Nikolić je podsjetio da je ta partija, tokom serije lokalnih izbora u prethodnoj godini, u Podgorici i u Kotoru, ostvarila podršku od 30%, a u Andrijevici 35%.

„Da vam budem dodatno otvoren, a držite me za riječ, u Nikšiću ćemo ostvariti najbolji izborni rezultat, u cijeloj ovoj seriji lokalnih utakmica. I da znate i ovo, ova istraživanja u koja uvid imaju i naši politički konkurenti, potvrđuju da na današnji dan tri noseća konstituenta vlasti, govorim o pokretu Evropi sad, Demokratama i o Koaliciji za budućnost Crne Gore, u Nikšiću nemaju 50% podrške. Nemaju 50% podrške ni u Crnoj Gori, na nivou države. Dakle, trendovi su jasni i nemam dilemu da će oni biti apsolutno pozitivni u odnosu na Demokratsku partiju socijalista, mislim da ćemo izaći sa najubjedljivijom političkom ponudom, ostavite nam par dana i o imenima koja će činiti i predvoditi tu listu i činiti tu listu da vas nakladno obavijestimo“, kazao je Nikolić u emisiji „Kontakt“ na RTNK.

Govoreći o sastanku koji je imala parlamentarna opozicija sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Nikolić je napomenuo da je prisustvovao i predsjednik Vlade Milojko Spajić sa svoja dva ministra.

„Mi mislimo da je sporazum potreban Crnoj Gori, sporazum između parlamentarne opozicije i Vlade, da bi se zaustavila stalna proizvodnja kriza i provokativnih i opasnih situacija čiji je autor predsjednik parlamenta sa svojim saveznicima. Kad kažemo da je potreban sporazum, onda prije svega imamo u vidu evropski integracioni put našoj zemlje koja, kao što znate, kao što zna ukupna javnost, ima jedinstvenu priliku da ubrza svoj integracioni proces. Neke najave su da se to može dogoditi, čak do kraja 2026. godine ili početka 2027. godine. Zato je veoma važno da se u drugi plan stave teme koje obično kandiduje predsjednik parlamenta Mandić, dakle teme koje dijele javnost i koje teško mogu da obezbijede politički konsenzus za svoje rješavanje, a veoma često odvraćaju pažnju od Evropske integracijone agende“, smatra Nikolić.

Ako DPS pitate, navodi Nikolić, da li postoji iskrena želja kod Mandića i Nove srpske demokratije da Crna Gora postane članica Evropske unije, odgovor je NE.

Povezani članci

Društvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

Društvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Politika

Spajić dostavio Program i plan rada 44. Vlade Crne Gore

„Zato što je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji zaokruživanje pune vizije međunarodno-pravnog subjektiviteta Crne Gore, njene nezavisnosti i njene uloge na međunarodnoj sceni“, dodao je on.

Krize i provokacije su, smatra Nikolić, nešto što, prije svega, obilježava aktuelni mandat ovog saziva parlamenta.

„Mi smo izbjegli da u odnosu na provokaciju izmještanja zastava, uvođenja novog loga Skupštine, imamo neki radikalni odgovor, ali kad na onaj način dođe do rušenja Ustava i preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda, onda ste gurnuti uz zid i nema drugog načina da reagujete nego kako je parlamentarna opozicija reagovala“, ističe Nikolić.

Stoga je, navodi on, veoma važno da predsjednik Vlade Milojko Spajić pravilno razumije ono što su dobre namjere i odgovornost državotvorne opozicije i da, kako je kazao, napokon izađe iz statusa taoca u kojem ga drže Andrija Mandić i Nova srpska demokratija.

Pojavljivanje Spajića sa ministrima na sastanak, smatra Nikolić, dobar je pokazatelj spremnosti i odgovornosti da se prevaziđe institucionalna i politička kriza u Crnoj Gori.

„Zato vjerujem da nema suštinskih prepreka za premijera Spajića da potpiše nešto što je prethodno i sam predlagao. Ukoliko je premijeru stalo do EU integracija, možemo se dogovoriti jednako kao što smo se dogovorili i oko Popisa“, vjeruje Nikolić.

Ukoliko bi, kazao je Nikolić, pristali da recimo 265.000 građana Srbije, koji imaju državljanstvo Srbije i koji su svojevremeno, kako je istakao, bili u spiskovima koje je Vojislav Koštunica nosio u Brisel uoči referenduma, da za te iste ljude traži ostvarenje prava glasa na referendumu, „onda bi pristali da Crna Gora sklizne u jedan model koji najviše liči na Dodikov model, gdje vam prijeti nestanak“.

Rješenje za Ustavni sud je, kaže on, rešenje da se sačeka odgovor Venecijanske komisije o tome da li je prekršena ustavna procedura prilikom penzionisanja sutkinje Ustavnog suda.

„Pa ako nije, kao što znamo da jeste, u zavisnosti od odgovora Venecijanske komisije, ući ćemo u Odbor za ustavna pitanja Skuštine Crne Gore i revidirati tu odluku i omogućiti sutkinji da nastavi da radi tamo gde je stala, pa da ide u penziju za godinu dana kako je to predviđeno Odlukom koju je i donio Ustavni sud kada je odlučivao da li sudije Ustavnog suda idu po ovom ili onom zakonu“, kaže on.

Govoreći o odgovoru bezbjednosnog sektora na tragediju na Cetinju, Nikolić smatra da su čelni ljudi tog sektora trebali da podnesu ostavku i da to obrazlože svojim moralnim činom.

„U odnosu na zahtjeve koje imaju studenti, mislim da su ti zahtjevi legitimni. Rekao sam vam moje mišljenje koliko mislim da su osnovani. Te ostavke su izostale. Čuli ste obrazloženje kolega iz Demokratske Crne Gore. Oni imaju svoj način da komuniciraju u odnosu na tu temu i to znači da je sad na potezu premijer Milojko Spajić. Odnosno da je on taj koji treba da ponudi odgovore na zahtjeve koji se ispostavljaju. Da li će on povući određeni potez? Rekao bih da zavisi prije svega od njegove spremnosti da počne autonomno da donosi političke odluke u okviru parlamentarne većine“, mišljenja je Nikolić, te dodaje da je ovdje na probi premijerov integritet i politički kredibilitet.

Osrnuo se i na sitiaciju u Šavniku, istakavši da bi za početak bilo dobro da čujemo od kad je parlamentarna većina odgovorna za stanje u državi.

„Pošto je prošlo pet godina od smjene vlasti, od kada Demokratska partija socijalista nije dio vlasti, a i dalje predstavlja jednu vrstu izgovora za određenu disfunkcionalnost u državnom sistemu. Šta je recept za Šavnik? Recept za Šavnika je da se omogući da se izborni proces završi, najjednostavnije rečeno. Tamo je izborni proces nekoliko puta prekinut tako što su aktivisti, konstituenata parlamentarne većine upadali na biračka mjesta, lomili kutije ili ih odnosili sa biračkog mjesta. Izostala je reakcija policije, izostala je reakcija tužilaštva. Zašto? To je pitanje na koje treba da odgovore predstavnici ovih institucija“, poručuje šef poslaničkog kluba DPS-a.