On je u intervjuu za Radio Bar najavio da će Bar dobiti moderan akvatik centar kao i žičaru.
RB/BI: Povoda za razgovor sa predsjednikom barskog lokalnog parlamenta, bez ikakve sumnje, uvijek ima, a posebno na kraju kalendarske godine, kada se pravi presjek i rezimiraju rezultati. Dakle, da li je 2024. bila uspješna s aspekta rada i učinkovitosti Skupštine opštine Bar?Nenezić: Na početku bih se složio s Vama da zaista tema za razgovor s nekim ko pokriva funkciju predsjednika SO Bar, nezavisno od toga ko je ta osoba, uvijek ima. Tokom ove dvije godine mandata, imali smo najmanje 23 povoda i razloga za te razgovore i emisije, a nažalost, nije ih bilo. Ali, evo u smiraj ove 2024. godine došli smo do toga da napokon razgovaramo i na talasima Radio Bara o onome što je predmet rada SO Bar, onoga što treba da zanima sve građane Bara i, na neki način, onoga što građanima Bara treba da pomogne da dobiju što više pouzdanih, tačnih informacija, kao i da se najavi sve što je od vitalnog značaja za njihov život. U protekloj godini imali smo ukupno devet, a sa ovom godinom, 24 sjednice od početka mandata ovog saziva skupštine. Samo u prošloj godini usvojeno je 70 odluka, opet ponavljam, koje utiču na život naših građana.
RB/BI: Osvrnimo se sada na statistiku, nerijetko kvalifikovanu kao ne posebno zanimljivu nauku, ali i varijabilnu, mada su rezultati dobijeni primjenom tih karakterističnih metoda itekako egzaktni i daju jasnu sliku. Koje odluke su najvažnije? Zamoliću Vas da napravite poređenje u odnosu na 2023. godinu?
Nenezić: U 2023. godini smo imali 12 sjednica i usvojeno je ukupno 103 akta, odluke koje određuju i uređuju život u opštini Bar. U 2024, zaključno sa 24 sjednicom, koja je na programu od četvrtka, usvojeno je 70 odluka. Na ovoj sjednici nas znatno više očekuje, a ono što prednjači su usvajanje Odluke o budžetima za 2024, sada za 2025. godinu, kao i Odluka o rebalansu Budžeta koji smo imali prije nepuna dva mjeseca na programu rada Skupštine gdje su, prije svega, opredijeljena i usmjerena sredstva ka realizaciji velikog broja kapitalnih investicija koje nas očekuju mahom u 2025. godini. Pored svih ovih akata, neophodnih za funkcionisanje grada, održane su i neke od tematskih sjednica koje su se ticale i problema u našem gradu. Održali smo, tako, nekoliko vanrednih zasjedanja lokalnog parlamenta od početka mandata, vezano za spornu kupovinu feribota „Francesca“ od strane Barske plovidbe, potom one koja se ticala problema koje smo imali oko stabla Stare masline, te zagađenja prouzrokovanog fekalnim vodama u naselju Šušanj/Ilino, do priče o potencijalnoj izgradnji LNG terminala, kao i sijaset odluka koje su bile sastavni dio rasprava. Ono što smo planirali u ovom mandatu, bile su i sjednice Otvorenog parlamenta (održali smo ih ukupno osam). Na njima smo se bavili aktuelnim problemima, donošenjem konkretnih zaključaka koji su, iako neobavezujući, doveli do nekih promjena i uticali na odluke koje su se potencijalno, u pojedinim slučajevima, već donosile na nekim redovnim zasijedanjima.
RB/BI: Slovite za vrlo odgovornog i ažurnog predsjednika SO Bar. Odluke se usvajaju relativno brzo, ne dozvoljavate rasplinjavanje, nesuvisle komentare u vezi sa predlozima, rasprave su konstruktivne. Moram Vas, kao neko ko uz još nekoliko kolega iz Radio Bara, prati sjednice, pohvaliti. Kako ste to uspjeli?
