Video
Funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović u petak je na sjednici skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, tokom rasprave o opozivu crnogorskih ambasadora iz više država, neprimjerenim komentarima na račun naše ambasadorke u Njemačkoj Vere Kuliš u više navrata doveo u pitanje njen integritet, ne samo kao diplomatkinje, već i kao žene, pored ostalog poručujući da „iz razloga poznanstva s njenim mužem“ nije „objavio nedostojno ponašanje jednog diplomate“. Ukazao je na njene prijateljske relacije sa jednim njemačkim političarem, a odgovarajući na primjedbe poslanice DPS-a Aleksandre Vuković na njegove izjave o Kuliš, zaprijetio je da ako „nastavi sa provokacijama“ biće spreman da sve što ima objavi u medijima.
Tišina
Radunović nije objasnio što to ima kompromitujuće na račun Kuliš čime joj prijeti.
Ona ga je u subotu pozvala da „umjesto podvala i izmišljotina, javno“ kaže sve.
– Pozivam poslanika Radunovića, i sve druge, da ih ne ograničava džentlmenstvo ili bilo što drugo i da, umjesto spinovanja, bez odlaganja javno iznesu sve što imaju na račun mog predstavljanja države Crne Gore, kao i o mojim „porodičnim“ i/ili drugim vezama sa njemačkim adresama – kazala je ona za Pobjedu.
Istakla je i da se pita što bi tek pričao da nije „džentlmen“ i da ne poznaje njenog supruga.
– Političko i ljudsko nevaspitanje ,,džentlmena“ Radunovića, naročito njegove mizogine insinuacije, nedostojne su bilo koga, a kamoli jednog poslanika Skupštine Crne Gore – poručila je ona.
Radunović joj nije odgovorio. Ćuti. A ćuti i crnogorska javnost. Poslanice i poslanici, ministri i ministarke, borkinje za ženska prava i ostali aktivisti nevladinog sektora, ombudsman…
Na reakciju ih nije ponukao ni Radunovićev sramni govor, ali ni odgovor Kuliš na njegove insinuacije.
I nije prvi put da naša javnost prećuti odvratne udare na žene iz javnog života.
Mehmed Zenka, kao ministar ljudskih i manjinskih prava, reagovao je na takve ispade. I sada poručuje da je to što je kazao Radunović „apsolutno neprihvatljiv rječnik“.
– Jednostavno, iz dna duše osuđujem ovakve i slične izjave. Pravom muškarcu ne dolikuju ovakve opaske koje duboko povređuju čast i moral jedne žene – upozorio je Zenka.
Za razliku od Zenke, predsjednica skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić (Ura) u Radunovićevoj izjavi ne vidi samo atak na ženu, već ona, kako kaže, „otkriva još jedan naš mentalitetski problem – sklonost da zato što nekoga poznajemo ne reagujemo institucionalno“.
– To onda više nije problem samo rodne ravnopravnosti i ne bih ga smještala u taj domen, iako tako djeluje. To je prosto pitanje da li naši privatni odnosi treba i smiju da kontaminiraju naše javno djelovanje – rekla je Jelušić.
Ističe da osuđuje Radunovićevu izjavu „zbog onoga što ona pokazuje – jedan krajnje pasivan položaj žene koji je karakterističan za patrijarhalno društvo u kojem se žena doživljava kao neko kome je potreban branič nje i đeteta“.
– Napredak Crne Gore na polju demokratizacije i evropske integracije pokazaće se upravo u načinu na koji će se politika i politički čimbenici odnositi prema ženama – naglasila je Jelušić, uz konstataciju da je „političko nasilje nad ženama vidljivo na svakom koraku“.
Odbor za rodnu ravnopravnost neće reagovati na Radunovićeve komentare o Kuliš, jer to, kako nam je objasnila Jelušić, nije praksa u Skupštini.
Dvostruki standardi
Nažalost, u više navrata do sada, nedvosmisleno se pokazalo da je u crnogorskom društvu, već neko vrijeme, praksa da se reaguje selektivno na napade na žene iz javnog života. Kao da je društveno prihvatljivo postalo da su na udaru šovinista i mizogina žene koje se na bilo koji način mogu povezati sa bivšom vlašću. One su postale legitimna meta.
Jedna od tih meta jedina je na sjednici skupštinskog odbora u petak stala u odbranu Vere Kuliš. Aleksandra Vuković bezuspješno je pokušala Radunoviću da objasni da je njegova izjava skandalozna i neprihvatljiva. Upozorila je da ne treba dozvoliti da način komunikacije kakav baštini Radunović postane praksa u crnogorskom parlamentu i pozvala je predsjednika Odbora Miodraga Lekića (lista „Za budućnost Crne Gore“) da reaguje, što on nije učinio.
