„Čini mi se da je ovo prilično isforsirana odluka, mislim da ekonomija generalno ne trpi takvu vrstu donošenja odluka, i takvu vrstu administriranja minimalnih zarada. Mi smo svjedoci da dosta preduzeća u centralnoj i južnoj regiji ima već te minimalne zarade, tu neće biti nekih značajnih korekcija. Međutim, kod mikro preduzeća, naročito na sjeveru Crne Gore, mislim da će ta minimalna zarada biti teško dostižna, i mislim da će seoni suočiti sa određenim poteškoćama“, rekao je Nikolić.

Ovo je već drugo povećanje zarada u javnom sektoru, pojašnjava Nikolić, i dodaje da nije siguran da su te zarade zarađene, jer se ne podiže produktivnost u javnom sektoru, već je na istom nivou kao i prije povećanja. Sagovornik Na kraju dana kaže da ima problem da program Evropa sad 2, nazove ekonomskim programom, to je više pitanje za ocjenu političkog sistema.

„Kad pričamo o nekom programu ekonomske politike, programu uopšte politike u ekonomiji, taj program mora da sadrži neke određene elemente, da ima određenu formu, da ima neku analizu početnog stanja, da ima neke željene ciljeve, da ima određene korake kako do tih ciljeva doći, da ima neke instrumente na koji način će se doći do tih ciljeva, da ima vremensku dinamiku kad i šta će se desiti i da ima različite scenarije. Mi ne možemo biti vidoviti pa da kažemo super sve će naredne godine rasti. Možemo da imamo određene pretpostavke na bazi realnog života kako će se stvari dešavati narednih godina, ali uvijek moramo imati scenario „šta ako se ne desi“ taj scenario, šta ako se desi u manjem obimu, šta ako se ne desi uopšte, šta ako se desiti potpuno suprotno“, istakao je Nikolić.

Fond PIO sa svim svojim manama, došao je posljednjih godina na prag samoodrživosti, ističe Nikolić, 90 posto sredstava za isplatu penzija dolazilo je od uplate poreza i doprinosa, kaže on i dodaje da je preostalih 10 posto dolazilo iz budžeta.

„Dolazi se u situaciju da će preko 60 posto sredstava za penzije morati biti finansirano iz državnog budžeta. Ja ne sumnjam da će to biti realizovano, ja mislim da će država naći sredstva za to, međutim, u situaciji kad bude manjak sredstava vjerovatno neće biti plaćeno nešto drugo, stradaće kapitalni budžet, stradaće ostale stvari“, naglasio je Nikolić.

Praksa je pokazala da je mnogo stabilnije finansiranje iz doprinosa, nego iz budžeta, poručuje Nikolić, jer ako dođe do smanjenja poslovne aktivnosti može doći do rizika isplata penzija, ili do rizika realizacije ostalih budžetskih davanja.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

DRAMA U ULCINJU: Žena autom PREGAZILA PSA nakon što je njen ljubimac napadnut, POKUŠALA DA POBJEGNE iz države

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

TIVĆANIN STRADAO kod Brajića: POLICIJA SUMNJA NA SAMOUBISTVO

Budva-Cetinje: POGINULA JEDNA OSOBA

„Kad se 60 posto penzija finansira iz budžeta, penzija na neki način postaje socijalna kategorija, a to penzija ne smije biti. U penzioni fond su zaposleni izdvajali tokom svog radnog vijeka, da bi u periodu kad ne budu mogli raditi, imali mirno treće doba. I to nije socijala! To nije nikome pomoć, i niko ne treba da se osjeća zahvalnim zato što to to dobija, jer je to već platio kroz doprinose“, zaključio je Nikolić.