Podsjetimo, predsjednica Evropske komisije predstavila je na Globsec forumu u Bratislavi novi plan rasta za Zapadni Balkan, koji se zasniva na približavanju tog regiona jedinstvenom evropskom tržištu, produbljivanju regionalne ekonomske integracije, ubrzanju temeljnih reformi i povećanju pretpristupnih fondova.

“Ne tražimo samo od naših partnera da preduzmu nove korake prema nama. I mi činimo veliki korak ka njima. Naš zajednički cilj je da ubrzamo njihov put ka EU, a za to, našu EU približavamo Zapadnom Balkanu”, rekla je Fon der Lajen.

Nenezić smatra da novi plan za ubrzavanje procesa proširenja za Zapadni Balkan predstavlja značajan pomak u pristupu EU prema regionu, za koji vjeruje da je dominantno uslovljen jačanjem uticaja drugih svjetskih sila na ovim prostorima, prevashodno Rusije i Kine.

“Brojne geopolitičke promjene i izazovi, kao i agresija Rusije na Ukrajinu, zahtjevali su snažniji odgovor Evropske unije, kako bi se zaštitio mir i izbjegli potencijalni sukobi, na koje ukazuje i Evropski parlament u svojim rezolucijama, već dvije godine zaredom”, navodi Nenezić.

Prema njenim riječima, to nije samo obnovljena posvećenost EU regionu, već i priznanje da EU mora preduzeti konkretne korake, a ne samo očekivati da se zemlje regiona približe EU kroz ispunjavanje postavljenih uslova.

“Jasno je da taj pristup ne funkcioniše i ne daje rezultate. Crna Gora, kao i druge zemlje ovog regiona, izgubile su nadu da će proces pristupanja biti uspješno okončan u dogledno vrijeme, i važno je vratiti vjeru da EU ima plan, i da takozvani ’zamor od proširenja’ nije nepremostiva prepreka za zemlje koje plediraju postati punopravne članice”, ističe Nenezić.

Sagledavajući sve okolnosti, Nenezić vjeruje da je EU odlučila da podstakne proces pridruživanja Zapadnog Balkana iz nekoliko razloga.

“Prvo, politički i ekonomski stabilan Zapadni Balkan je u strateškom interesu EU. Stabilnost regiona je neophodna za održavanje stabilnosti unutar same EU, dok nestabilnost na ovim prostorima može imati široko rasprostranjene posljedice, uključujući i povećanje migracija i rizik od konflikta”, navodi Nenezić.

Drugo, dodaje, Zapadni Balkan je prirodni dio Evrope, kako geografski tako i kulturološki.

“Integracija ovog regiona u EU predstavlja logičnu kulminaciju procesa evropskog ujedinjenja, za koji vjerujem da je i EU sada spremna, nakon brojnih unutrašnjih kriza kroz koje je prošla. Treće, EU se suočava sa konkurencijom uticaja drugih globalnih sila u regionu, uključujući Rusiju i Kinu. Brže pridruživanje Zapadnog Balkana EU može pomoći u jačanju evropskog uticaja u regionu i smanjenju uticaja drugih globalnih sila”, ocjenjuje Nenezić.

Nenezić smatra i da ne treba zanemariti i njihov ekonomski interes, ali i potrebu ekonomskog jačanja ovog prostora.

“Novi plan direktno odslikava ta četiri razloga, jer četiri predložena stuba plana – približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje ključnih reformi i povećanje pretpristupnih fondova, upravo su odgovor na izazove koje sam navela.

Da li će predloženi plan biti, zaista, realizovan na način kako je to predstavljeno, odnosno da li će zemlje regiona prepoznati trenutak i ‘otvorena vrata’ Evropske unije, pitanje je na koje je teško dati odgovor, posebno kad imamo u vidu sve prethodno propuštene šanse, poput one koju je imala 43. Vlada Crne Gore, a koju nažalost svih nas nije iskoristila”, kaže Nenezić.

“Postoji politička volja, ali potrebno pronaći adekvatan okvir”

Komentarišući informaciju da grupa eksperata iz Njemačke i Francuske radi na novom predlogu kako bi EU postala pogodnija za proširenje, Nenezić kaže da je, imajući u vidu sadržajnost nove inicijative, za očekivati da će je pratiti i adekvatna metodologija.

Njemačka i Francuska rade na pripremi proširenja EU

“Imali smo više izmjena u tom smislu, od početka pristupnih pregovora i pokazalo se da je svaka novina u tom pravcu poseban izazov za crnogorsku administraciju. Ipak, imajući u vidu da taj proces vode dvije ključne zemlje članice, rekla bih da je to jasan pokazatelj postojanja političke volje na nivou EU, ali da je za realizaciju potrebno pronaći adekvatan okvir i kreirati ga kroz kompromis dvije suprostavljene vizije ove dvije članice”, navodi Nenezić.

Prema njenim riječima, Njemačka, kao najveća ekonomija u EU, ima snažan interes za stabilnost i prosperitet na evropskom kontinentu.

“Ta zemlja je, takođe, tradicionalno bila snažan zagovornik integracije Zapadnog Balkana u EU, shvatajući da će stabilan i prosperitetan Zapadni Balkan doprinijeti stabilnosti i prosperitetu same EU. S druge strane, Francuska je često bila opreznija kada je u pitanju proširenje EU, insistirajući na strogim reformama prije pridruživanja, posebno u oblastima kao što su pravosuđe i borba protiv korupcije”, kaže Nenezić.

