Njemački kancelar Fridrih Merc ostaje pri predlogu da Ukrajina, Moldavija i šest partnera sa Zapadnog Balkana dobiju status “pridruženih članica”. Dok kritičari kažu da bi to predstavljalo “neku vrstu čekaonice” ili “članstva drugog reda”, Ginter Krihbaum je za briselski Juronjuz rekao da oni očigledno to nisu razumjeli.
“Zašto ne bismo tim zemljama, koje bi tada imale status pridruženih članica, naravno bez prava glasa, dali priliku da učestvuju na sjednicama Evropskog parlamenta? To nas ne košta ni eura”, rekao je njemački političar iz redova CDU.
Krihbaum smatra da bi se time poslao i jasan znak Kini, Rusiji i drugim zemljama i pokazalo da “ove zemlje pripadaju nama, EU”. To bi, po njegovim riječima, zemljama kandidatima za članstvo pokazalo da su već donekle dio kluba jer je važno približiti ih EU i integrisati. Njemački ministar slaže se sa Mercom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom koji su na samitu EU-Zapadni Balkan početkom juna u Crnoj Gori pozvali na ubrzanje procesa proširenja.
On poziva i da se to uradi brže, ali i da je sada pravi trenutak da se kritički razmotri sam metod proširenja. Krihbaum je istakao da postoji nekoliko aspekata sadašnjeg modela koji više nisu prihvatljivi. Uporedio je proces pristupanja sa skokom uvis gdje je pravilo da “letvica” koju kandidati treba da preskoče postavljena na 1,5 metara odnosno tzv. pravne tekovine EU, sva pravila, cjelokupno zakonodavstvo EU, ali “pravne tekovine više nisu na 1,5 metara nego na 2,1 metar jer su posljednjih deset ili 20 godina pravne odredbe pooštrene i dodata su nova pravila”, rekao je Krihbaum za Juronjuz.
On je rekao da su uvedena mnoga nova pravila, da cio okvir EU više nije uporediv sa ranijim standardima iako je, nastavio je sportskim rječnikom, i “1,5 metara već veliki izazov” za zemlje u procesu pristupanja.
“Moramo se udaljiti od ovog takmičenja u skoku uvis”, rekao je Krihbaum.
Preporučeno
Za razliku od toga, njemački ministar predlaže nešto “poput stepenica ili višeslojnog sistema” i ističe da to ne bi bio ćorsokak jer konačno odredište ostaje punopravno članstvo u EU. Kada je riječ o troškovima proširenja EU i pitanju da li neto-davaoci mogu i dalje da ih snose, Krihbaum smatra da je stvar izvodljiva, da bi se proširenje finansiralo iz bužeta i da su bivši primaoci danas neto-davaoci o Poljsku naveo kao na primjer zemlje koja nije više ista kakva je bila u vrijeme pristupanja EU.
Video