Predloženim izmjenama uređuju se i uslovi pod kojima državljani Evropske unije mogu dobiti dozvolu za privremeni boravak i rad na osnovu ulaganja u Crnu Goru. Vlada navodi da je riječ o obavezama koje proizlaze iz akcionih planova za pregovaračka poglavlja 24 i 2, u cilju daljeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa propisima EU.

KO SE SMATRA ŽRTVOM NEZAKONITOG ZAPOŠLJAVANJA?

Novim odredbama precizno se definiše pojam žrtve nezakonitog zapošljavanja.

To će biti maloljetni stranac koji nezakonito boravi u Crnoj Gori, a zaposlen je ili radi, kao i stranac koji nezakonito boravi u zemlji i radi pod posebno iskorišćavajućim uslovima.

Nezakonitim zapošljavanjem smatraće se zapošljavanje ili omogućavanje rada strancu koji nezakonito boravi u Crnoj Gori.

Posebno iskorišćavajući uslovi rada postoje kada postoji očigledna nesrazmjera u odnosu na uslove pod kojima rade zakonito angažovani radnici na istim ili sličnim poslovima. To se naročito odnosi na zaradu, radno vrijeme, zaštitu i zdravlje na radu, smještaj i druge osnovne uslove rada.

Takvi uslovi moraju biti takvi da ugrožavaju zdravlje i bezbjednost radnika i narušavaju njegovo ljudsko dostojanstvo, uključujući diskriminaciju po osnovu pola ili po drugom osnovu.

ŽRTVAMA MOGUĆ PRIVREMENI BORAVAK U CRNOJ GORI

Jedna od značajnijih novina jeste mogućnost da žrtve nezakonitog zapošljavanja dobiju dozvolu za privremeni boravak.

To je moguće ako žrtva sarađuje sa nadležnim organima u krivičnom postupku protiv poslodavca ili je pokrenula postupak radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa.

Boravak iz humanitarnih razloga može biti odobren i žrtvi koja je spremna da sarađuje kao svjedok u krivičnom postupku protiv poslodavca, uz potvrdu nadležnog državnog tužioca.

Dozvola je moguća i kada je protiv poslodavca pokrenut postupak radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa, a prisustvo žrtve u Crnoj Gori značajno je za njegovo vođenje. U tom slučaju značaj njenog prisustva potvrđuje nadležni sud.

Posebna zaštita predviđena je za slučajeve u kojima poslodavac nije isplatio dospjele zarade ili druga potraživanja iz radnog odnosa. U takvoj situaciji privremeni boravak može se produžavati i nakon okončanja krivičnog postupka, sve dok traje postupak naplate potraživanja, pod uslovom da je pokrenut sudski postupak.

BORAVAK NAJMANJE ŠEST MJESECI

Dozvola za privremeni boravak iz humanitarnih razloga za žrtve trgovine ljudima, nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici i nezakonitog zapošljavanja izdavaće se za period za koji se očekuje da će trajati krivični postupak.

Ipak, dozvola ne može biti izdata na period kraći od šest mjeseci niti duži od godinu.

Pod zakonom propisanim uslovima, boravak se može produžavati do okončanja krivičnog postupka, pri čemu jedno produženje može trajati najviše godinu.

Žrtve koje nemaju sredstva za izdržavanje biće oslobođene plaćanja administrativne takse i troškova obrazaca, kao i troškova tumačenja i prevođenja.

Tokom trajanja dozvole, žrtva nezakonitog zapošljavanja moći će da se zaposli ili radi i kod drugog poslodavca, u skladu sa Zakonom o strancima.

Za žrtve koje nemaju sredstva za izdržavanje predviđeno je i pravo na hitnu medicinsku pomoć i druge oblike zdravstvene zaštite, kao i na socijalna davanja u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite.

POLICIJA MOŽE ODOBRITI ZADRŽAVANJE DO 90 DANA

Predlog zakona uvodi i mogućnost da policija žrtvi nezakonitog zapošljavanja koja nezakonito boravi u Crnoj Gori odobri zadržavanje do 90 dana.

To se može učiniti na zahtjev žrtve ili po službenoj dužnosti.

Cilj je da joj se omogući da odluči da li će sarađivati kao svjedok u krivičnom postupku protiv poslodavca ili učestvovati u postupku koji je sama pokrenula radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa.

Iz opravdanih razloga zadržavanje može biti produženo za dodatnih 90 dana.

Za vrijeme odobrenog zadržavanja žrtva će imati prava koja, u skladu sa zakonom, imaju stranci sa odobrenim privremenim boravkom, kao i pravo na besplatno prevođenje i tumačenje.

