Video
To su “Vijestima” rekli juče iz kabineta premijera Milojka Spajića, odgovarajući na pitanje: kako gledaju na stav šefa diplomatije Hrvatske Gordana Grlić Radmana – da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora'”, da to nije otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”, kao i da je “sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno”. “Vijesti” su ih pitale i hoće li preduzeti nešto povodom njegovih ocjena, ako hoće – šta, a ukoliko neće – zašto.
Iz kabineta predsjednika Vlade navode da su dobrosusjedski odnosi među prioritetima izvršne vlasti, “kako zbog prosperiteta regiona, tako i zbog usvajanja temeljnih vrijednosti Evropske unije”. U tom smislu, kažu, smatraju da je izuzetno važno do kraja istražiti ratne zločine, “na šta nas, u konačnom, obavezuje i vladavina prava”.
“Crna Gora želi pravdu za sve žrtve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava, u skladu s međunarodnim pravom”, saopštili su listu.
Iz Spajićevog kabineta podsjećaju da ratni zločini ne zastarijevaju, odnosno da “zbog svoje specifičnosti nadilaze vrijeme u kojem sudionici govore o njima”.
“Jasno je da ako postoje svjedočanstva o ‘Lori’, ne možemo govoriti da taj zatvor nije postojao, niti zanemariti svjedočenja o crnogorskim državljanima koji su tamo zarobljeni i ubijeni, a ti slučajevi nikad nijesu procesuirani. Crna Gora očekuje da nadležne institucije u međusobnoj saradnji riješe i ova pitanja. S tim u vezi, ohrabrujemo hrvatsko i naše državno tužilaštvo na još bližu saradnju kako bi svi počinioci krivičnih djela bili procesuirani, a pravda za sve bila zadovoljena”, poručili su.
Grlić Radman je u intervjuu “Vijestima”, objavljenom prekjuče, negirao da je postojao splitski logor “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz tzv. nikšićko-šavničke grupe. Naveo je da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora'”, da to nije otvoreno pitanje, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.
“Sve oko događanja u zatvoru u ‘Lori’ je procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati”, izjavio je Grlić Radman, na odgovarajući na dodatna pitanja lista – šta je “Lora” ako nije logor, te kako rasvjetljavanje stradanja ljudi koji su bili ratni zarobljenici – a koji su, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja – može biti “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.
Prema podacima crnogorskog Udruženja učesnika ratova, od 1990. godine je u “Lori” ubijeno 14 pripadnika bivše JNA iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, koji su zarobljeni na hercegovačkom ratištu 1992. Županijsko državno tužilaštvo u Splitu pokrenulo je krajem 2011. istragu o ubistvu grupe zarobljenika, pripadnika pomenute grupe, ali taj slučaj još nije dobio epilog na sudu. Crnogorsko državno tužilaštvo je prije više od deceniju ustupilo Hrvatskoj obimnu dokumentaciju u vezi s tim slučajem.
Grupa nevladinih organizacija iz Crne Gore i Hrvatske negodovala je prekjuče zbog izjava Grlić Radmana, nazivajući ih netačnim. Oni su rekli da je tačno je da je pravosnažnim presudama utvrđeno kako su pripadnici 72. bojne vojne policije hrvatske vojske, civile i ratne zarobljenike dovedene bez ikakvog pravnog osnova ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do smrti nekih od njih, ali da nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u “Lori”.
Preporučeno
“Upozoravamo na zakašnjeli postupak stradanja crnogorskih ratnih zarobljenika, uprkos postojanju svjedočenja o tome da su se zločini nad njima dogodili”, poručili su, dodajući da žale što Grlić Radman, “umjesto ohrabrenja na nastavak procesuiranja zločina”, svojim izjavom “pokušava da utiče na rad nadležnih institucija”.
