Video
Odbor je prošle nedjelje obavio intervjue sa predloženim kandidatima, a u Savjet će biti izabrano njih devet. Naredno zasjedanje Odbor je zakazao za ponedjeljak, 19. april, što je krajnji momenat da sastave listu.
Premijer Zdravko Krivokapić je prije desetak dana kada se žalio kako je Vlada stalno na udaru kritika, postavio pitanje „zašto Skupština nije na meti kritika jer nije razvlastila RTCG koja širi poruke mržnje”.
“Zašto na tapetu nije i Skupština koja nije donijela mnogobrojne zakone, koji čekaju i kišaju se. Nije donijela najznačajnije, a to je da razvlastimo RTCG koja šalje poruke mržnje. Ako želimo da se mirimo, kakve poruke mržnje, poruke ljubavi su jedine koje narod treba da shvati”, kazao je Krivokapić.
Direktor Medija centra Goran Đurović, koji godinama prati rad RTCG, u osvrtu za Dan ukazuje da Administrativni odbor najdalje 19. aprila treba da objavi listu kandidata za članove Savjeta RTCG, koju potom treba da usvoji Skupština na plenarnoj sjednici.
On ističe da se tokom intervjua kandidata javnost mogla uvjeriti u njihove kapacitete daupravljaju javnim medijskim servisom, ali i u kapacitete poslanika, koji zahvaljujući novom zakonskom rješenju, procjenjuju kvalitet kandidata iz NVO.
Medija centar je 31. marta dostavio Skupštini zahtjev za slobodan pristup informacijama kojim traži da izvrši uvid u pristiglu dokumentaciju svih kandidata, ali odgovor nijesu dobili.
“Zakon o RTCG, donijet u julu 2020. od tadašnje većine (DPS i koalicioni partneri), u pogledu načina izbora i razrješenja članova Savjeta RTCG je najnepovoljniji dosad jer dozvoljava da se članovi Savjeta suštinski biraju voljom većine poslanika u Administrativom odboru, a zatim potvrde na plenarnoj sjednici Skupštine. U prethodnim zakonima o RTCG (iz 2002. i 2008. godine), izbor članova Savjeta vršen je na osnovu volje ovlašćenih predlagača (NVO i drugih subjekata) i bez uticaja poslanika”, ukazuje Đurović.
Medija centar je 21. decembra prošle godine svim klubovima poslanika dostavio inicijativu za hitne izmjene Zakona o RTCG u želji da se promijene članovi ovog propisa kojima je DPS sa svojim koalicionim partnerima želio da ozakoni politički uticaj na rad RTCG preko izbora članova Savjeta.
“Na žalost, izgleda da novoj skupštinskoj većini jedino ovaj propis, koji je donio DPS, nije bio problematičan, jer im je omogućio da utiču na izbor kandidata za članove Savjeta RTCG iz reda NVO. Novi saziv Savjeta neće imati karakter samostalnog tijela upravo zbog činjenice da će kandidate, koji su predstavnici NVO, birati poslanici. Savjet bira i razrješava generalnog direktora, koji kasnije bira direktore organizacionih jedinica, a svi zajedno se staraju o odgovornom poslovanju javnog medijskog servisa. Ukoliko Savjet nije samostalan, onda će generalni direktor i svi drugi rukovodioci biti pod hipotekom partijske pripadnosti. Dosad se nijedan klub poslanika skupštinske većine nije javno izjasnio u vezi sa primjenom loših zakonskih rješenja kojima se smanjuje samostalnost Savjeta, koji je ključni upravljački organ RTCG”, kaže Đurović.
On kaže da ne treba da čudi sumnja da je poslanicima skupštinske većine prihvatljiv DPS koncept po kojem se članovi Savjeta RTCG biraju suštinski u Administrativnom odboru.
Preporučeno
“Iz ovog procesa će se vidjeti da li će poslanici većine iskoristiti zakon, kojim je DPS htio da ozakoni svoju vlast nad RTCG, da bi u promijenjenim okolnostima omogućili sopstveni uticaj na uređivačku politiku. Ovaj proces će pokazati da li će umjesto suštinskog oslobađanja RTCG biti izvršena samo zamjena uticaja DPS-a uticajem nove većine u Skupštini. Na ovom pitanju će skupštinska većina pokazati odnos prema kontinuiranim zahtijevima EU u pogledu rješavanja pitanja samostalnosti i profesionalizacije RTCG. Loša zakonska rješenja kojima je omogućeno da o predstavnicima NVO zapravo odlučuju poslanici, a na same NVO, imala su za posledicu da se u proces nijesu uključile najaktivnije i najkompetentnije NVO”, kaže Đurović koji se nada da će se Zakon o RTCG u dijelu izbora članova Savjeta mijenjati.