Nenezić: Negdje sam, stupanjem na funkciju predsjednika SO Bar, zaista imao želju da se nešto popravi, inovira… Prije svega, po pitanju dostupnosti SO kao organa, građanima. Upravo odatle je proistekla želja da se formira njen neformalni oblik – Otvoreni parlament, gdje smo se zaista bavili problemima, po prvi put dajući mogućnost i priliku građanima da istupe javno za govornicom i otvoreno kažu sve što žele. Posebno me raduje činjenica da smo imali tematske sjednice i, nakon toga, organizovali posjete lokalnom parlamentu od strane školskih parlamenata. Dolazili su kod nas predstavnici osnovnih i srednjih škola, bavili smo se problemom i vršnjačkog nasilja, problemom pronalaženja adekvatnog prostora u kojem bi se odvijele aktivnosti mladih angažovanih na raznim projektima. Tokom tih druženja otvoreno smo razgovarali o svemu onome što mladi očekuju od svog grada a, na drugoj strani, i o onome što oni treba da pruže mjestu u kojem rastu i formiraju se. Mislim da smo na taj način povećali vidljivost rada Skupštine, što vrlo jednostavno možemo ispratiti ako kontrolišemo broj pregleda zasjedanja lokalnog parlamenta na YouTube kanalu. Nadam se da smo probudili želju kod građana da prate sjednice, posebno jer su postali svjesni da donekle, svojim mišljenjem, mogu da utiču na odluke koje se donesu. Naravno, Skupština je na neki način političko tijelo, politički poligon. Dešavaju se situacije da se skrene sa teme dnevnog reda, ali ono što negdje i karakteriše ovaj mandat (nije na odobravanje svih odbornika) su, možda, malo duža zasjedanja parlamenta. To se, međutim, dešava upravo zbog želje da se donešene odluke što prije mogu implementirati.
RB/BI: Jeste li zadovoljni radom Skupštine opštine Bar, u smislu odnosa među odbornicima, njihovim međusobnim uvažavanjem?
Nenezić: Ponavljam, samo zasjedanje Skupštine je politički poligon. Ono što raduje je da je bilo odluka koje su donijete jednoglasno, odluka koje su proizašle iz konstruktivne diskusije, gdje smo se trudili da ne određujemo ko je kriv, a ko nije, već da donesemo Zaključak i Odluku kojom možemo popraviti situaciju, zavisno od teme kojom smo se bavili. Treba pohvaliti je rad organa Skupštine, svih Odbora. Ono što smo na početku 2024. godine, kao zaključak i odluku donijeli, je da u svakom od skupštinskih Odbora koji broji pet članova, imamo tri predstavnika vlasti, dva predstavnika opozicije, a sve sa željom da se što veći broj odluka donese konsenzusom, nekim dogovorom. Jer, svi mi smo predstavnici građana Bara – političke partije, koalicije i ono koga smo predstavljali (zavisno kako je ko izašao na lokalnim izborima) su dobile podršku jednog dijela biračkog tijela, ali mi reprezentujemo sve građane i svaka naša odluka, na neki način, mora tako i da bude usmjerena. U tome ne igra ulogu koji je problem na dnevnom redu, koja mjesna zajednica, jer nas 37 predstavlja kompletnu populaciju ove opštine i imamo obavezu prema svakom građaninu. Sastav odbornika tvore dosta mladi ljudi, došlo je do smjene generacija, ali upravo zbog toga i slična promišljanja dovode da se, ipak, za neke odluke donese konsenzus.
RB/BI: Jedna od tema i projekata koji su ostavili najasnažniji pečat na zbivanja u Baru ove godine bilo je pokretanje inicijative i plan za izgradnju LNG terminala. Od samog početka bili ste među onima koji su se kategorično protivili tom projektu. U jednom od obraćanja na tu temu kazali ste da bi izgradnja terminala tečnog gasa u akvatorijumu Luke Bar, zajedno sa termoelektranom donijeli dobro drugim državama, a našem gradu ostavili opasnost od ekplozija, zagađenja okoline, razorene turističke potencije, a za sve građane Crne Gore skupe kredite… Jeste li danas ponosni na sebe što je Vaše “NE” bilo među najglasnijim u Crnoj Gori?
