi se svi rizici sveli na minimum”, rekao je Milatović.
Govoreći o situaciji na Kosovu, Milatović je kazao da je napad na vojnike KFOR-a bio apsolutno neprihvatljiv.
“Ovi vojnici su uradili prilično dobar posao u zaštiti dijela baštine Srpske Crkve na Kosovu, što je važna spona sa narodom Crne Gore, jer su većina ljudi u Crnoj Gori vjernici Srpske Crkve. Da bi se situacija popravila, trebalo bi da se održe novi izbori u sjevernim opštinama Kosova. A Kosovo treba da izgradi Zajednicu za sjeverne opštine”, naveo je Milatović.
Komentarišući inicijativu “Otvoreni Balkan” Milatović je naveo da je naš dio Evrope jedini bio bez granica prije 50 godina da da je sada ima granice.
“Sve naše ekonomije su međusobno povezane i korist za naše ljude bi bila da se troškovi na granicama minimiziraju”, poručio je.
Na konstataciju Standarda da ima čekanja i na granicama gdje piše “Otvoreni Balkan” Milatović je odgovorio da je to proces.
“Otvoreni Balkan je bio rezultat veoma sporog napretka u Berlinskom Procesu, započetom prije deset godina. Berlinski Proces je ključni element za regionalnu integraciju. Problem sa Berlinskim Procesom je, međutim, što svih šest zemalja uvijek moraju da se slože. A ponekad postoji problem, posebno između Kosova i Srbije. Otvoreni Balkan je stoga i poruka za EU. Ako postoji nešto što služi kao podsticaj da se stvari ubrzaju u okviru Berlinskog Procesa, to je dobra stvar. Crna Gora je na čelu evropskih integracija i ostajemo fokusirani na agendu EU dok relaksiramo i normalizujemo odnose sa susjedima. Za Crnu Goru je to posebno važno sa Srbijom – kao između Austrije i Njemačke. Dijelimo isti jezik, dijelimo istu kulturu i nekada smo bili država”, kazao je Milatović i dodao da je pridruživanje Otvorenom Balkanu mjera za olakšanje odnosa sa Srbijom te da 60% Crnogoraca želi da se Crna Gora uključi u inicijativu.
O tome kakva bi bila konkretna korist za građane Milatović je kazao: “Percepcija relaksacije odnosa sa Srbijom”.
Milatović se nije složio sa konstatcijom novinarke Standarda da je kao ministar podigao minimalac a da je to dovelo do još većeg zaduživanja zemlje.
“Minimalna plata u Crnoj Gori prije smjene DPS-vlasti bila je oko 200 eura. Ali većina poslodavaca je formalno plaćala samo 200 eura, a neformalno, zbog privrednog rasta, oko 400 ili 500 eura. Ova neformalna ekonomija je imala veliki uticaj na budžet. Zbog toga smo preduzeli mjere protiv sive ekonomije i podigli minimalnu platu na 450 eura. Drugo, Fond Zdravstva Crne Gore je u posljednjih 15 godina već bio nagomilao velike gubitke. Da se pređe u održivost, moralo bi se povećati socijalno osiguranje u zdravstvenom sektoru i smanjiti neto plate. Dakle, potpuno smo napustili Bizmarkov sistem doprinosa za zdravstveno-socijalno osiguranje i prešli na sistem koji ima skandinavski i anglosaksonski svijet. Zbog ukidanja doprinosa za socijalno osiguranje došlo je do naglog povećanja neto plata, što je povećalo ukupnu potrošnju društva. Tako smo u budžetu imali mnogo veći prihod od poreza na dodatu vrednost, koji možemo sada iskoristiti za zdravstvo”, kazao je Milatović.
Nije se sliožio ni sa konstatcijom da su zbog inflacije plate veće samo na papiru.
“Prošle godine stopa inflacije bila je između deset i petnaest odsto. Međutim, nominalno povećanje plata bilo je oko 30 odsto. Uveli smo i elektronsku fiskalizaciju – i kao rezultat toga, javne finansije za prvu polovinu prošle godine bile su vjerovatno najbolje u istoriji. No prošle godine smo imali još jednu promjenu vlade pa je uvedena je gomila dodatne potrošnje bez stvarnog obzira na prihodnu stranu budžeta. Vlada je značajno povećala plate u javnom sektoru, policiji, vojsci i državnim službenicima”, naveo je predsjednik Crne Gore.
Kazao je i da je preduzeto mnogo polupopulističkih mjera i dodao da je u jednom trenutku to prestalo da se radi.
Milatović je poručio i da Crna Gora može da bude centar za kriptovalute samo ako to ne šteti njenom evropskom putu.
“Ali ako bi to moglo da nas spriječi da brzo uđemo u EU, nijesam za to. Moramo malo bolje da porazmislimo da li su ovi projekti u potpunosti u skladu sa regulativom EU ili ne. To je još uvijek dio rasprave između crnogorskih vlasti i ovih kompanija. Sve zakone crnogorskog parlamenta na ovu temu prvo treba da ispita Evropska Komisija”, kazao je Milatović.
On je iznio i očekivanja da bi Crna Gora mogla da postane članica EU do 2027. ili 2028. godine.
Preporučeno
“Mogli bismo biti spremni do 2026. godine, a onda počinje ratifikacija. Upoznao sam oko 30 evropskih lidera tokom EPC samita i pokrenuću veliku kampanju vidljivosti u evropskim prijestonicama kako bih prikazao Zaokret koji se dogodio u Crnoj Gori”, zaključio je Milatović.
