Niko ne treba da se raduje najavljenom raskolu u pravoslavnom svijetu koje je načeto odlukom Carigrada da Ukrajini prizna nezavisnost od Ruske pravoslavne crkve, zbog čega je Moskva prekinula sve veze s Vaseljenskom patrijaršijom. Ipak, kako je Crnoj Gori ostao isti problem kakav su do skoro imali Ukrajinci, dio pobornika Crnogorske pravoslavne crkve počeo je da se nada da smo prvi naredni za dobijanje autokefalnosti. U isto vrijeme, srpski mediji “skočili” su na noge zbog te mogućnosti pa se svako malo nižu naslovi kojima se vrijeđa duhovnost crnogorskog naroda.
“Udar na pravoslavlje po istom kalupu: Miraš preuzima štafetu od ukrajinskih raskolnika”, samo je jedan od naslova medija iz ove susjedne zemlje koji slikovito opisuje bojazan Srpske pravoslavne crkve za nadležnost u suverenoj Crnoj Gori.
Domaćoj javnosti je malo poznato da je patrijarh Kijevski i cijele Ukrajine, Filaret, koji crkvu predvodi u, izvjesno, uspješnoj borbi do autokefalnosti, boravio u Crnoj Gori, i to na poziv mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, Mihaila.
Te 2010. godine bili smo u istom položaju, s drugačijim “nadzornim organom” iznad glava. Njima Moskva, a nama Beograd. Poslije osam godina, Ukrajina će se osloboditi ruske duhovne dirigentske palice. Evo kako je patrijarh Filaret, tokom posjete našoj zemlji, upoređivao Ukrajinu i Crnu Goru:
„Ukrajinska i crnogorska crkva se danas nalaze u istom položaju. One su sebe proglasile za autokefalne, ali druge pravoslavne crkve, uključujući Rusku i Srpsku, ne priznaju nas kao autokefalne. Zato mnogi postavljaju pitanje imamo li pravo na autokefaliju ili ne? Ukrajinci su narod, kao što su i Crnogorci narod. Stoga imamo pravo na autokefalije svojih crkava… Dok je Ukrajina bila u sastavu ruske ili sovjetske države, onda smo bili u sastavu Ruske crkve. Tako i Crna Gora — dok je bila u Jugoslaviji, postojala je jedna crkva, a kada je Crna Gora postala država u skladu sa tradicijom i 34. apostolskim pravilom, crkva Crne Gore je postala autokefalna“, poručio je, prije osam godina, između ostalog, Filaret.
{youtube}zysrJpx7_uM{/youtube}
*[Video/YouTube: U 2:20 ukrajinski patrijarh Filaret govori o autokefalnosti Ukrajinske i Crnogorske crkve, a u 4:20 kaže da su razlozi za nepriznavanja ovih crkava “isključivo politički i da Moskva nasrće na Ukrajinu kao Beograd na Crnu Goru”; konferencija za novinare u Podgorici, 2010.]*Slobodna Evropa
Ukrajinski patrijarh Filaret (u sredini) i mitropolit crnogorski Mihailo (desno), Podgorica, oktobar 2010.
Kontakti CPC sa patrijarhom Filaretom su nastavljeni narednih godina. Posljednji susret mitropolita Mihaila i Filareta dogodio se 27. jula 2017. godine u Kijevu. Patrijarh Filaret tada je pozdravio Crnogorskog Mitropolita Mihaila, kao Arhiepiskopa sestrinske crnogorske crkve.
Autokefalnost CPC ukinuta je ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, objavljivanjem dekreta o “Ujedinjenju svih pravoslavnih crkvenih oblasti u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS)”. Međutim, većina crnogorskih istoričara smatra da je do stvarnog ukidanja došlo još 1918. odlukom Podgoričke skupštine.
Obnova CPC je formalno izvršena 31. oktobra 1993. godine na Cetinju. Za njenog prvog poglavara izabran je Antonije Abramović. Njega je nakon smrti 1996. godine naslijedio mitropolit Mihailo.
Srpska pravoslavna crkva CPC smatra “sektom”.
A, problem SPC je da svakoga ko nije poput njih proglašava izdajnikom, poručio je nedavno predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović.
“Očigledno je problem SPC da svakoga ko nije poput njih, slijepi poslušnih interesa ruskog imperijalizma, velikosrpskog nacionalizma i agresivnog svetosavlja, kojeg promoviše SPC, proglašava izdajnikom. Izdajnikom čega, izdajnikom njihovih interesa? Da taj sam. Zato što mislim da Crna Gora ne smije da slijedi ni ruski imerijalizam, ni velikosrpski nacionalizam, ni agresivno svetosavlje koje poništava crnogorski vjerski i nacionalni identitet”, poručio je Đukanović.
Takve izjave, kako dodaje, vidi kao sastavni dio repertoara kojim se na Crnu Goru obrušio i srpski patrijarh Irinej.
“Ovo su gluposti koje pokušavaju da ometu Crnu Goru na putu njene emancipacije i usvajanja standarda koji će nas učiniti sastavnim dijelom savremenog EU društva”, poručio je Đukanović.
Preporučeno
M.M.
Video