Nenezić: Što se tiče ovoga što ste naveli, sva ta saopštenja, izjave koje sam davao po tom pitanju, proizašle su iz svega što smo mogli čuti od nadležnih institucija u Crnoj Gori. Sama priča o izgradnji LNG terminala pokrenuta je maja 2023. godine, kada je tadašnji premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović potpisao memorandum o saradnji sa dvije američke kompanije, u vezi sa izgradnjom takvog terminala, što je već tada dovelo do reakcija javnosti. Jedan dio građana, zabrinut zbog takvog projekta, obratio se SO Bar, a mi smo, u susret svemu tome, imali sjednicu Otvorenog parlamenta i redovnu sjednicu, kako bi se donijeli zaključci, a prvenstveno vezano za prostorni plan Crne Gore. Što se tiče samog prostornog plana Crne Gore i planiranja LNG terminala u Baru, iznijeću jedno poređenje koje smatram da građanima Bara treba uvijek da bude na umu. U samom pregledu Prostornog plana, u Baru je predviđena izgradnja LNG terminala i termoelektrane, pri čemu, dosta iskusno, vlast sa državnog nivoa često izostavlja termoelektranu. Kao pouzdanom, raspolažemo informacijom dobijenom na sastanku sa predstavnicima zainteresovanih firmi i (u tom momentu) nadležnim ministrom (Sašom) Mujovićem, da LNG terminal u Baru ne može da se gradi bez termoelektrane. Zbog čega? Zbog toga što smo mi zemlja koja nema svoj gas, nema svoj gasovod, i sam LNG, odnosno ukapljeni tečni gas bi morao da se odmah regasifikuje i transponuje u gasovito stanje, jer dolazi pod velikim pritiskom na temperaturama od minus 200 stepeni Celzijusovih. Isključivo u gasovitom stanju je primjenljiv za pokretanje termoelektrane koja bi proizvodila električnu energiju. Ono što je najveći problem u svemu tome, a to sam dobio na osnovu poslaničkog pitanja koje sam postavio ministru, je da Crna Gora nema sredstava za realizaciju takvog projekta i da je ministar prvi protiv izgradnje termoelektrane na takav način, jer ona za Crnu Goru ne može biti isplativa. Ono što je u krajnja želja je da mi poklonimo nekome parče zemlje na kojem će se proizvoditi električna energija, koje opet treba da plaćaju građani Crne Gore. Imamo preporuke da termoelektrana Pljevlja treba u narednih nekoliko godina da se ugasi, a nužno je stvoriti rezervni izvor električne energije Ne kažem da ne treba – treba. Ali, u Prostornom planu opštine Bar, gradu koji ima skoro 300 sunčanih dana u godini, planirati termoelektranu sa LNG terminalom, a ne planirati nijedan solarni panel, mislim da je vrijeđanje zdravog razuma. Na taj način država ne brine o svojim građanima, već brine o nažalost, bojim se, uticajima koji su van naše zemlje i za interes drugih država, koje bi tako, vjerovatno Crnoj Gori davale „zeleno svijetlo“ i impute ka pristupanju EU, a naše građane dugogodišnje i dugoročno doveli u podređenu poziciju, gdje ne bismo mogli da utičemo na same cijene električne energije. Da zaključim po pitanju LNG terminala – Prostorni plan ni dan danas još uvijek nije usvojen, a ni Vlada ni nadležno ministarstvo nisu usvojili i odradili Zaključke koje je donijela Skupština Crne Gore, a tiču se, prije svega, procjena i analiza uticaja koji izgradnja takvog objekta ima na životnu sredinu. I, bojim se da aktuelna vlast na državnom nivou sve to radi na neki način svjesno i smišljeno, kako bi se građanima Bara u jednom trenutku kao krajnji produkt serviralo da je to obaveza, dok suprotno mišljenje predstavlja kočnicu na evropskom putu jer je, kako imputiraju, sve što procjenjuju da treba da se usvoji, ono što će nas dovesti na prag Evropske unije.
