Video
“Francuska, Njemačka, Holandija, Španija i ukupno desetak članica Unije sazvale su sastanak da bi se razmotrila ključna pitanja mogućeg ulaska novih članica”, piše Pais.
Krupan kamen nedoumice je, objašnjavaju mediji i analitičari u EU, kako ugraditi tako veliku poljoprivrednu zemlju poput Ukrajine u budžetsko subvencionisanje evropske poljoprivrede, jer će nova veoma velika sredstva biti nužna za pomoć ukrajinskoj poljoprivredi.
A već među članicama Unije ima nezadovoljstva i bune zbog otvaranja EU tržišta za jeftine žitarice i druge ukrajinske prozvode, jer se to vidi kao nelojalna konkurencija poljoprivrednicima Unije.
Drugo bitno pitanje je kako EU sa recimo 35 članica može funkcionisati kad je sistem odlučivanja, uz mogućnost veta, već sa 27 članica doveo u pitanje i blokirao neke važne odluke u ravni Unije, posebno oko spoljne politike i imigracije.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, u kojem su šefovi država ili vlada EU, potvrdio je to sažimajući raspravu vođa Unije prošlog petka i podvukao da se od Ukrajine, kao i od drugih kandidata za članstvo u EU traži da sprovedu nužne reforme, prvenstveno kad je riječ o razdvajanju ovlašćenja ustanova vlasti, nezavisnosti pravosuđa i suzbijanju korupcije.
Mišel je naglasio da se “istovremeno od zemalja Evropske unije očekuje da obezbijede sopstvenu sposobnost prijema, ugrađivanja (novih članica), a to znači da se tačno utrvrdi i nađu odgovori na posljedice proširivanja”.
A to su, po riječima predsjednika Evropskog savjeta, “postupak odlučivanja, kao i kako će EU kao cjelina obezbijediti finansiranje proširivanja, dakle solidarnost”.
“To je teška rasprava s različitim polazištima”, kazao je Mišel, a evropski diplomatski izvori su objasnili da se članice Unije “lome” oko cijene koja se mora finansijski i politički platiti za otvaranje vrata novim članicama i nužnosti da se naročito Ukrajina ne prepusti hirovitom okončanju rata s Rusijom, kao i da Zapadni Balkan ne ostane geopolitička i politička “siva zona” prepuštena mogućem uplivu drugih svjetskih činilaca, Rusije, Kine, možda i Turske.
Ambasador Lars Danijelson, ključni zvaničnik upravo okončanog švedskog predsjedavanja poslovima Unije, je predočio da je “najvažnije pitanje kako ćemo mi biti sigurni da je EU spremna, u stanju da primi nove članice”.
Danijelson je ocijenio da je dosadašnja rasprava bila previše usmjerena na mijenjanje temeljnog akta EU u tom cilju.
On je rekao da je važnije da se promjene politike EU, naročito budžetsko subvencionisanje poljoprivrede EU, solidarnost u pomoći članicama da dostignu nužni nivo razvitka i funkcionisanje institucija.
Mond je ranije pisao da su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc ključna otvorena pitanja proširivanja razmotrili “u četiri oka”.
Francuski zvaničnici su objasnili da novo članstvo može značiti da se ne ugrađuje u sve strukture i sisteme odlučivanja, već da to može biti “više opcija”, dakle ulazak ne u sve, već u neke sektore, kao što i sad nisu sve članice Unije u šengenskom prostoru bez unutrašnjih granica ili monetarnom sistemu eura.
Predsjednik Evropskog savjeta Mišel je od članica Unije zatražio da se “utvrdi radni plan za moguće učlanjenje Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana”.
Mišel je upozorio da se “ne smije čekati sve do posljednjeg trenutka, decembra, kad vođe EU moraju na osnovu izvještaja Evropske komisije da odluče o pokretanju pregovora o članstvu s Ukrajinom”.
To znači, ukazao je on, “kako poglavito da odluče kako bi se moglo obezbijediti finansiranje i izbjeći da se ispostavi da imamo veliki problem sposobnosti ugrađivanja novih članica”.
Preporučeno
Visoki predstavnik EU Žozep Borelj je sve ove nedoumice sažeo u poruku da “Evropska unija mora mnogo dublje da razmisli koje su joj strukture nužne da bi preživjela u svijetu koji postavlja velike izazove”.
