Video
Osim poslanika i drugi funkcioneri imaju zakonsko pravo na godišnju nadoknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka imenovanja. Naknada se može produžiti za još toliko ukoliko funkcioner, u međuvremenu, stiče pravo na penziju.
Ove naknade su se prošle godine kretale od 1.100 i do 3.700 eura mjesečno, kazali su iz Ministarstva finansija za Radio Slobodna Evropa (RSE).
d 2020. godine za takve slučajeve iz državnog budžeta je inače isplaćeno najmanje 6,9 miliona eura.
Od toga je od izbora Vlade Dritana Abazovića krajem aprila 2022. isplaćeno više od 2,2 miliona eura, podaci su Ministarstva finansija dostavljeni RSE.
Političke elite jedu sve u ovoj državi, pa i kroz funkcionerske naknade dobrim dijelom državnu kasu”, kazala je Ines Mrdović iz ASP-a.
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je prije tri godine inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o zaradama u javnom sektoru, a Centar za građansko obrazovanje (CGO) februara 2022. Skupštini predlog mjera u cilju ograničavanja ovih benefita.
Odgovore nisu dobili.
“Političke elite jedu sve u ovoj državi, pa i kroz funkcionerske naknade dobrim dijelom državnu kasu”, kazala je za RSE Ines Mrdović, poručujući da je “nesporno javni interes” da Ustavni sud o tome što prije odluči.
Iz tog suda nisu odgovorili na pitanja RSE o statusu inicijative ASP-a.
Dodjela funkcionerskih nakanada nema podršku u javnosti.
Čak 82 odsto građana smatra da ovu vrstu benefita treba ukinuti, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja CGO i agencije Damar iz februara 2022.
“Pokazalo se da sve partijske razlike nestaju kad treba da se štiti lični interes, pa poslanici složno ćute na ovu temu”, kazao je predstavnik CGO Vasilije Radulović, komentarišući nepostupanje Skupštine po njihovoj inicijativi.
Sa promjenom vlasti porast naknada
Ovaj Zakon donijela je bivša vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je nakon tri decenije smijenjena na izborima avgusta 2020. kada su većinu osvojili prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.
Nakon konstituisanja novog parlamenta septembra 2020. odobrena je isplata naknada za gotovo polovinu poslanika iz starog saziva.
Iz crnogorskog parlamenta nisu odgovorili RSE koliko su koštale ove beneficije.
Za premijera prve vlade nakon DPS-a izabran je Zdravko Krivokapić.
Te godine je 70 Vladinih funkcionera tražilo pravo na godišnju naknadu, saopšteno je RSE iz vladine Komisije za kadrovska pitanja.
Već sljedeće, 2021. godine, ista Komisija odobrila je isplatu naknada za 91 osobu kojoj je te godine prestala funkcija.
RSE je ranije objavio da su naknade u ove dvije godine koštale poreske obveznike četiri miliona eura.
Skupština je početkom 2022. godine izglasala nepovjerenje Krivokapićevoj Vladi, koga je na toj funkciji krajem aprila iste godine naslijedio Dritan Abazović. I njemu je četiri mjeseca kasnije izglasano nepovjerenje. Ipak, Vlada nastavlja da funkcioniše do izbora nove, što se očekuje narednih mjeseci.
U tom periodu, od januara 2022. do kraja juna 2023. godine, prema podacima koje je Ministarstvo finansija dostavilo RSE-u, za naknade su mjesečno isplaćivane sume od 104 do preko 198 hiljada eura.
Tehnički mandati i imenovanja
Koliko će se novca iz državne kasne odliti za naknade funkcionera direktno zavisi od broja imenovanja i razrješenja.
CGO je nedavno analizirao imenovanja i razrješenja u tehničkim mandatima tri posljednja crnogorska premijera – Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.
Markoviću je funkcija prestala nakon gubitka vlasti na izborima avgusta 2020. a ostaloj dvojici je izglasano nepovjerenje.