RB/BI: Dugo godina se čekalo na razrješenje spora u vezi sa Maljevikom. Dokle se stiglo sa planom raspodjele sredstava?
Nenezić: Ovo je više pitanje za predsjednika Opštine ili nadležnog sekretara. Ali eto, da dam svoj osvrt. Prošle godine smo, iako se u javnosti provlačila priča, prije svega od opozicije, da ćemo “oprostiti” neke dugove, pokazali odgovornu politiku čijom primjenom čuvamo interes grada. Opština Bar je naplatila zaostalo dugovanje po pitanju komunalija i kamate, pa smo upravo zbog ubiranja tih sredstava imali rebalans budžeta. Ono što je sad na programu je nešto na šta nema uticaj sama Opština Bar, već država i ministarstvo – nastao je i problem oko određivanja granica parka prirode Katič, kojeg investitor pokušava da riješi. Što se tiče Opštine Bar, spremna je da opredijeljena sredstva, koja su i obavezna, potroši na to, po pomenutoj lokaciji, sve u cilju ispunjavanja uslova koje ima po ugovoru sa zakupcem.
RB/BI: Kazali ste da je urađen i rebalans Budžeta? Smatrate li da su odluke u vezi sa raspodjelom tih sredstava adekvatne i kako će se ona trasirati, imate li tu informaciju?
Nenezić: Što se tiče odluka donijetih po pitanju rebalansa Budžeta, stvorio se preduslov za olakšavanje funkcionisanja pojedinih institucija – kako preduzeća čiji je osnivač Opština, tako i nekih organizacija, dobrih dijelom i sportskih ogranizacija. Početkom 2024. godine došlo je do izmjena kolektivnih ugovora društava koja se bave komunalnim djelatnostima. Podsjetiću da su u velikom problemu bili DOO Komunalne djelatnosti i DOO Vodovod i kanalizacija, a da se sredstvima opredijeljenim rebalansom otklonila opasnost od dovođenja u pitanje funkcionisanje samih društava. Jedan dio sportskih kolektiva je dodatno stimulisan, od kojih neki zbog velikih i zaista zapaženih rezultata koje su ostvarili na međunarodnoj sceni (prije svega FK Mornar, koji treba zaista pohvaliti i sa ovog mjesta) kao i pojedinih klubova koji su zbog tog stimulansa, kraj godine dočekali mirniji.
RB/BI: Veliko nevrijeme koje je 2. jula pogodilo crnogorsko primorje, nanijelo je štetu i Luci Bar. Jeste li, s obzirom da ste osim predsjednika Skupštine opštine Bar i poslanik u državnom parlamentu, pokrenuli neke inicijative u pravcu saniranja štete?
Nenezić: Sam događaj koji se, nažalost, desio, imao je lijepu stranu u svemu lošem, to je što su izbjegnute ljudske žrtve. Tog dana smo i predsjednik Opštine i ja bili u posjeti Luci Bar i vidjeli ružne scene. Lokalna samouprava je vođena željom da pomogne Luci Bar, na prošlom zasijedanju Skupštine odredila tačku koja se ticala oslobađanja Luke Bar plaćanja poreza na nepokretnosti za 2025. godinu prema Opštini Bar. Bila je spremna i Odluka, ali smo dobili mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije da se mora sačekati procjena vještaka mašinske struke u vezi sa uzrokom nezgode. Zbog toga, Opština još uvije ne može donijeti odluku, koja bi sigurno bila podsticaj menadžmentu Luke Bar i, prije svega, olakšavajuća okolnost za radnike najvećeg kolektiva u Baru. Zabrinjava činjenica da Vlada Crne Gore nije ni sa minimalnih 200.000 eura, koje je Zakon omogućavao ove godine, pomogla Luci Bar, pa u Predlogu budžeta za 2025. godinu ne stoji kupovina nijednog novog krana, mosta ili dizalice. Pitanje je da li se zaista želi pomoći Luci Bar? Problem nastaje i u samom Budžetu države Crne Gore za 2025. godinu, gdje su 93 posto budžeta tekući troškovi, dok kapitalne izvesticije iznose, moram reći – zaista malih 280 miliona eura za cijelu Crnu Goru.