Podsjeća da je upravo Francuska 2019. zaustavila pregovore Sjeverne Makedonije i Albanije, insistirajući na reviziji procesa proširenja.

“Dakle, angažman Njemačke i Francuske u izradi novog predloga za proširenje može se posmatrati kao pokušaj pronalaženja ravnoteže između ove dvije perspektive – želje za bržom integracijom Zapadnog Balkana u EU, ali i potrebe za osiguranjem da nove članice ispunjavaju stroge standard EU u oblastima kao što su vladavina prava i borba protiv korupcije. Novi predlog, prema tome, može se sagledati kao pokušaj da se proces učini efikasnijim i pogodnijim za proširenje, istovremeno održavajući visoke standard koje EU očekuje od svojih članica”, smatra Nenezić.

“Jasno je na koga su se odnosile poruke Borelja”

Naša sagovornica osvrnula se i na izjave koje su se prije dva dana čule u Briselu. Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Žozep Borelj je, nakon sastanka sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, rekao da je Crna Gora i dalje predvodnik evropskih integracija, te prva u redu za članstvo, ali i da mora da nastavi da napreduje u reformama, posebno vladavini prava.

Kazao je, između ostalog, da u našoj državi postoje akteri kojima se ne sviđaju principi na kojima počiva Unija, koji pokušavaju da potkopaju Crnu Goru, njenu stabilnost, sigurnost i put ka EU.

Upitana da prokomentariše te poruke, Nenezić odgovara da su izjave Borelja na liniji onoga što treba da predstavlja prethodno pomenuta nova inicijativa, kao i prateća metodologija.

“Imajući u vidu ukupne geopolitičke izazove, vjerujem da je i EU konačno uvidjela da njena uloga na ZB mora biti snažnija, kako bi zemlje sa ovog područja sačuvale svoju zapadno-evropsku orjentaciju, a građani imali utemeljenje za vjeru da će proces proširenja zaista doprinijeti unaprijeđenju socio-ekonomskih, ali i političkih prilika.

Zapadnom Balkanu koji sve više klizi u etnonacionalne podjele, i moguće nemire, u ovom trenutku treba ideja koja okuplja. Bar je to zasigurno situacija u Crnoj Gori. Uz jaku političku volju, potreban je i novi talas optimizma da bi proces bio pokrenut sa mrtve tačke, a građani umjesto u politike prošlosti, imali realnu nadu u ideju koja okuplja i pruža viziju bolje budućnosti”, navodi Nenezić, koja vjeruje da je to pozadina ove poruke, koja “zapravo ne ulazi u trenutno stanje i položaj Crne Gore u pregovorima sa EU, kojeg nema, odnosno ne radi se ništa kako bi se proces unaprijedio i ubrzao”.

“U odnosu na pominjanje aktera koji pokušavaju uticati na sigurnost i put Crne Gore u EU, jasno je na koga se zapravo to odnosilo. Već dvije godine zaredom Evropski parlament donosi Rezoluciju u kojoj upozorava na jačanje uticaja Rusije na Zapadnom Balkanu, navodeći i precizno način kako se ta strategija sprovodi. Posljedice su već sada vidljive. Destabilizacija regiona, a posebno zemalja članica NATO, kao i slabljenje institucija sistema, urušavanje demokratskih procesa, ekonomsko slabljenje i produbljivanje polarizacije kroz politike etno nacionalizma, strategija je koju opisuju ne samo sve institucije EU, već i ostalih zapadnih partnera, ukazujući na potencijalne opasnosti”, naglašava Nenezić.

“Milatović da bude medijator između ključnih političkih aktera koji će činiti narednu Vladu”

Upitana na čemu predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zasniva optimizam da će Crna Gora postati članica EU u njegovom mandatu, Nenezić odgovara:

“Upravo na svim prethodno opisanim okolnostima, koje da budemo precizni i realni, ipak nijesu rezultat rada Crne Gore, već širih strateških geopolitičkih kretanja. Osim toga, Crna Gore jeste otvorila sva pregovaračka poglavlja i u tehničkom smislu, prednjači u odnosu na druge zemlje, međutim, za dalji proces prevashodno je potrebna politička stabilnost i stabilna politička većina koja može ovo društvo povući naprijed”, ističe Nenezić.

Prema njenom mišljenju, Milatović može dati doprinos upravo na način što će biti pokretač, zagovornik, ali i medijator između ključnih politčkih aktera koji će činiti narednu Vladu.

“Imajući u vidu da nam slijede prijevremeni parlamentarni izbori, koji će dalje opredjeliti strateški pravac Crne Gore, ostaje da vidimo da li će nova generacija političkih lidera, koji se deklarativno snažno zalažu za taj proces, imati potreban stepen vizije daljeg razvoja društva i iskoristiti novootvorene šanse i prilike koje nam EU pruža. Koliko su zaista ozbiljni u toj namjeri, vidjećemo vrlo brzo, pri izboru kandidata koji treba da preuzmu ključne pravosudne funkcije”, zaključuje Nenezić.