Video
“Vlada, premijer i njeni članovi mogu podnijet ostavke. To propisuje Ustav, ali odmah ispod tog člana Ustava ima i onaj drugi koji kaže da ostavka predsjednika vlade znači ostavka cijele vlade. E tu je pravna praznina. Po mom sudu, sljedeći stav je trebao da bude “u slučaju ostavke predsjednika vlade obavezni su opšti parlamentarni izbori”. To praksa pokazuje u uporednom pravu – ako predsjednik padne, pada cijela vlada, raspisuju se izbori, a ta vlada koja je pala obavlja tehničke poslove do izbora nove vlade”, kaže Mitrić.
Ovako, smatra Mitrić , parlamentarna većina može promijeniti predsjednika Vlade i ako nema izbora.
“Kod ove naše konkretne situacije – predsjednik države predlaže mandatara, Skupština bira Vladu i njen program na predlog mandatara. Ako nema izbora, kao sada, nego dođe do promjene većine, onda po tumačenju predsjednik države mora da predloži mandatara, bez obzira što nije bilo izbora ali onoga koji ima 41 potpis poslanika”, precizira Mitrić.
Dakle, iz navedenih tumačenja jasno je da parlamentarna većina može promijeniti premijera bez izbora i to tako što će predsjedniku Crne Gore dostaviti ime novog mandatara i 41 potpis poslanika za njegovu podršku. U tom slučaju Predsjednik Crne Gore mora poštovati volju većine i dati mandat novom predlogu većine.
Uostalom takva rješenja su već postojala u crnogorskoj praksi i to u slučaju pokojnog premijera Željka Šturanovića kao i promjena kada je za novog premijera određen Igor Lukšić sa istom parlamentarnom većinom i bez izbora.
S obzirom na to da nije samo Vlada u krizi već i Skupština, Mitrić smatra da je napravednije da se da rok DF-u da prekine bojkot Skupštine, te da Predsjednik CG, ukoliko DF ne dođe do tog roka raspiše izbore.
“Bilo bi najpravednije, bez obzira na sve, “najpravnije” i u duhu parlamentarne demokratrije i Ustava, ako se u određenom roku DF ne vrati u Skupštinu da Predsjednik države raspiše parlamentarne izbore. On ima pravo na to i po Ustavu i Zakonu o predsjedniku”, rekao je Mitrić.
Preporučeno