RB/BI: Jeste li zadovoljni učinkom i postignutim rezultatima koje su tokom ove godine na izmaku ostvarila preduzeća koja se finansiraju iz budžeta?
Nenezić: Želim da iskoristim priliku da pohvalim rad svih preduzeća, iako je, možda, nezahvalno govoriti sa nivoa pozicije koju pokrivam, jer o radu preduzeća najbolje mogu da govore i sude građani. Dosta je problema na terenu, koji se pokušavaju riješiti na dnevnom nivou. Mnogo je ljudi koji kvalitetno rade na održavanju grada, onih koji su zaduženi za komunalnu infrastrukturu, angažovanih na poslovima organizacije kulturnih i sportskih sadržaja… Svi daju, neću reći maksimum, jer uvijek može bolje ali, ulažu veliki trud kako bismo Bar pozicionirali kao atraktivnu turističku destinaciju. Kao građanin mogu ustvrditi da imamo veliki broj kulturnih, sportskih, zabavnih dešavanja. Zaista se trudimo da se vodimo izrekom da je privilegija živjeti ovdje, pa je naš grad prepoznat po lijepom vremenu, širini, dobrim ljudima.
RB/BI: Na šta će biti stavljen fokus budžeta za 2025. godinu, kakvi su planovi?
Nenezić: On će biti rekordan, a biće rekordan i po pitanju kapitalnih izdataka. Skoro 40 miliona eura biće uloženo u kapitalne investicije. Ono što već sada možemo najaviti je da će Bar i Sportsko-rekreativni centar ubrzo dobiti novi teren, odnosno novu podlogu na glavnom gradskom stadionu, gdje će se biti postavljena jedna od najsavremenijih hibridnih podloga. U saradnji sa Fudbalskim savezom biće izgrađena svlačionica na pomoćnom terenu, kao i još jedan travnati teren, čime će se popraviti uslovi rada za sportske kolektive iz Bara, ali i za veliki broj klubova koji ovdje dolaze na pripreme. Možemo da najavimo i da se privodi kraju projektni zadatak za raspisivanje tendera za izgradnju, sada već ne gradskog, nego nacionalnog akvatik centra u Baru, koji će se sadržati otvoreni i zatvoreni olimpijski bazen, dimenzija 50×25. Treba istaći da je krajem prošlog mjeseca usvojeno idejno arhitektonsko rešenje koje će biti sastavni dio tog projektnog zadatka. Posebno ohrabruje da su već u budžetu za narednu godinu izdvojena sredstva u iznosu oko milion i po eura, za početak izgradnje akvatik centra.
RB/BI: Na to se zaista dugo čeka.
Nenezić: Jeste. Napor ove lokalne samouprave, koji datira od prije dvije godine, bio je usmjeren na izmjene DUP-a po pitanju urbanističko-tehničkih uslova za bazen, ali i kako bi se stvorili uslovi da se na tom prostoru izgradi i otvoreni bazen. Pored otvorenog bazena, po idejnom rješenju i, kasnije, glavnom projektu, planirana je izgradnja jednog malog bazena za djecu. Na taj način ćemo stvoriti uslove da u ljetnjem periodu dobijemo novi kutak kako za građane, tako i za posjetioce. Vjerujem da ćemo, napokon, doseći još veći nivo – formiranje plivačkog i vaterpolo kluba. Sa takvim objektom Bar i Crna Gora imaće preduslove za organizaciju velikih takmičenja, pri čemu nisu zanemarljivi ni ekonomski benefiti. Već u narednim danima otpočeće uređenje parkovskih površina, izgradnja sportskih terena u Baru, sportskog terena u Sutomoru, izgradnja, slobodno mogu kazati, kultnog koša u Makedonskom naselju, koji će dobiti potpuno novo ruho. Već početkom iduće godine očekujue nas uređenje velike parkovske površine, neposredno uz zgradu Radio Bara, gdje ćemo dobiti potpuno nov, savremeni objekat sa mnoštvom zanimljivih sadržaja. Mogu najaviti, a to će biti predmet Javnog poziva, do kraja godine očekujem raspisivanje studije lokacije za izgradnju žičare u Baru. Možda će neko smatrati da je to samo želja ili političko obećanje, ali do izbora ima dvije godine, a mi inače građanima ne obećavamo nešto što se ne može ispuniti.