Marković i Krivokapić su bili oko tri mjeseca premijeri u tehničkom mandatu, a Abazović više od deset.
Iz CGO upozoravaju da su imenovanja i razrješenja kod Markovića i Krivokapića bila mjesečno na približnom nivou, dok se, za vrijeme Abazovićevog mandata, proteklih nekoliko mjeseci bilježi enorman rast.
Primjera radi, kad je Abazovićevoj Vladi izglasano nepovjerenje, u avgustu 2022, nije bilo nijednog imenovanja, dok je u maju 2023. postavila oko 250 funkcionera.
Radulović iz CGO ocjenjuje da količina imenovanja u Abazovićevoj Vladi, posebno posljednjih mjeseci, nesumnjivo upućuje na “teške zloupotrebe ove norme u cilju namirivanja partijskog kadra, koji će bez obzira koliko dugo je bio na funkciji, po njenom prestanku primati naknadu godinu dana”.
Ovo pravo na naknadu je ostvario i funkcioner koji je pravosnažno osuđen jer je izazvao saobraćajnu nezgodu službenim vozilom. Dodatno, nije mali broj funkcionera koji žive značajno iznad prosjeka ali uredno uzimaju ovu naknadu”.
Vasilije Radulović, CGO
Podaci CGO pokazuju i da skoro 47 odsto građana smatra zloupotrebom funkcije kada Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje nastavlja da postavlja nove funkcionere. Nešto više od 30 odsto smatra da na to imaju pravo do izbora nove vlade.
Ponuđena rješenja
CGO i ASP traže da se naknade sa sadašnjih godinu smanje na tri mjeseca i da umjesto iznosa u visini zarade koju je funkcioner primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije to bude ograničeno na iznos prosječne zarade u Crnoj Gori.
Prosječna plata u Crnoj Gori je oko 800 eura.
CGO je takođe tražio da se ukine mogućnost produženja naknade još godinu ukoliko funkcioner u tom periodu stiče pravo na penziju.
Takođe, predložili su i da pravo na naknadu ne bi imali funkcioneri koji su na funkciji proveli manje od tri mjeseca ili koji su razriješeni.
Ukoliko bi ovi predlozi bili prihvaćeni, oni bi eliminisali neke apsurde do kojih dovodi sadašnje zakonsko rješenje.
“Jer je ovo pravo na naknadu ostvario i funkcioner koji je pravosnažno osuđen jer je izazvao saobraćajnu nezgodu službenim vozilom. Dodatno, nije mali broj funkcionera koji žive značajno iznad prosjeka ali uredno uzimaju ovu naknadu”, kaže Radulović.
Ines Mrdović iz ASP ističe da građani nemaju iste privilegije:
“Kad se zaposlite, morate pola godine da radite da biste zaradili prvi odmor koji vas sleduje, a da ne pričamo o naknadama. A ovi funkcioneri primaju naknadu 12 mjeseci kao da rade, iako ne rade. To je nevjerovatna situacija.”
Ona dodaje da bi zakonski trebalo ograničiti i broj puta koliko neko može da dobije funkcionerskih nakanada, jer je bilo primjera da jedan isti funkcioner u više navrata ostvari ovu beneficiju.
Kako će nakon konstituisanja Skupštine Crna Gora dobiti novu vladu i državnu administraciju, to se očekuju novi zahtjevi za nadoknade onih, za koje u njoj neće biti mjesta.
Iz Ministarstva finansija nisu mogli da procijene koliko bi ove naknade mogle koštati građane do kraja godine. Kako su nam saopštili, ovo pitanje “direktno tangira kadrovsku politiku državne uprave, koja je u ovim okolnostima nepredvidiva”.
Preporučeno
U ovom momentu traju pregovori o novoj vladi i nezvjesno je koje sve partije i sa kolikim stepenom učešća će biti u njoj. Od toga direktno zavisi broj novih namještenja, odnosno razrješenja sadašnjih kadrova.
