Video
U obrazloženju grupe NVO koje su predložile izostavljanje prikupljanja ovih podataka navodi se da pitanja o etničkoj pripadnosti, vjerosipovjesti i maternjem jeziku mogu u aktuelnoj društvenoj atmosferi uticati negativno na kvalitet ostalih podataka.
Sa takvom ocjenom predlagača nijesu saglasni predstavnici resora Milojka Spajića i Monstata.
U obrazloženju odluke da ne prihvate prijedloge ovih organizacija navode da bi “izostavljanje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku, dovelo do međusobne neusklađenosti i nepovezanosti sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, što bi bilo suprotno sa Pravno–tehničkim pravilima za izradu propisa”.
Predlagači (DAMAR, CDT, StarsUP, CEDEM, Juventas i CeMI) su, naime, smatrali da je njihov prijedlog usmjeren i na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav Crne Gore. Njime se, kako podsjećaju u obrazloženju, ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države, izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana.
Podsjećaju kako podatke o nacionalnoj pripadnosti ne prikupljaju Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Švajcarska, Luksemburg, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island, dok se podaci o vjerskoj pripadnosti ne prikupljaju u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Belgiji, Holandiji, Luksemburgu, Austriji, Poljskoj, Španiji, Sloveniji…
“Podatke o jeziku ne prikupljaju Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island, Sjedinjene Američke Države”, piše u obrazloženju predlagača.
U obrazloženju grupe NVO koje su predložile brisanje 2021. godine iz naslova i teksta Nacrta zakona, između ostalog, podsjeća se na preporuke Ekonomskog komiteta Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), prema kojima popis stanovništva nije preporučljivo sprovoditi u nestabilnoj društveno-političkoj i epidemiološkoj situaciji.
Ukazuju na član 77 tih preporuka iz prošle godine, u kojem se navodi da je “veoma važno da se vrijeme organizovanja popisa ne preklapa sa važnijim političkim dešavanjima, kao što su kampanje za nacionalne i/ili lokalne izbore, jer stanovništvo može pomiješati ta dva događaja, što može uticati na njihovu spremnost da učestvuju u popisu”.
“U ovom članu je naglašeno da je veoma je važno da se Popis NE SPROVODI u periodu političke i društvene nestabilnosti, sa naglaskom da sigurnost popisivača može biti ugrožena u periodu društvenih i političkih tenzija, zbog čega je došlo do odgađanja popisa u više država, uključujući i neke države regiona kao što je npr. Srbija”, podsjećaju predlagači u obrazloženju.
Preporučeno
Oni su podsjetili i na nepovoljnu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, pa ističu da su zbog cjelokupne situacije saglasni sa stavom Komisije za rukovođenje, pripremom i reazlizacijom popisa (Monstat, 2021), da se Popis može organizovati najranije u oktobru 2022.
