Video
U Bošnjačkoj stranci kažu da je Ustavni odbor Skupštine, na taj način, marginalizovao i diskriminisao Bošnjake koji su se prijavili na konkurs. Iz te partije poručuju da nijesu sigurni da će predložene kandidate Skupština izabrati.
U Bošnjačkoj stranci kritikuju što među predloženim kandidatima za sudije Ustavnog suda nema pripadnika njihovog naroda. Smatraju da su predstavnici manjina isključeni i pozivaju Skupštinu da ne podrži listu koja je prošla Ustavni odbor.
“Nijesam siguran da ovakav sastav koji je predložio Ustavni odbor može dobiti potrebnu većinu na plenumu. Ostaje da vidimo, ne želim da prejudiciram. Poslata je veoma ružna poruka da građanska država, kakva je Crna Gora ne želi da baštini tu multikulturalnost sa čime se mi ponosimo. Kakvu poruku šaljemo, ako neki narod, koji čini skoro jednu četvrtinu Crne Gore,nema mogućnost da bude dio ključnih institucija u pravosuđu”, naglašava portparol Bošnjačke stranke Adel Omegarić.
Među članovima Ustavnog odbora Skupštine nema poslanika Bošnjačke stranke, zbog čega nijesu mogli da ukažu na, kako tvrde, kršenje Ustava.
“Prije 20 dana, birali smo članove Sudskog savjeta gdje nije prošao nijedan pripadnik manjinskih naroda. Imali smo i dopunu Tužilačkog savjeta gdje, takođe, nijesu zastupljeni pripadnici manjina. Među sudijama Vrhovnog i Apelacionog suda nemate manjine. Da li je to Crna Gora za koju smo se borili 2006. godine?
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić objašnjava da Ustav, u članu 153, ne precizira da manjine moraju dobiti mjesto u najvišim sudskim instancama, već propisuje da sudija tog suda može biti istaknuti pravnik sa najmanje 15 godina radnog staža. Ipak, navodi kako se podrazumijevalo da, osim u zakonodavnoj i izvršnoj, manjine moraju biti zastupljene i u najvišim sudskim instancama.
“Slobodno je sve što po Ustavu nije zabranjeno. Po crnogorskom Ustavu nije zabranjeno da pripadnici manjinskih naroda budu članovi sudskih organa. Praksa je bila, i u vrijeme mog rada, da smo imali predstavnike manjinskog naroda iz Bijelog Polja. To je bilo u Vrhovnom i u ostalim sudovima”, ističe Mitrić.
Ukoliko Ustav tumačimo u užem smislu, ne možemo tvrditi da je povrijeđen, jer među predloženim kandidatima nema Bošnjaka.
“Širim tumačenjem, ako bi se pod državnim službama i državnom vlašću, tretirala i sudska vlast, onda bi manjine imale pravo na zastupljenost i u sudovima”, objašnjava Mitrić.
Ukazuje i da Ustavni odbor nije pravično predlagao kandidate za sudije Ustavnog suda.
“To dokazuju potpuno suprotni predlozi. Jedni predlažu svoje, drugi svoje kandidate. To znači i da je politika, čak i u sudstvu, jača od zakona i od Ustava, jer političari predlaže i usvajaju odluku o sudijama ustavnog suda”, poručuje Mitrić.
Preporučeno
Da li će sudije Ustavnog suda, na predlog resornog odbora, postati Ilija Vukčević, Snežana Armenko, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić, odlučiće poslanici na sjednici 21. oktobra.