RB/BI: Gdje smatrate da bi bilo dobro da bude žičara?
Nenezić: Održan je sastanak sa firmom koja se već profilisala kao dobar partner u takvim projektima. Ipak, može se naslutiti da će to biti izazov velikom broju onih koji se bave projektovanjem, jer će se dobiti mogućnost da se možda i po prvi put u svijetu spoje more i jezero. Bitno je i što će Bar dobiti objekat koji će pospješiti turističku ponudu, prije svega po pitanju posjeta kruzera, po čemu postaje sve više prepoznatljiv. Potencijalno, kada govorimo o Crnoj Gori, a s obzirom na situaciju u Kotoru, postane i primarna luka za kruzere na Mediteranu.
RB/BI: Hoće li benefite od novca koji se slio u barski budžet imati i javna preduzeća koja se iz njega finansiraju?
Nenezić: Obaveza Opštine Bar je da po Odluci o osnivanju finansira lokalna preduzeća koja su, osim Kulturnog centra, koji je Javna ustanova, društva sa ograničenom odgovornošću, pa se jedan dio sredstava opredjeljuje za ta preduzeća.
RB/BI: Jeste da se radi o nama, ali Vas moram pitati zbog čega su godinama, ali i decenijama budžetska sredstva koja se opredjeljuju za Radio Bar bila najniža, a u rebalansu nas, do ove godine, nije ni bilo? I ovoga puta je za Lokalni javni emiter određena najniža svota u odnosu na ostala privredna društva finanisrana iz budžeta, pa čak i u odnosu na sportske klubove. Zbog čega je to Nacrtom tako predviđeno, cijenim da zaista profesionalno i kvalitetno radimo svoj posao, a i sami ste ustvrdili da je Radio Bar jedan od najnezavisnijih medija u Crnoj Gori? To se, kako ste tom prilikom kazali “može vidjeti i u programu i na sajtu”.
Preporučeno
Nenezić: Ovo je više pitanje za moje prethodnike i, u konkretnom slučaju, za predsjednika Opštine. Ipak, moj osvrt po pitanju tog problema, s obzirom da se dosta često moglo čuti i od menadžmenta Radio Bara da sredstva nisu dovoljna, smatram da je sve stvar dogovora. A, za dogovor je potrebno dvoje- neko mora pokrenuti inicijativu, neko mora pokrenuti razgovor, a u ovom slučaju tak neko mora da bude sa strane Radio Bara, prije svega zbog načina na koji funkcionišu i lokalna samouprava i Radio Bar. Kako i samo ime kaže, Lokalni javni emiter treba da služi kao spona između izvršne vlasti, zakonodavne vlasti i građani. I moje današnje gostovanje ide u prilog tome, jer smatram da izvještavanje sa sjednica SO Bar nije dovoljno, već se treba čuti i glas predstavnika Skupštine, odbornika, a u susret ovako važnim sjednicama, poput ove u četvrtak, organizovati gostovanja na kojima će učestvovati predstavnici odborničkih klubova i vlasti i opozicije, upravo sa željom da građani Bara dobiju precizne informacije. Za sve je potreban dogovor, pa ako to postignemo, za ovakvim pitanjima neće ni biti potrebe.
Video