Policija, inspekcija rada i nevladine organizacije imaće obavezu da žrtve upoznaju sa mogućnostima i uslovima za dobijanje dozvole za privremeni boravak.

DO 15.000 EURA ZA POMOĆ PRI NEZAKONITOM ULASKU ILI BORAVKU

Predložene izmjene donose i posebne novčane kazne za one koji strancima omogućavaju ili pomažu nezakonit ulazak, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru.

Za pravno lice predviđena je kazna od 3.000 do 15.000 eura.

Preduzetnik može biti kažnjen od 3.000 do 12.000 eura, dok se za fizičko lice koje pruža usluge smještaja i odgovorno lice u pravnom licu predviđa kazna od 1.000 do 4.000 eura.

Za fizičko lice predviđena je kazna od 2.000 do 4.000 eura.

Izuzetak se odnosi na postupanje čiji je cilj pružanje humanitarne pomoći, spasavanje života, sprečavanje povređivanja ili pružanje hitne medicinske pomoći, u skladu sa pravom EU, međunarodnim pravom i domaćim propisima.

POSLODAVCIMA KAZNE DO 10.000 EURA

Posebno su razrađeni prekršaji koje mogu počiniti poslodavci.

Pravno lice može biti kažnjeno od 1.000 do 10.000 eura, između ostalog, ako zapošljava ili koristi rad stranca koji nezakonito boravi u Crnoj Gori.

Ista kazna predviđena je i za druge prekršaje, među kojima su raspoređivanje stranca na poslove za koje mu nije izdata dozvola za privremeni boravak i rad, neposjedovanje kopije potrebnih dozvola na mjestu rada, neobavještavanje Ministarstva o prestanku rada stranca i neprijavljivanje stranca na obavezno socijalno osiguranje u propisanom roku.

Odgovorno lice u pravnom licu može biti kažnjeno od 300 do 2.000 eura, a preduzetnik od 300 do 6.000 eura.

Predviđena je i mogućnost izricanja zaštitne mjere zabrane vršenja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.

EU DRŽAVLJANIMA BORAVAK I RAD UZ ULAGANJE OD NAJMANJE 250.000 EURA

Predlog zakona uvodi i novu mogućnost za državljane Evropske unije koji ulažu u Crnu Goru.

Preduzetniku ili vlasniku privrednog društva koji je državljanin EU može biti izdata dozvola za privremeni boravak i rad zbog investiranja, ukoliko ispuni zakonom propisane uslove i dostavi dokaz o ulaganju od najmanje 250.000 eura.

Ulaganje može biti realizovano kroz direktno ulaganje kapitala u novoosnovano ili postojeće privredno društvo registrovano u Crnoj Gori, sticanje vlasničkog udjela u takvom društvu ili deponovanje novca na escrow računu do njegovog usmjeravanja u odobreni poslovni poduhvat.

Biće neophodno dostaviti i dokaz o porijeklu novca.

Dozvola se izdaje na period do tri godine, uz mogućnost produženja za još tri godine.

Državljanin EU koji dobije dozvolu po ovom osnovu može, radi spajanja porodice, dovesti i članove uže porodice.

Istovremeno, propisano je da mora boraviti u Crnoj Gori najmanje 15 dana tokom trajanja dozvole.

PREVOZNICI MOGU BITI ODGOVORNI ZA TROŠKOVE POVRATKA

Izmjenama se dodatno preciziraju i obaveze prevoznika.

Prevoznik može dovesti stranca na granični prelaz ili teritoriju Crne Gore samo ukoliko stranac ispunjava zakonom propisane uslove za ulazak.

Ako mu ulazak bude odbijen, prevoznik koji ga je dovezao dužan je da ga o svom trošku odveze sa graničnog prelaza ili iz Crne Gore.

Ako to nije moguće, prevoznik mora pronaći drugi način prevoza, odnosno snositi troškove nastale tokom boravka i povratka stranca.

Ista pravila važe i za prevoznike koji dovedu stranca u tranzitu, a kojeg isti ili drugi prevoznik ne primi na dalje putovanje ili mu bude odbijen ulazak u državu u koju putuje, nakon čega je vraćen u Crnu Goru.

Troškove udaljenja iz Crne Gore, uključujući boravak u prihvatilištu za strance, može snositi i organizator turističkog ili poslovnog putovanja ako stranac te troškove ne može sam da plati.

Predlog zakona predviđa da bi izmjene stupile na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“, ukoliko budu usvojene u predloženom tekstu.