Video
Izmjene i dopune Zakona o predsjedniku najavio je poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović. On je kazao da će se promjenom tog akta urediti pozicija predsjednika države u ustavno-pravnom sistemu i „tako da više neće biti prostora za razna proizvoljna tumačenja, niti za inicijative poput ove o skraćenju mandata Skupštini“.
Mitrić upozorava da je pravo predsjednika da predloži skraćenje mandata Skupštini nadležnost koju mu garantuje Ustav članom 84, a u kojem se navodi da „na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika Skupština može skratiti mandat“.
Zakonskim normama se ne mogu mijenjati ustavne norme. To je nečuveno i ne postoji ni u najzaostalijim državama svijeta. Ne ulazim u to ko je predsjednik države, ni ko će biti sljedeći – ovdje govorim o funkciji. Oni bi takvim postupanjem pokušali da najvišoj funkciji u državi, sa najvišim legalitetom i legitimitetom – predsjedniku države – zakonom ospore njegova ustavna prava – kategoričan je Mitrić.
Ukazao je da jedino potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori, opšteprihvaćena pravila međunarodnig prava imaju primat nad domaćim zakonodavstvom, kao i da je to regulisano Ustavom.
Član 9 Ustava Crne Gore propisuje da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava, koja su sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva – pojasnio je Mitrić.
Izmjene koje „stara“ većina želi da inicira, prema riječima Mitrića, dolaze zbog odluke predsjednika države Mila Đukanovića da uputi prijedlog za skraćenje mandata Skupštini, ali i bojazni da bi mogao ukazom da raspušti zakonodavni dom.
Ustavna norma koja kaže da predsjednik države ukazom raspušta Skupštinu ima formalno-pravni cilj u redovnom postupku. Ali u situaciji kada nemamo drugog Ustavom ovlašćenog predlagača skraćenja mandata Skupštini – Vladu, jer joj je izglasano nepovjerenje, postavlja se pitanje da li ta norma može dobiti materijalno-pravne karakteristike. Ali to je druga priča, koja ima pravnog osnova – ocijenio je Mitrić.
Osvrnuo se i na prijedlog 41 poslanika da se utvrdi da li je predsjednik države Milo Đukanović povrijedio Ustav time što na konsultacije nije pozvao sve predstavnike političkih partija koje su zastupljene u parlamentu.
Podsjetio je da je i ranije kazao da je pitanje cjelishodnosti što Đukanović nije pozvao predstavnike partija koje imaju samo po jednog poslanika, ali i ukazao da su partije „stare“ većine koje imaju više poslanika same povrijedile Ustav time što se nijesu odazvali pozivu na konsultacije.
To nema veze sa ustavnošću, to ima veze sa cjelishodnošću, a i sa legitimnošću određivanja mandatara – istakao je Mitrić i podsjetio da nekadašnji koalicioni partneri nijesu ispoštovali ustavni rok od 30 dana da se dogovore oko potencijalnog mandatara.
Neopravdano se napada funkcija predsjednika države da je neustavno odbio da imenuje Miodraga Lekića za mandatara, a prenebregavaju činjenicu da oni u dogovorenom roku od 30 dana nijesu dostavili potpise kako su i najavili – rekao je Mitrić.
Preporučeno
Podsjetio je i na ustavno načelo ne bis in idem koje znači da se o istoj stvari ne može odlučivati dva puta.
