Video
On je ukazao na to da je u vladajućoj većini bivši Demokratski front (DF) koji je u susret ovom popisu i inače svoju politiku zasnovao na tome da ima očekivanje da će u Crnoj Gori biti više Srba.
“Sad zamislite, kad vam dio vladajuće većine kaže da očekuje porast jedne nacionalne strukture, a pritom je dio strukture koja treba da kontroliše proces popisa. Kako možete da imate povjerenje u integirtet tog procesa? Zato smo, logično, uslovima za održavanje popisa pregovarali sa Vladom koja je bila raspoložena da na sto stavi zahtjeve opozicije. Međutim moraćemo još jednom da sjednemo sa predsjednikom Vlade i vidimo što je od dogovorenih uslova ispunjeno i zauzmemo finalne stavove”, poručio je Nikolić.
On je ukazao na to da u jednom dijelu opština fale popisivači, te da još nema softvera niti rješenja o softveru kojim bi svaki građanin trebalo da provjeri autentičnost podataka na popisnici.
Podsjetio je da u sporazumu piše da treba zakonski normirati formiranje komisije na čijem čelu bi bio predstavnik opozicije – a čiji zadatak bi bio priprema specifikacije za raspisivanje javnog poziva za izradu softverskog rješenja.
“Ovaj uslov nije ispunjen”, ukazao je Nikolić.
U sporazumu se, takođe, obavezuju na zabranju uticaja političkih partija tokom sprovođenja popisa. Nikolić je ukazao na informaciju da neimenovani aktivisti u Nikšiću sugrađanima ispred vrata ostavljaju knjigu “Zemljopis Crne Gore”. Izdavač te knjige je Institut za srpsku kulturu čiji je osnivač poslanik Nove srpske demokratije – Budimir Aleksić.
On je upitao i šta čemo sa vremenskim uslovima ukazujući na to da su međunarodne preporuke da se popis održava u periodu proljeća ili jeseni.
“Neki krajevi su već zavejani. Pitanje je da li možemo garantovati bezbjednost ljudima koji će u ruralnim predjelima sprovoditi popis”, dodao je Nikolić.
Poručio je da žele da popis bude statistička a ne politička stvar.
Preporučeno
“Možda je najbolje da se zapitamo kako smo došli u situaciju da premijer Milojko Spajić prihvati zahtjeve opozicije i civilnog sektora za odlaganje popisa. Nijesu postojali uslovi za održavanje popisa kao što smo i sumnjali, a istovremeno namjere prehtodne Vlade nijesu bile dobre. Mislim da dobra namjera nije postojala ni kod Monstata. Monstat je tvrdio da uoči prethodno planiranog datuma za održavanje popisa postoje svi uslovi za to, a onda smo dva dana kasnije čuli da nema 1.700 popisivača. Tvrdilo se da će odgađanje državu koštati milione eura – da bi se na kraju ispostavilo da neće koštati ni euro”, rekao je Nikolić.