– Svi mi imamo neke prijateljske odnose. Ne vidim zašto bi to opterećivalo moje ili vaše političko djelovanje. Ne mislite da je njemačka parlamentarna kultura pala na te grane da jedan tako visoko pozicionirani političar može da padne toliko nisko da svoje političko i diplomatsko djelovanje usmjerava prema svojim prijateljskim ili neprijateljskim odnosima prema određenim ambasadorima – istakla je ona.
Radunović se zatim obrušio na nju prijetnjom da ako nastavi da brani Kuliš, onda će on objaviti sve što ima.
Incidenti poput ovog, ističe za Pobjedu građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković, ukazuju na društvo koje karakteriše muška dominacija i suštinska rodna neravnopravnost. Objašnjava da se ta neravnopravnost ukriva „pod plaštom emotivne brige muškaraca o stanju, zdravlju, moralu, ugledu, sposobnostima, karakteru žena“…
– Dvostruki standardi u kojima muškarac pokazuje da vlada, dominira datom situacijom. Pokušaji da se žena navodno emotivno i moralno zaštiti eventualnih posljedica javne debate i polemike nijesu ništa drugo do marginalizacija i prepreka za njihovo veće i ravnopravno učešće u javnom životu. To je i potvrda da se u profesionalnom smislu žene ne doživljavaju jednako kao muškarci, prema kojima se podrazumijeva da ne treba imati, ni u politici, nikakvih emotivnih pošteda – kategoričan je on.
Ovaj i slični primjeri poznati i u evropskoj i američkoj politici, naglašava naš sagovornik, ukazuju na ozbiljne nedostatke političke kulture i na objektivnu potrebu rodne transformacije i preispitivanja cijelog društva.
– Vera Kuliš je dostojanstveno odbacila pokušaj da se prema njoj drugačije postupa samo zato što je žena i (nečija) supruga. Javno je oslobodila sve muškarce uloge tradicionalističkog i zatrovanog džentlmenstva. Pozvala je sve muškarce, uključujući i seksističke frajere sa emocijama, da bez ijedne emocije iznesu sve što imaju na račun njenog rada. Njen odgovor me podsjetio na onaj damski i zasluženi šamar Nataše Kandić, hrabre aktivistkinje za ljudska prava, koja je na beogradskom Trgu Republike branila svoj integritet i dostojanstvo i tako se spasila linča mase – zaključio je Zeković, dugogodišnji borac za ljudska prava.
Jezik ulice
Javni diskurs, ističe srpska borkinja za ljudska prava dr Zorica Mršević, iz Instituta za društvene nauke, srozan je na čitavom Balkanu i upozorava da svi moraju da shvate da u konkretnom slučaju nije napadnuta samo jedna osoba, jedna žena, već je „u pitanju manir, tip ponašanja koji pogađa sve žene“.
– To je poruka – nije tebi mjesto u javnosti, nije tebi mjesto na funkciji, ti si samo jedna žena, slab igrač, neko koga možemo da oduvamo kad hoćemo. Vi žene sjedite po strani i budite eventualno navijačice – objašnjava ona suštinu Radunovićevih poruka.
On, ističe naša sagovornica, ženu tretira kao vlasništvo nekog muškarca, što jasno pokazuje konstatacijom da poznaje muža ambasadorke, pa zbog toga neće da iznese to što bi imao o njoj.
– Ovakve izjave odražavaju stav govornika prema ženama koje on omalovažava i izlaže poruzi, mržnji na način na koji jedan muškarac to nikada ne bi uradio drugom muškarcu. Ako se već pozvao na džentlmenstvo, onda mu moramo reći otvoreno – ne da nijesi bio džentlmen, nego nijesi bio prosto ni prosječno pristojan – poručila je Mršević.
Kategorična je da društvo mora da reaguje na ovakve ispade, jer u protivnom „dolazimo u situaciju da se normalizuje govor mržnje, da svaku ženu isprozivamo zašto tako izgleda, što je rekla, da li je njen život bio moralan, kakva je roditeljka“…
– Žene su u javnosti izložene brutalnijem vidu napada od neistomišljenika nego muškarci. Njima se zamjeri da su izdajnici, lopovi, da možda nijesu dovoljno patriote, ali se nikada nešto iz njihovog privatnog života ne zamjera iz razloga prećutne muške solidarnosti – upozorava Mršević.
Naša sagovornica poziva, pogotovo političarke, da reaguju na svaki govor mržnje u Skupštini i osude ga.
– Možemo da ne budemo saglasni, da budemo ljuti protivnici, ali dijalog moramo da vodimo na uljudan način – ističe ona.
Žali što se i u crnogorski parlament, kako kaže, uselio jezik ulice.
Preporučeno
– Uvijek nam je ovdje bilo uživanje gledati prenose vaše Skupštine. Govor s uvažavanjem i argumentima, često smo diskutovali koja je to razlika u odnosu na naš parlament gdje dijalog liči na ulicu, pijacu, kafanu – zaključuje Mršević.
