Video
O tome su ih, nakon gotovo dva dana pokušaja da dobiju pomoć od Ambasade Crne Gore u Italiji, Ministarstva vanjskih poslova i kabineta predsjednika države, večeras obavijestili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića.
Prema informacijama koje su “Vijesti” dobile od crnogorskih državljana koji se nalaze na Siciliji, nakon otkazivanja letova oko tridesetak njih ostalo je u Italiji bez mogućnosti da se vrati u Crnu Goru.
Njihov let za Podgoricu, planiran za 11. avgust, otkazan je, a aviokompanija im je obezbijedila smještaj za jednu noć. Nakon što su narednog jutra morali da napuste hotel, dio putnika, među kojima su i porodice sa djecom, ostao je bez smještaja i jasne alternative za nastavak puta.
Podgoričanka Marija Bulatović, koja je na odmoru bila sa kumom i troje djece, kazala je da je nakon brojnih bezuspješnih pokušaja da dobije pomoć nadležnih večeras kontaktirala šefica kabineta premijera Tanja Musterović.
“Ispričala sam joj što se dešava i moram reći da je bila krajnje korektna i strpljiva. Rekla mi je da zove u ime predsjednika Vlade i da će učiniti sve da nam pomognu. Pozvala me ponovo nakon vrlo kratkog vremena i zaista nam ulila nadu da ćemo sjutra krenuti kući, kao što su nam obećali. To je prvi put od 11. avgusta uveče da smo dobili neku nadu da bi naša situacija, koja nije ni najmanje naivna, mogla da se riješi”, kazala je Bulatović.
Prema njenim riječima, nakon razgovora sa predstavnicima Spajićevog kabineta kontaktirao ih je i službenik Ambasade Crne Gore u Italiji, koji im je takođe kazao da će biti organizovan prevoz.
“Ostaje nam da se uzdamo u to i da čekamo da vidimo što će nam sjutra javiti. Najiskrenije se nadam da ćemo uskoro pronaći rješenje i da će se situacija konačno pomjeriti s mrtve tačke, odnosno da će biti onako kako su nam obećali iz kabineta premijera Spajića i da ćemo konačno krenuti odavde”, rekla je ona.
“Tražili smo samo prevoz do aerodroma sa kojeg možemo da poletimo”
Bulatović je ispričala da su ona i ostali putnici gotovo dva dana pokušavali da dobiju konkretnu pomoć crnogorskih institucija.
Kazala je da je Ambasadu kontaktirala na preporuku zaposlenih u hotelu u kojem ih je aviokompanija smjestila nakon otkazivanja leta.
“Razgovarala sam sa čovjekom iz Ambasade, za kojeg sam razumjela da je ambasador. Kada sam objasnila situaciju, pitao me: ‘Pa što mislite, treba ja sada da pošaljem avion za vas?'”, tvrdi Bulatović.
Kako je navela, putnici nijesu tražili da država organizuje poseban let, već prevoz do bilo kojeg grada ili aerodroma sa kojeg bi mogli da nastave put ka Crnoj Gori.
“Rekla sam – organizujte nam makar kombi do Rima, Napulja, Milana, bilo gdje odakle možemo da poletimo za Podgoricu ili Tiranu. Spremni smo da se vozimo cijelu noć. Problem je što su autobusi i vozovi puni i nijesmo mogli ni da kupimo karte”, kazala je ona.
Posebno teška situacija, tvrdi, bila je zbog toga što je sa njima troje djece, dok njena kuma prima biološku terapiju i citostatike i trebalo je da nastavi liječenje po povratku u Crnu Goru.
“Kuma je trebalo da primi terapiju, djeca su sa nama, a nijesmo znali ni gdje ćemo da spavamo. Smještaj je izuzetno skup, a gotovo ga i nema”, rekla je Bulatović.
Navela je da su se obraćali Ambasadi, Ministarstvu vanjskih poslova i kabinetu predsjednika države, ali da od njih, kako tvrdi, nijesu dobili konkretnu pomoć.
Bulatović je kazala da ju je posebno revoltirala reakcija iz kabineta predsjednika države, odakle joj je, kako tvrdi, umjesto konkretne pomoći proslijeđeno zvanično saopštenje u kojem se navodi da su nadležni zbrinuli crnogorske građane.
“Mnogo im je žao, ali kažu da su se oni pobrinuli za svoje građane. Kako ste se pobrinuli kad smo mi na ulici? Samo mi recite kako ste se pobrinuli kad smo mi na ulici?”, rekla je ona.
Kako je navela, upravo ju je najviše pogodilo to što su institucije javno saopštile da prate situaciju i brinu o građanima, dok ona i ostali putnici, među kojima su i djeca, nijesu imali ni organizovan prevoz ni izvjestan smještaj.
“Koju situaciju prate? Kako je prate? Kažu da su im građani bitni, da su se zauzeli za nas, a mi se pitamo kako se brinu o svojim građanima ako smo sa djecom ostali bez smještaja i nemamo način da napustimo Kataniju? Nama je bio potreban samo prevoz od tačke A do tačke B, do aerodroma sa kojeg možemo da krenemo kući”, kazala je Bulatović.
Ona je rekla da je situacija za grupu crnogorskih turista tokom prethodna dva dana bila izuzetno iscrpljujuća i da su, osim neizvjesnosti oko povratka, bili suočeni i sa visokim troškovima smještaja i hrane.
“Mislila sam da će se ovakva stvar odmah riješiti i da će država stati iza svojih građana, kao što je Srbija stala iza svojjih, ili kao što se Vlada pobrinula za crnogorske građane koji su početkom godine bili u Dubaiju. Kada sam to rekla ovom gospodinu iz Ambasade, rekao mi je – ‘Dobro, to je druga situacija’. A to što smo mi sa djecom na ulici, to nije druga situacija?”, pitala je ona.
Nakon večerašnjeg poziva iz kabineta premijera Spajića, kaže, prvi put vjeruju da bi problem mogao biti riješen.
“Sada imamo obećanje da će nam biti obezbijeđen prevoz. Nadamo se da ćemo sjutra konačno krenuti”, zaključila je Bulatović.
Problemi u vazdušnom saobraćaju na Siciliji počeli su nakon što je Etna 6. avgusta ušla u novu intenzivnu eruptivnu fazu, praćenu izbacivanjem lave i velikih količina vulkanskog pepela. Italijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV) zabilježio je eruptivni oblak visok oko pet kilometara, dok se pepeo narednih dana, u zavisnosti od vjetra, širio iznad istočne i južne Sicilije.
Zbog vulkanskog pepela, koji predstavlja ozbiljan rizik za avionske motore, saobraćaj na aerodromu Katanija-Fontanarosa od 7. avgusta više puta je ograničavan ili potpuno obustavljan, a zabrane su produžavane u zavisnosti od aktivnosti vulkana i pravca kretanja oblaka pepela.
U noći između 11. i 12. avgusta sve operacije privremeno su obustavljene i na aerodromu Komizo, drugom aerodromu na jugoistoku Sicilije.
Preporučeno
Do 12. avgusta, prema podacima italijanske agencije ANSA, zbog erupcije je bilo otkazano oko 700 letova, dok su desetine hiljada putnika bile pogođene otkazivanjima, kašnjenjima i preusmjeravanjima.
