Video
Sjednica je počela 2. septembra, a pauza, koju je zatražio šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović, data je odmah po utvrđivanju dnevnog reda. Prethodilo joj je potpisivanje političkog sporazuma koji je „staroj“ parlamentarnoj većini trebalo da posluži kao osnova za formiranje nove vlade.
-Imamo novonastalu situaciju da se 41 poslanik obavezao da će u roku od 15 dana razriješiti dilemu oko rukovodstva Skupštine i da će ta nova/stara većina dogovoriti druge stvari – rekao je tada Radunović i zatražio pauzu sjednice koja bi se nastavila „kad se steknu uslovi za tako nešto“.
Sagovornici Pobjede, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković i poslanik Liberalne partije Andrija Popović, saglasni su da se sjednica mora završiti do 30. septembra kada se završava i vanredno zasijedanje Skupštine.
-Sjednica se mora okončati najkasnije do 30 septembra do kada se moraju završiti i sva vanredna zasijedanja. Ukoliko se ona ne nastavi do kraja vanrednog zasijedanja, to podrazumijeva, do sada je praksa bila, da su poslanici koji su podnijeli inicijativu odustali od nje – istakla je Vuksanović-Stanković.
Andrija Popović je podsjetio da je pauza trebalo da traje nekoliko sati, a da im je kasnije saopšteno da shodno Poslovniku o radu može da traje i do 15 dana.
-Ni nakon 15 dana sjednica nije nastavljena, prošlo je više od 20 dana. Jasno je da vanredno zasijedanje završava 30. septembra i da se poslije toga o tome više ne može raspravljati – naglasio je Popović.
Drugačijeg mišljenja bio je poslanik SNP-a Dragan Ivanović. On je Pobjedi kazao da bi se sjednica mogla nastaviti i ukoliko se ne završi prije početka redovnog zasijedanja.
-Na nekom od narednih kolegijuma predsjednice Skupštine dogovorićemo se oko te sjednice. Ona se može nastaviti i tokom redovnog zasijedanja, zato što je počela – rekao je Ivanović.
Očekivalo se da će nakon što usaglase ime novog mandatara, nekadašnji koalicioni partneri dogovoriti i ko će činiti novo rukovodstvo Skupštine, i podijeliti resore u vladi.
Ipak, pregovori nijesu tekli kako je prvobitno planirano, a princip da „nema dogovora, dok se sve ne dogovori“ onemogućio ih je da, u Ustavom propisanom roku, predlože mandatara na način koji su najavili, a potom dogovore i sve ostalo.
Kako nijesu prisustvovali konsultacijama kod predsjednika države Mila Đukanovića, predstavnici DF-a, u ime većine, saopštili su da će do isteka roka, 19. septembra, predložiti mandatara sa 41 potpisom poslanika.
Posljednjeg dana uspjeli su da usaglase da bi novi mandatar mogao da bude lider Demosa Miodrag Lekić, ali je taj prijedlog dobio samo „verbalnu“ podršku. Prijedlog nijesu htjeli da potpišu predstavnici Građanskog pokreta Ura i to upravo zbog principa da „nema dogovora, dok se sve ne dogovori“. Potpise su uslovili zahtjevom da se pismeno potvrdi raspodjela resora u vladi.
Zahtjevi i uslovljavanja u tom dijelu učinili su da mjesto predsjednika Skupštine ne bude predmet razgovora ni na jednom sastanku.
Preporučeno
U međuvremenu, po isteku roka, umjesto imenovanja mandatara, predsjednik države uputio je zahtjev za skraćenje mandata Skupštini. „Stara“ većina najavila je da neće podržati tu inicijativu, pa je neizvjesno što će se dalje dešavati jer Ustav ne predviđa rješenja za takvu situaciju. Ipak, sjednicu koju su počeli u vanrednom zasijedanju morali bi završiti do 30. avgusta, u suprotnom, kako su pojasnili sagovornici Pobjede, smatraće se da su predlagači odustali od incijative za smjenu Đurović.
