Video
Zakon je usvojen na sjednici Prvog vanrednog zasijedanja Skupštine 27. februara 2026. godine, a Milatović je odluku o vraćanju obrazložio potrebom zaštite Ustava, pravnog poretka i dugoročnih interesa države.
“Moja odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija niti međunarodne saradnje. Ona je usmjerena ka zaštiti Ustava, pravnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa Crne Gore”, poručio je predsjednik.
Milatović je naveo da Sporazum, u formi u kojoj je usvojen, predviđa realizaciju projekata bez primjene zakonodavstva u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera i upravljanja državnom imovinom, čime se, kako je istakao, dovodi u pitanje poštovanje člana 140 stav 3 Ustava, koji zabranjuje narušavanje slobodne konkurencije i stvaranje privilegovanog ili monopolskog položaja na tržištu.
Prema njegovim riječima, takva rješenja mogu domaće kompanije, ali i kompanije iz strateški partnerskih država, dovesti u neravnopravan položaj.
“Država ne smije suspendovati sopstvene sistemske zakone zarad bilo kojeg pojedinačnog sporazuma. To nije reforma, već opasan presedan”, ocijenio je Milatović.
Kao dodatno sporno naveo je odredbu prema kojoj Ujedinjeni Arapski Emirati ne bi bili predmet mehanizama za rješavanje sporova definisanih ugovorima između ovlašćenih tijela, što, kako je upozorio, otvara pitanje zaštite državnog interesa i principa uzajamnosti.
Predsjednik je problematizovao i dio Sporazuma kojim se Vlada obavezuje da sprovede sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata, ocjenjujući da takva formulacija zadire u ustavni princip podjele vlasti, budući da je donošenje i izmjena zakona u nadležnosti Skupštine.
Ukazao je i na fiskalni aspekt, navodeći da se Vlada obavezuje na obezbjeđivanje zemljišta, izgradnju javne infrastrukture i prilagođavanje planske dokumentacije bez jasne finansijske procjene i planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru.
Milatović je podsjetio i da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio predmet interesovanja Evropske komisije i inicijative pred Ustavnim sudom, koji je tim povodom organizovao javnu raspravu.
“Smatram da je racionalno i odgovorno sačekati konačan stav Ustavnog suda. Investicije su dobrodošle, partnerstva su potrebna, energetska transformacija je neophodna, ali nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava i zakona”, poručio je predsjednik, zaključujući da Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega pravno uređena država jednakih pravila za sve.
Preporučeno
Istovremeno, predsjednik je proglasio 23 zakona, među kojima su izmjene i dopune zakona iz oblasti pravosuđa, zdravstva, poljoprivrede, poreza, zaštite kritične infrastrukture, globalnog minimalnog poreza na dobit, zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata, kao i zakone o javnim izvršiteljima, slatkovodnom ribarstvu i arbitraži.
