Aktuelni Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da je za sticanje crnogorskog državljanstva, između ostalog neophodno da lice u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi deset godina prije podnošenja zahtjeva. Međutim, Odlukom koju aktuelna vlast namjerava da usvoji koliko je možda i sjutra na sjednici Vlade, osim stalnog boravka koji je osnovni kriterijum za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, biće omogućen i privremeni boravak.
Tako će umjesto dosadašnjih deset godina stalnog boravka i tri godine braka, biti dovoljno pet godina privremenog boravka i tri godine braka, na osnovu čega nije potreban otpust iz državljanstva države porijekla. Pri tom, ukoliko se jednom licu odobri privremeni ili stalni boravak, članovi porodice istog po osnovu spajanja porodice stiču pravo na odobrenje boravka.
Osim toga, Vlada bi na sjutrašnjoj sjednici trebalo da razmatra i nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, što će u kombinaciji sa gorepomenutom odlukom o izmjenama kriterijuma za sticanje državljanstva drastično promijeniti birački spisak Crne Gore.
Naime, protekom dvije godine prebivališta, a nakon prijema u crnogorsko državljanstvo, stiče se i rezidencijalni uslov za ostvarivanje biračkog prava, i lice se upisuje u birački spisak.
To će značiti, kako pokazuju, relevantne analize da će između 13 i 15 hiljada građana, shodno izmjenama postojećeg Zakona, steći uslov za podnošenje zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo, čime će steći i uslov da budu upisani u birački spisak.
Osim što će doći do drastičnih promjena u biračkom spisku, ove odluke uticaće i na demografsku strukturu države u susret predstojećem popisu stanovništva koji može dovesti do toga da se građani koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci nađu u manjini.
Kako je u izjavi za Gradski radio ocijenio politički analitičar Zlatko Vujović ovim izmjenama doći će do redizajna biračkog tijela, dodavši da je ovo pokušaj da se utiče na naredne izbore kroz politiku davanja državljanstva.
„Jasna je namjera Vlade da utiče kroz imjene Zakona o državljanstvu na promjene u biračkom tijelu, tj. da se poveća krug lica sa državljanstvom koji uz to već imaju prebivalište u Crnoj Gori. Samim tim bi ti građani, strani državljani u tom trenutku, stekli biračko pravo i glasali na narednim parlamentarnim izborima. Dominantno, riječ je o ljudima iz država koje su dosta liberalne, konkretno iz Srbije”, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, to znači da ti građani čak i ako dobiju otpust iz srpskog državljanstva, dan nakon dobijanja crnogorskog mogu ga ponovo dobiti pod uslovom da se nacionalno izjasne kao Srbi.
“Nema institucialnog načina da se ti podaci uporede, budući da Srbija to odbija”, istakao je Vujović.
Analize pokazuju da bi broj crnogorskih državljana koji bi iz biračkog spiska bio brisan odjavom prebivališta po službenoj dužnosti mogao biti 40.000. Vujović smatra da građani koji žive u inostranstvu i imaju inostrano boravište po Ustavu Crne Gore imaju pravo na crnogorsko državljanstvo.
Preporučeno
„Plan je da se iz biračkog spiska uklone naši crnogorski državljani sa legalnim boravištem u inostranstvu. Istovremeno, lica sa nezakonito stečenim dvojnim državljanstvom ostaju u biračkom spisku i dobijaju pravo glasa. Riječ je o pokušaju izbornog inžinjeringa. S jedne strane uvozimo nove birače, a s druge brišemo one za koje sumnjamo da će svoj glas dati sadašnjoj opoziciji. U ovom slučaju najviše stradaju glasači manjinskih naroda, za koje se pretpostavlja da nikada neće glasati za aktuelnu vlast“, naglasio je politički analitičar. V.K.
Video